Vakwendye — Hetekelei Ovo Maluku na Timotiu

1-2. Ovipuka patyi ankho vipondola okutyika ovo Maluku na Timotiu avahaundapela vakwavo?

VAKWENDYE, okuti mwahanda okuundapa vali unene movilinga vya Siovaa, amukwatesako vakwenyi mewaneno? Tutyii okuti otyo muhanda. Tyituhambukiswa unene okutala ovakwendye ovanyingi veliava vaundapele vakwavo! (Ovii. 110:3) Mahi pamwe tyipondola pena umwe vimwe mavikulemena. Okuti kulipake unene movilinga vya Huku, mokonda yowoma wokutumwa oku wehei? Tyina wamapewa otyilinga tyimwe, kutyitavela mokonda usoka okuti kwatele-mo? Ine otyo ukala ngootyo, have vala, ovanyingi-ale vakalele ngootyo.

² Oo Maluku na Timotiu navo otyo vakalele ngootyo. Mahi kavayekele owoma, nokwehena ounongo vivetyike kokuundapela vakwavo. Maluku ankho vakala na mee yae, ankho vena ondywo ikahi nawa. Mahi etyi omutumwa Paulu na Mbalanambee vemukonga vende nae moungendi wavo wotete woumisionaliu, etavela. (Ovil. 12:​12, 13, 25) Maluku asi-po eumbo liavo, novavo, opo akaundape vali unene movilinga vya Huku. Tete wailukilile ko Andiokiya. Pahe konyima, avai na Paulu na Mbalanambee kovilongo ovikwavo vali kokule. (Ovil. 13:​1-5) Na Timotiu haityo-ñgo, nae ankho ukala no vohe etyi Paulu emukonga vaundape-undape nae. Timotiu ankho omukwendye vala, ankho upondola okusoka okuti katele-mo mokulinga otyilinga otyo. (Tala 1 Ova Kolindu 16:​10, 11; na 1 Timotiu 4:12.) Mahi hatyoko alingile, wetavelele, amonena-po oviwa ovinyingi. — Ovil. 16:​3-5.

3. (a) Oityi tutila Paulu ankho uhole unene ovo Maluku na Timotiu? (2 Timotiu 4:​6, 9, 11) (Tala omalutalatu.) (b) Omapulo patyi matukumbulula monthele ei?

³ Oo Maluku na Timotiu vakopele-mo ounongo omunyingi movilinga ovio, velilongesile oñgeni tyilingwa ovilinga mewaneno namphila nkhele ankho ovakwendye vala. Paulu ankho uhole unene ovakwendye ovo, etyi etyimona okuti pahe uhungi kokunkhia, evetumu ondaka veye vemutalele-po. (Tanga 2 Timotiu 4:​6, 9, 11.) Ovituwa patyi ovo Maluku na Timotiu ankho vena-vio Paulu ehole? Oityi ovakwendye vapondola okulilongesila kuvo? Onondunge patyi ovakwendye vakopa kweetyi Paulu apopile?

HETEKELA MALUKU — SUKA NOKUUNDAPELA VAKWENYI

4-5. Oityi Maluku alingile tyalekesa okuti ankho wesuka natyo tyokuundapela vakwavo?

⁴ Omukanda umwe wapopia okuti okuundapela vakwetu, okuvekwatesako, “okuta umwe ombili, okuhayeke-ko,” namphila tyahapepukile. Maluku otyo umwe alingile ngootyo. Etyi Paulu moungendi wae wavali woumisionaliu, ati kamaende vali na Maluku, mokutala otyipuka otyo Maluku tyemwihamene, atyimusoyesa. (Ovil. 15:​37, 38) Mahi okuti Maluku wasoyele umwe ayeke-po okuundapela vakwavo? Nii hatyoko alingile.

⁵ Maluku wetavelele otyilinga apelwe tyokukaundapa no wavo Mbalanambee kovilongo ovikwavo. Etyi palamba omanima 11, hono nthiki imwe Paulu akwatwa mo Loma. Maluku aende na vakwavo vakakwateseko Paulu. (File. 23, 24) Paulu apandula unene etyi tyalingile Maluku ati, ‘walinga ondyivi-ndyivi onene yononkhono.’ — Kolo. 4:​10, 11.

