Enyina Lya Huku — ku Sesusi Ankho Likola

1-2. (a) Oityi Sesusi alingile motyinthiki maipawa? (b) Omapulo patyi matukumbulula monthele ei?

ANKHO OMUKWANA kounthiki, onthiki 14 ya Nisaa yenima 33 P.K., monthiki yatyo oyo, Sesusi novatumwa vae vehemuyekele-po, ankho veli nokulia Ondalelo. Sesusi ankho utyii okuti Sunda memupakula konondyale mbae, avemwongela omphela, avemumonesa ononkhumbi, avemuvete, avemwiipaa. Etyi vamana okulia ondalelo, pakala vala kapii Sesusi apopi onondaka ononyingi apameke ovatumwa vae, pahe evelekela. Etyi vehenetuluke kosapalalo, Sesusi alingi elikwambelo limwe enene. Omutumwa Swau wahonekele elikwambelo olio, livasiwa mu Swau okapitulu 17.

² Monthele ei matulilongesila ovipuka oviwa kelikwambelo Sesusi alingile. Oityi Sesusi aitile? Etyi aitile melikwambelo tyilekesa okuti pokwivisa ankho wesuka vali natyi? Monthele ei matukumbulula omapulo oo.

“AME NEVENOÑGONOKESA ENYINA LIOVE”

3. Oityi Sesusi apopile tyiyemba kenyina lya Siovaa, mwene ankho uhanda okutiwi? (Swau 17:​6, 26)

³ Melikwambelo Sesusi alingile watile: “Ame nevenoñgonokesa enyina liove.” Sesusi wapopile tuvali okuti wanoñgonekesa enyina lya Siovaa ovatumwa vae. (Tanga Swau 17:​6, 26.) Oityi ankho ahanda okupopia? Okuti ovatumwa vae enyina lya Huku ankho kavelii? Ovatumwa va Sesusi ankho ova Sundaa, ankho vetyii okuti enyina lya Huku o Siovaa. Enyina lya Huku, Movihonekwa vi’Ova Hembeleu liahonekwa-mo 7.000. Naina, Sesusi ankho kevenoñgonokesa vala okuti enyina lya Huku o Siovaa, ankho uvenoñgonokesa oityi enyina olio lihangununa. Sesusi ankho uvenoñgonokesa etyi Siovaa ekahi, neetyi ahandela ovanthu, nonomphango mbae, novipuka alinga, novituwa viae. Ovipuka viatyo ovio, ankho uvii umwe vala nawa o Sesusi.

4-5. (a) Popia-po tyimwe tyiyemba kokunoñgonoka enyina liomunthu umwe (b) Oityi Sesusi alingile anoñgonokese ovatumwa vae enyina lya Siovaa?

⁴ Soka ñgeno mewaneno lienyi muna omukulu umwe wewaneno ondotolo, utiwa o Ndaviti. Omukulu oo ove umwii umwe nawa, apa wemunoñgonoka palamba-le omanima omanyingi. Hono nthiki imwe, ukati ñgaa kuliivite nawa, wavela umwe unene, usukisa okutwalwa kosipitali. Ovanthu avahasete, avekuhatekesa no kosipitali kuundapa omukulu oo. Omukulu oo mokonda omunongo atutumba umwe ekuhakula, ohupu. Okutuka umwe opo, mohumbu vali omukulu oo. Tyina ovanthu vamatumbula enyina liomukulu oo, kumasoko vala okuti omukulu wewaneno lienyi, mahi tupu mohinangela etyi alingile ekuhupise.

⁵ Novatumwa va Sesusi ankho vetyii-ale okuti enyina lya Huku o Siovaa. Mahi pahe etyi Sesusi evelongesa-lio, evenoñgonokesa vali nawa enyina olio, ovatumwa avelihumbu vali. Oityi tupopila ngootyo? Tupopia ngootyo mokonda, Sesusi ankho uhetekela Tate yae mu aviho alinga neevi apopia. Ovatumwa vae ‘vanoñgonokele’ nawa Siovaa, mokutala oñgeni Sesusi ankho alongesa, nomokutala otyipuka atekula ovanthu. — Swau 14:9; 17:3.

