Nakala “Ovipuka Aviho Pala Ovanthu Aveho”

AME ankho ndyinale esuko liokulilongesa otyili. Me wapelwe omikanda vimwe viapolwa mo Mbimbiliya andyivipande. Etyi ankho ndyihole vali omalutalatu. Tate ankho kahande me andongese otyili. Mahi, ame ankho ndyina olumbwe, ankho ndyipula unene. Konyima, naame andyitokola okupakula omuenyo wange ku Jeova. Andyimbatisalwa ko Blackpool mo Inglaterra mo 1943 puetyi ankho ndyina omanima ekwi.

NAHIMBIKA OKUUMBILA JEOVA

Ame na me ankho tuenda apeho movilinga viokuivisa. Pomuvo opo, ankho tuundapesa ofonografu. Ofonongrafu ankho ilema onokilu ononkhuana notyihupe. Soka kuame ankho nkhele ndyikamukuendye ndyihetekela okutyinda ofonografu!

Etyi natuukisa omanima 14 ankho nahanda okukala omukokoli-ndyila. Me amphopila okuti tete popia nomukuatesiko wovakuatate (pehepano omutalelipo womauaneno). Amphopila okuti tete nesukisa okulilongesa oufuisu opo ndyikelitekule movilinga vioukokoli-ndyila. Ngatyo ndyilinga. Etyi naundapa omanima evali, andyipulu omutalelipo omukuavo womauaneno konthele yovilinga vioukokoli-ndyila. Apopi okuti: “Linga ngotyo”!

Mu Tyikukutu yo 1949, ame na me atulandesa ovipuka vietu atuilukila ko Middleton popepi no Manchester, atuhimbika ovilinga vioukokoli-ndyila. Etyi palamba onohanyi ononkhuana, andyiholovona omukuatate umwe opo akale mundyila yange movilinga vioukokoli-ndyila. Ombetele aitutumu opo tukaundape mewaneno epe mo Irlam. Me esala namundyila yae mewaneno ekuavo.

Ankho ndyina vala omanima 17, mahi ame namundyila yange ankho tuendesa omaliongiyo aeho, mokonda mewaneno ankho muna ovakuatate vehehi vafuapo. Pakala vala katutu, andyiilukila Kewaneno lio Buxton mokonda lina ovaivisi vehehi tupu ankho liesukisa okukuatesiwako. Ovilinga ovio viankhuatesako okulifuiika pala ovilinga ovikuavo.

Mo 1951, andyihoneka omukanda wokuenda Kosikola yo Gileade. Mahi, mu Kayovo yo 1952, andyiihanwa kotolopa. Andyiiti opo nahaye kotolopa mokonda yongeleya yange, mahi ombonge onene ayehetavela etyi naita, avamphake mokaleya andyikalamo onohanyi epandu. Namphila ankho ndyikahi mokaleya andyikongwa opo ndyende Kosikola 22 yo Gileade. Mu Kakwenye yo 1953, etyi natunda vala pahe mokaleya, andyiende no ko Nova York nombapolo itiwa Georgic.

Etyi nehika ko Nova York apakala vala katutu, andyiende ko tyonge Assembleia da Sociedade do Novo Mundo mo 1953. Pahe andyiende nokepundaumbo oku ankho Osikola yo Gileade ilingilwa ko South Lansing. Opo ndyihikeko ankho nesukisa okuendela komboyo nokekalela. Mahi ame ankho nayovoka pahe mokaleya, ankho ndyitupu onombongo. Andyiiti komunthu tuaendela kumwe nae opo andyundikeko onombongo ndyifete kekalela.

OKUKAUNDAPA KOTYILONGO OTYIKUAVO

Osikola yo Gileade yetukuatesako okukala “ovipuka aviho pala ovanthu aveho.” (1 Coríntios 9:22) Ame na Paulu Bruun, na Raymond Leach, atutumwa ko Filipinas, mahi atukevela unene opo ovatumini vetuyeke tunyingile motyilongo. Atuende no mbapolo kepundaumbo lio Roterdã mo Holanda. Konyima atukuate kelunga Mediterrâneo, noko Canal de Suez noko Malásia alo tuehika ko Hong Kong. Tualinga oungendi nombapolo ononthiki 47, mu 19 ya Kuhuhu yo 1954 atuhiki ko Manila.

Pahe tuehika kotyilongo tyelikalela noku tuatunda, novanthu velikalela nelaka lielikalela. Ponthyimbi atuho vetatu ankho tukahi mewaneno like vala, mepundaumbo lio Quezon muna ovanthu vapopia o Ingelesi. Etyi palamba onohanyi epandu, ankho tupopia vala onondaka mbehehi melaka lio Tagalo. Otyilinga tyetu otyipe atyipilulula ovipuka aviho.