6. Oityi Maluku akopele kovanthu vapama motyili? (Tala okatoi.)

⁶ Tupu tyimwe tyakwatesileko Maluku okukala omunthu wonondunge, okukala novanthu vapama motyili. Maluku wakalele omuvo omunyingi na Paulu ko Loma, akakala vali nomutumwa Petulu ko Mbambilonia. Maluku na Petulu vakalele omapanga omanene, Petulu ankho uti, “Maluku omona wange.” (1 Pet. 5:13) Mokonda vakalele omuvo omunyingi aveho, mokutala Petulu wapopilile epanga liae olio enene, ovipuka ovinyingi viyemba komwenyo wa Sesusi novilinga viae. Ovipuka ovio Maluku ngavio ahoneka mo Evandyeliu yae.a

7. Oityi Pedro alingile ahetekele Maluku? (Tala olutalatu.)

⁷ Maluku ankho wetyipaka-ko umwe tyokuundapela Siovaa, no tyokukala novanthu vapama motyili. Oityi una okulinga uhetekele Maluku? Ine wahanda okukala omukwatesiko wovakulu vewaneno, okuti hatyo omukulu wewaneno, mahi tyina ulitala ñgaa nkhele kwatele-mo mokukala notyilinga otyo, wehelitombe, pwa elundo, otwalako nokulinga etyi uvila, oundapela vakwenyi mewaneno. Otyo tyalingile ngootyo omukulu umwe utiwa oo Pedro pehepano omukulu wewaneno. Pweetyi omukwendye ankho utyihole unene tyokulieleka na vakwavo. Vamwe pwaava ankho elieleka navo avapewa ovilinga, mahi ngwe ahapewa. Otyipuka otyo atyimwihama, atyimusoyesa unene eketyipopila omukulu umwe wapama motyili. Omukulu oo emuti linga vala etyi uvila, oundapela vakwenyi namphila pamwe ovipuka oviwa ulinga vakwenyi kamavapandula-le. Pedro alingi umwe otyo apopilwa, pahe ankho uti tyina enda keliongiyo onombwale mbomewaneno liavo umbutyinda-po metuku-tuku liae. Pedro wapopia wati: “Pehepano tyitiwa okuundapela vakwetu, ndyityii umwe. Pahe ndyina ehambu lituka kokwaava, nokukwatesako vakwetu.”

HETEKELA TIMOTIU — TYIMONEKE OKUTI UHOLE VAKWENYI

8. Oityi Paulu akoyelele Timotiu? (Ova Filipu 2:​19-22)

⁸ Paulu ankho usukisa umwe okweenda nomunthu wakola omutima, mokonda kovilongo vimwe ankho enda uvasa-ko ovanthu vahahande otyili. Potete Paulu wakoyele Sila ankho ulia-le nokufenda Siovaa omanima omanyingi, ngae venda nae. (Ovil. 15:​22, 40) Pahe konyima akoyo Timotiu ngae venda nae. Oityi Paulu akoyelele Timotiu? Omokonda ankho Timotiu upopiwa nawa. (Ovil. 16:​1, 2) Tupu ankho usuka novanthu. — Tanga Ova Filipu 2:​19-22.

9. Oityi Timotiu alingile tyalekesa okuti ankho usuka na vakwavo?

⁹ Nkhele vala ahimbikile okweenda na Paulu, mwene ankho tyimoneka okuti, Timotiu usuka vali unene na vakwavo. Otyo Paulu ankho emuyumbila onthumbi, emusi ko Mbeleya apameke vakwavo. (Ovil. 17:​13, 14) Ko Mbeleya Timotiu vesalele-ko na Sila. Mokutala welilongesilile unene kwe. Etyi pakala, Paulu atumu Timotiu ende aike ko Tesalonika akapameke vakwavo. (1 Tes. 3:​2, nokatoi.) Okutuka opo, momanima 15 akalandula-ko, Timotiu welilongele ‘okulila naava valilaile,’ okweetehila-mo onkhenda ava veli nokumona emone! (Loma 12:15; 2 Tim. 1:4) Oityi ovakwendye vapondola okulinga vahetekele Timotiu?

10. Oityi João alingile esuke vali na vakwavo?

¹⁰ Omukulu umwe utiwa o João welilongesile okusuka vali na vakwavo. Pweetyi omukwendye okutomphola na vakwavo Mondywo Yomaliongiyo ankho tyimupwiya. Ankho uti vala eliongiyo nga liapwa, uvekukunya vala otyo enda. Omukulu umwe wewaneno, apopila João okuti, opo utyivile okutomphola na vakwenyi, upondola vala okupandula evi valinga. Tupu pokutomphola upondola osoko kweetyi omunthu mesuku vali natyo. Okutuka opo, pokutomphola na vakwavo ankho ulinga etyi apopililwe nomukulu oo. Pehepano João omukulu wewaneno, ya wapopia wati: “Pahe ndyityivila okutomphola novanthu vatyo aveho tyilinge ovana tyilinge ovakulu. Otyo tyinthyambukiswa mokonda pahe ndyii nawa vakwetu, ndyii ovipuka vakondya navio. Otyo tyinkhwatesako okunoñgonoka etyi vakwetu vesuka natyo neetyi ndyina okulinga ndyivekwateseko.”