“ENYINA LIOVE, ELI OVE WAMPHA”

6. Oityi Sesusi ankho ahanda okupopia etyi ati Siovaa wampha enyina Liae? (Swau 17:​11, 12)

⁶ Melikwambelo Sesusi alingile, waitilile-ko ovalongwa vae ati: “Veyunga mokonda yenyina liove, eli ove wampha.” (Tanga Swau 17:​11, 12.) Okuti onondaka ombo mbulekesa okuti, Sesusi nae ankho pahe matiwa-tiwa o Siovaa? Au. Melikwambelo olio Sesusi wapopia okuti ‘enyina liove.’ Naina ankho hakuti Sesusi matiwa-tiwa o Siovaa. Opo naina oityi Sesusi ankho ahanda okupopia, etyi ati, enyina liove, eli ove wampha? Tyo tete, Sesusi ankho Omutumwa-ndaka wa Siovaa, umupopila-ko. Sesusi weile tupu pano pohi, watuminwe na Siovaa, aviho alingile wevilingilile menyina lya Siovaa. (Swau 5:43; 10:25) Tya Vali, enyina lya Sesusi, lihangununa okuti “Siovaa Omuyovoli.” Naina enyina lya Huku Siovaa, lilii nenyina lya Sesusi.

7. Oityi tutila Sesusi ankho upopia menyina lya Siovaa? Tutyeeleka natyi?

⁷ Otyo tyokuti Sesusi ankho upopila-ko Siovaa tutyeeleka neetyi: Omunthu wokutumwa nosekulu, ukapopia umwe vala ondaka yatunda kosekulu. Ondaka itunda muna-nthumwa (momilisa), ilinga umwe vala ngatyina yatunda mosekulu yatyo, mokonda wakalela-po osekulu. Na Sesusi haityo-ñgoo, evi apopilile ovanthu, wevipopile menyina lya Siovaa, ankho wakalela-po Siovaa. — Mat. 21:9; Luka 13:35.

8. Oityi Siovaa atila Sesusi ‘uundapa’ menyina liae no pweetyi umwe eheneye pano pohi? (Okutunda 23:​20, 21)

⁸ Ombimbiliya ipopia okuti Sesusi Ondaka, mokonda Siovaa ankho oe atuma tyina ena etyi ahanda okupopila onoandyu novanthu. (Swau 1:​1-3) Tupu mokutala oandyu Siovaa atumine ankho ilulika ova Isilayeli moluhandya, o Sesusi. Etyi Siovaa apopila ova Isilayeli vetavele koandyu oyo, ati vali: “Mokonda yuundapa menyina liange.”a (Tanga Okutunda 23:​20, 21.) Siovaa wapopia tupu okuti Sesusi ‘uundapa’ menyina liae, omokonda ankho oe wemukalela-po, oe umwaamena, oe uli nokusukukisa enyina liae.

“TATE NKHIMANEKA ENYINA LIOVE”

9. Oityi tutila enyina lya Siovaa ku Sesusi ankho liesukisa unene?

⁹ Ngeetyi twapopia-le, neetyi umwe Sesusi eheneye pano pohi ankho uhole-ale enyina lya Siovaa, kwe ankho liesukisa unene. Pahe etyi eya pano pohi, ovipuka aviho alingile avilekesa umwe okuti enyina lya Siovaa, kwe liesukisa unene! Etyi pahe ovilinga viae vihungi kokupwa, Sesusi apopila Tate yae, ati: “Tate nkhimaneka, enyina liove.” Liwa-liwa, Tate yae keulu akumbulula, ati: “Ame nelinkhimaneka-le, mandyilinkhimaneka vali.” — Swau 12:28.

10-11. (a) Oityi Sesusi alingile ankhimaneke enyina lya Siovaa? (Tala olutalatu.) (b) Oityi enyina lya Siovaa lisukisila okwaamenwa nokusukukiswa?

¹⁰ Sesusi wankhimanekele enyina lya Tate yae. Wetyilingile ñgeni? Wapopilile ovanthu etyi Tate yae ekahi, neevi alinga. Mahi ankho pena vali otyipuka otyikwavo tyina okulingwa pala okunkhimaneka enyina lya Siovaa. Enyina lya Huku Siovaa, ankho lina okusukukiswa nokwaamenwa. b Sesusi wetyilekesa umwe nawa okuti enyina lya Siovaa lina okusukukiswa nokwaamenwa, etyi alongesa ovalongwa vae okulikwambela ngeetyi: “Tate yetu keulu, enyina liove lisukukiswe.” — Mat. 6:9.

¹¹ Enyina lya Siovaa liesukisa okusukukiswa, nokwaamenwa mokonda yatyi? Omokonda motyitaka tyo Endene, Satanasi Eliapu watendeleyile Siovaa Huku apopi omatutu omanyingi asilisa enyina lya Siovaa. Satanasi wapopile okuti Siovaa ukemba, waholeka oviwa koo Andau na Eva. (Ehim. 3:​1-5) Satanasi ankho ongatyina eli nokupopia okuti, ovipuka Siovaa alinga kaviviuku. Omatutu oo a Satanasi aasilisa enyina lya Siovaa. Etyi tyati pononthiki mba Sombe, Satanasi apopi okuti ovanthu vafenda vala Siovaa mokonda uveavela ovipuka oviwa. Onkhembi oyo, tupu aipopi okuti ovanthu kavehole-ale Huku, ine vamona ovitateka mavayeke-po okumufenda. (Som. 1:​9-11; 2:4) Pahe ankho matyisukisa umwe omuvo opo tyimoneke olie wakemba, pokuti na Siovaa na Satanasi.

“AME NDYIPAKULA OMWENYO WANGE”

12. Mokonda yokuhole Siovaa oityi Sesusi alingile?

¹² Mokonda Sesusi ankho uhole Siovaa, etyipake-ko umwe tyokusukukisa nokwaamena enyina lya Siovaa. Sesusi watile “ame ndyipakula omwenyo wange.” (Swau 10:​17, 18) Tyili Sesusi ankho wafwapo umwe, ankhile enyina lya Siovaa.c Ovanthu votete ankho vehena nkhali ovo Andau na Eva, vatyindamenene Siovaa, avahulu ku Satanasi. Sesusi hatyoko alingile, wetavelele okuya pano pohi, atyimoneka okuti uhole Siovaa. Etyi eli pano pohi, welikwatehilile umwe, akakatele vala mu Siovaa. (Hemb. 4:15; 5:​7-10) Sesusi kayekele-po Siovaa atee aipawa. Ngwe waipaelwe onya, okwipaelwa momuti wemone. (Hemb. 12:2) Mokonda yootyo alingile atyimoneka umwe okuti uhole Siovaa, nenyina Liae.

13. Oityi tutila Sesusi ankho oe vala watamo mokulekesa okuti Satanasi onkhembi? (Tala olutalatu.)

¹³ Movipuka aviho Sesusi alingile, walekesile okuti wakemba o Satanasi ha Siovaa-ko! (Swau 8:44) Petupu omunthu wii nawa-nawa Siovaa apono pu Sesusi. Ine povipuka Satanasi ahungile Siovaa, tyimwe ankho otyili, ñgeno ankho Sesusi utyii. Mahi Sesusi wakakatelele vala mu Siovaa aamena enyina liae. Naapa umwe ankho tyimoneka ngoti Siovaa wemuyeka-po, Sesusi ankho wafwapo ankhie, ahatyindamena Tate yae wolwembia. — Mat. 27:46.d

“NAVITULA OVILINGA WANTHUMA”

14. Oviwa patyi Sesusi apewa etyi ahayekele-po Siovaa?

¹⁴ Melikwambelo Sesusi alingile motyinthiki tyahulilila-ko na aipawe, watile: “Ame navitula ovilinga wanthuma.” Sesusi ankho wayumba-ko onthumbi okuti, ine kayeke-ko, Siovaa memuyambe. (Swau 17:​4,5) Tyili Tate yae wemuyambele umwe. Siovaa kemuyekelele melangalo. (Ovil. 2:​23, 24) Wemututilisile emuvialeka, emupake kounene. (Fili. 2:​8, 9) Etyi pakala Sesusi akala Ohamba, ahimbika okutumina Mouhamba wa Huku. Oityi Ouhamba oo maukalinga? Sesusi wetyikumbulula pokwalongesa ovalongwa vae okulikwambela. Wevetile likwambelei ñgaa: “Ouhamba wove uye. Etyi wahanda [Siovaa] tyilingwe-vo pohi ngeetyi tyilingwa keulu.” — Mat. 6:10.