11. Oityi ovakwendye vena okulinga tyimoneke okuti vesuka na vakwavo mewaneno? (Tala olutalatu.)

¹¹ Vakwendye, noonwe lilongesei okusuka na vakwenyi. Tyina wamai keliongiyo tomphola novanthu vatyo aveho, ovana novakulu. Upondola okuvepula vala oñgeni vekahi, ovetehelela umwe nawa tyina vapopia. Otyo matyikukwatesako omono etyi una okulinga uvekwateseko. Tyipondola momono okuti mewaneno lienyi, muna ovalinepi vakulupa vesukisa okukwatehiwako vetyivile okuundapa no JW Library. Tupu hamwe vetupu ou mavai nae movilinga viokwivisa. Okuti upondola okukevekwatesako ovelekesa oñgeni mavaundapa no JW Library, okuti hatyo, oende navo movilinga viokwivisa? Tyina usuka nokukwatesako vakwenyi, vomewaneno mavatalela kwoove.

KOPA ONONDUNGE KWEETYI TYAPOPILE PAULU

12. Oityi ovakwendye vena okulinga vakope onondunge monondaka Paulu apopilile Timotiu?

¹² Paulu wapopilile Timotiu ovipuka viemukwatesileko etyivili okuundapela vakwavo nehambu. (1 Tim. 1:18; 2 Tim. 4:5) Onwe ovakwendye noonwe mupondola okukopa-ko onondunge kweetyi tyapopile Paulu. Oityi mamulingi? Tangei omikanda vivali Paulu ahonekelele Timotiu, tyili nokupopiwa-mo tyiviukisei umwe mwoonwe, amutale etyi muna okulinga mweendele mweetyi mwatanga. Nkhele matupopi-po vimwe Paulu apopile.

13. Oityi matyitukwatesako atukakatela mu Siovaa?

¹³ “Otyo ulilongesa ulipakule umwe, tyokufenda Huku tyilinge tyove.” (1 Tim. 4:7b) Okufenda Huku otyityi? Okukakatela umwe mu Siovaa, okusuka nokulinga etyi tyimuhambukiswa. Otyo tuna umwe okulilonga-tyo mokonda katutyitwa-le natyo. Oityi tuna okulinga tulilonge-tyo? Mo Ngeleku ondaka yokwatiwa “otyo ulilongesa” ipopiwa pokulongesa vana velilongesa okuhateka tyokulilolela. Ovanthu ovo vokuhateka kavayeke otyipuka natyike tyivetalule, velikwatehila umwe vehike vapewe ondyambi. Noonthwe otyo tuna okulinga. Tuna okulikwatehila umwe atulingi ovipuka mavitufwenaika vali ku Siovaa.

14. Pokutanga Ombimbiliya oityi tuna okuhinangela?

¹⁴ Tyesukisa unene okutanga Ombimbiliya ononthiki mbatyo ambuho, tyina utanga hinangela okuti etyi uli nokutanga opala tyikufweneke ku Siovaa. Oityi ulilongesila kweetyi tyalingile Sesusi etyi velivasa nomulume omuhona? (Malu. 10:​17-22) Etyi Sesusi velivasa nomulume oo, etyi emutala, “emweetehila-mo onkhenda,” apopi umwe nawa nae nokankhenda, mokonda ankho uhanda okumukwatesako alinge etyi tyaviuka. Sesusi wasokele kolwembia lwa Siovaa pokupopia nomulume una. Omulume una ankho utyii umwe okuti Sesusi o Mesiya, mahi mokonda ankho utupu eyumba-nthumbi aanye okukala omulongwa wae. (Swau 14:9) Soka umwe nawa kehipululo olio, olipulu okuti: ‘Oityi ndyina okulinga ndyikale vali epanga lya Siovaa, andyiuundapela vali vakwetu?’