15. Oityi vali Sesusi makalinga?

¹⁵ Apa katutu Sesusi makalwa nonondyale mba Huku movilwa vyo Alumangendom, akahanya-ko vana vokulinga ovivi. (Ehol. 16:​14, 16; 19:​11-16) Tyina ovilwa ovio viamapu, Satanasi malikayumbwa “metoto liaya kohi” alikala ngatyina liankhia. (Ehol. 20:​1-3) Moutumini Wovityita Ekwi wa Sesusi, Sesusi makapola ovanthu onkhali, kombanda yohi akukala ombembwa. Makatutilisa vokwankhia, ohi aiho aikala omphangu yombembwa. Etyi Siovaa ahandela ovanthu atyifwiswapo. — Ehol. 21:​1-4.

16. Oityi tyihakakalako vali tyina omanima Ovityita Ekwi Outumini wa Sesusi amapu?

¹⁶ Oityi vali tukevelela matyikalingwa tyina omanima Ovityita Ekwi Outumini wa Sesusi amapu? Oukwankhali nonkhali, mavipu-ko. Ovanthu kamavekesukisa vali okwiita vaevelwe ononkhali mbavo motyilikutila tyeyovo. Opo vakakale noupanga wapama na Siovaa kavekesukisa onkhala-kati novanakwa. “Ondyale yahulililako yaetwa-ko na [Andau] ononkhia, ainyimwa-ko.” Kakukala-kala vali omaendo. Vokwankhia mavakakondolwa vali komwenyo. Ovanthu aveho mavakakala tyihena nkhali. — 1 Kol. 15:​25, 26.

17-18. (a) Oityi matyikamoneka konthyulilo yomanima Ovityita Ekwi Outumini wa Sesusi? (b) Tyina omuvo wa Sesusi wokutumina wamapu, oityi malingi? (1 Ova Kolindu 15:​24, 28) (Tala olutalatu.)

¹⁷ Oityi vali tukevelela matyikalingwa konthyulilo yomanima Ovityita Ekwi Outumini wa Sesusi? Makukalingwa otyipuka tyimwe otyiwa unene. Ovanthu aveho maveketyimona okuti Siovaa omusukuki, evi alinga viviuka. Tusokei kweetyi Satanasi apopile motyitaka tyo Endene. Watile Siovaa ukemba, katumina nawa, utupu olwembia. Okutuka umwe opo, ovanthu ovanyingi vokuhole Siovaa valinga onthilo enyina liae, veli nokulisukukisa. Konthyulilo yomanima Ovityita Ekwi Outumini wa Sesusi, enyina lya Siovaa malikasukuka umwe komatutu aeho. Matyikamoneka umwe okuti Siovaa Tate yetu wokeulu una olwembia.

¹⁸ Konthyulilo yomanima Ovityita Ekwi Outumini wa Sesusi, ovanthu aveho maveketyimona okuti etyi Satanasi apopile omatutu. Pahe tyina omuvo wokutumina wa Sesusi wamapu, oityi malingi? Okuti malingi nga Satanasi, atyitukila-po Siovaa? Au. (Tanga 1 Ova Kolindu 15:​24, 28.) Sesusi kamakalinga nga Satanasi, makakondola Ouhamba ku Tate yae, pahe nae atuminwa umwe na Siovaa. Makakondolela ovipuka aviho Tate yae, mokonda umuhole.

19. Oityi tutila Sesusi ankho uhole enyina lya Siovaa?

¹⁹ Twetyimona umwe nawa omokonda yatyi Siovaa aavelele Sesusi enyina Liae! Sesusi wahetekelele umwe nawa etyi Tate yae ekahi. Sesusi ankho uhole enyina lya Siovaa, wekehika tupu kokunkhia okuhole enyina olio. Kwe ankho likola. Tupu otyo makakondolela outumini Tate yae, tyina omuvo wae wokutumina wamapu. Pahe oityi noonthwe tuna okulinga tuhetekele Sesusi? Epulo olio matulikumbulula monthele ilandula kweei.