15. Oityi ovakwendye vesukisila okutala umwe nawa evi valinga? (1 Timotiu 4:​12, 13)

¹⁵ “Vonthyole yotyili vatalele kwoove.” (Tanga 1 Timotiu 4:​12, 13.) Paulu kapopilile vala Timotiu akale omunongo mokutanga, no mokulongesa, mahi tupu wemutile linga omunthu wonthyole, weyumba-nthumbi, olingi onthate monondunge. Omokonda yatyi? Omokonda etyi omunthu alinga tyilongesa vali tyipona etyi apopia. Soka ñgeno mokalinga elongomona lipopia okuundapa nombili movilinga viokwivisa. Motyivili okupopia umwe nawa nonthumbi ine ove uundapa-le nombili movilinga viokwivisa. Ovanthu molongesa mavalingi vala etyi wevepopila tyina vamona okuti noove otyo ulinga. — 1 Tim. 3:13.

16. (a) Ovipuka patyi vitano ovakwendye vena okulinga vakwavo vatalele kuvo? (b) Oityi omukwendye esukisa okulinga apopie onondaka mbukahi nawa vakwavo vatalele-ko?

¹⁶ Momukanda 1 Timotiu 4:​12, Paulu wapopia-mo ovipuka vitano ovakwendye vena okulinga, vakwavo vatalele-ko. Okuti upondola okulilongesa-vio vali nawa pokulilongesa Ombimbiliya? Soka ñgeno wahanda okulilonga ‘okupopia’ ovipuka vikahi nawa, vakwenyi vatalele kwoove. Apeho tyina uti pokupopia mosoko umwe nawa etyi mopopi, tyipameke vakwenyi. Okuti upondola okupandula ovo tate yove mokonda yeevi vekulingila? Tyina eliongiyo liamapu, okuti upondola okupandula omunthu walinga onthele? Otyikwavo upondola okulinga, okuti tyina ukumbulula meliongiyo opopi umwe monondaka mbove mwene. Tyina ulikwatehila upopie ovipuka oviwa, vakwenyi mavatalela-ko, avetyimono okuti uli nokukula motyili. — 1 Tim. 4:15.

17. Oityi matyikwatesako ovakwendye okuvasa ovilinga meongano? (2 Timotiu 2:22)

¹⁷ “Tila omalusoko ouna, mahi suka no tyokuviukisa.” (Tanga 2 Timotiu 2:22.) Paulu wapopila Timotiu eliyunge kovipuka vipondola okunyona oupanga wae na Siovaa, tupu vipondola okumutalula ehetyivili vali okuundapa nawa movilinga vya Siovaa. Noove tyipondola umona okuti ovipuka vimwe ulinga kaviapengele, mahi vikupola omuvo wokulinga evi mavipameka oupanga wove na Siovaa. Nkhele soka vala komuvo umanena mokuyumba ombola, nokutala ovipuka mo Internete, novikwavo vali. Hahe vali ukwate nawa omuvo oo uundape unene movilinga vya Siovaa, nokukwatesako vakwenyi. Upondola okukasukula Mondywo Yomaliongiyo, okuti hatyo, okaivisa nokatuku-tuku komikanda. Tyina uundapa vali unene movilinga vya Huku, movasi omapanga maekukwatesako okuvasa ovilinga meongano.

KOKUUNDAPELA VAKWETU KUTUKA OVIWA

18. Oityi tyapele ehambu ovo Maluku na Timotiu?

¹⁸ Oo Maluku na Timotiu vasile-po umwe viavo opo vaundape vali unene movilinga vya Siovaa, nokuundapela vakwavo. Otyo atyiveetela ehambu limwe enene. (Ovil. 20:35) Maluku waile movilongo ovinyingi opo aundapele vakwavo. Tupu wahoneka evi vialingaile Sesusi. Timotiu wakwatesileko Paulu okuuka omawaneno, nokupameka vakwavo. Siovaa wapandulile unene ovipuka ovio, ovo Maluku na Timotiu valingile.

19. Oityi ovakwendye vesukisila okulandula onondunge Paulu apopilile Timotiu, ya okumbulandula kutuka-tyi?

¹⁹ Tyina tutanga omikanda vivali Paulu ahonekela Timotiu, tutyimona umwe okuti ankho umuhole unene. Omikanda ovio tupu vilekesa okuti Siovaa uhole unene ovakwendye. Siovaa wahanda mulinge ovilinga viae nehambu. Naina landula umwe nawa onondunge Paulu apopia, osuku natyo tyokuundapela vakwenyi. Ine otyo ulinga otyo, mokala nehambu pehepano, ‘komutwe wandyila, okakala nomwenyo wotyotyili.’ — 1 Tim. 6:​18, 19.