Nthiki imwe, mu Kapepo yo 1955, etyi tuatunda movilinga viokuivisa ame Nomukuatate Leach atutambula omukanda upopia okuti tuapewa otyilinga tyokutalelapo omawaneno. Ankho ndyina vala omanima 22, mahi notyilinga otyo ankho ndyipondola okulilongesa okukala “ovipuka aviho pala ovanthu aveho.”

Mongeleka, ame nalinga elongomona liange liotete liokutalelapo omawaneno kondye yepundaumbo. Pomuvo opo ko Filipinas, omalongomona ounyingi ankho alingilwa momatapalo napana pavasiwa ovanthu ovanyingi! Etyi nakatalelapo omawaneno omakuavo, andyilingi omalongomona metapalo, povipembe viombola, no ponondyapu, na pana patalamena omatuku-tuku. Nthiki imwe Mepunda-umbo lio San Pablo akuloko ombila imwe onene aityopola elongomona. Andyiiti kovakuatate inkha tyitavela tukalingile elongomona Mondyuo Yomaliongiyo. Ovakuatate avamphulu inkha vapondola okutala omalongomona alingilwa metapalo ngatyina eliongiyo liounyingi!

Apeho ankho ndyikala momaumbo ovakuatate. Namphila ovakuatate vahepa, mahi onondyuo mbavo ankho mbasukuka. Ovikando ovinyingi ankho ndyilala koula womavai. Ankho ondyuo yokulikohela ikala pondye apa ovanthu vapondola okumona, moluotyo andyililongesa okulikoha anahalulu ovikutu aviho. Ovikando ovinyingi ankho ndyiendela kekalela nowato tyina ndyienda povilongo vikala pokati komeva. Mokueenda kuomanima oo aeho naundapa, ankho ndyitupu etukutuku

Andyililongesa okupopia elaka litiwa Tagalo, mahi helilongesile lio kosikola. Nelilongesa elaka olio mokuiiva ovakuatate tyina vapopia novanthu movilinga viokuivisa no momaliongiyo. Ovakuatate ankho vankhuatesako nokundongesa, iya ankho vamphopila noumphua-lundo tyina namapengesa ondaka.

Omuvo walamba iya ame ankho nesukisa okulikuatehila opo ndyifuisepo ovilinga ovipe. Mo 1956, etyi Omukuatate Nathan Knorr eya okututalelapo, atulingi otyonge novakuatate aveho vo motyilongo. Andyipewa otyilinga tyokupopia novanthu voko televisau novo ko laliu mokueenda kuotyonge. Ame ankho hinelinge otyilinga otyo, mahi vakuetu avankhuatesako. Enima lialandulako, atulingi vali otyonge otyikuavo otyinene iya otyikando otyo andyikala onkhalamutwe yotyonge. Etyi Omukuatate Frederick Franz ukala kombala Yonombangi mba Jeova eya okututalelapo andyililongesila kwe unene. Alingi elongomona liae liounyingi, nomuvalo woko Filipinas utiwa barong Tagalog. Ovakuatate avahambukwa unene, iya andyililongesila-ko okuti nesukisa okulinga ovipuka vihambukiswa vakuetu.

Ankho nesukisa okulinga vali omapiluluko etyi nakala omukulu wo distritu. Pomuvo opo, ankho tulekesa osinema yati: A Felicidade da Sociedade do Novo Mundo. Pamwe ankho tulekesila osinema oyo momatapalo iya omaluvi-luvi alapela komakina ilekesa osinema. Ankho tyipuilisa unene okuepolako tyina osinema yamapu! Ankho katyapepukile okuonganeka omaliongiyo oo, mahi ankho ndyihambukwa unene okutala ovanthu ovanyingi veya opo vanoñgonoke eongano lia Jeova.

Ponomphangu mbumwe, omalombe o Katolika ahindila ovatumini opo vehetuyeke tulinge ovionge. Tyina ankho tulingila elongomona popepi nokapela, omalombe ahika ongendyo no nonkhono opo ovanthu vahatelele nawa elongomona. No ngotyo ovanthu vatuaileko okulilongesa otyili, iya hono ovanthu ovanyingi kotyilongo otyo ovaumbili va Jeova.

OVILINGA OVIPE, NOMAPILULUKO OMAKUAVO

Mo 1959, andyikongwa opo ndyiundape mo mbetele. Andyililongesa ovipuka ovinyingi. Konyima, andyitumwa ndyikatalelepo ovilongo ovikuavo. Moungendi umwe nalinga andyinoñgonoka omisionaliu yoko Tailândia utiwa Janet Dumond. Atulihonekela omikanda iya konyima atulinepe. Tukahi nokuumbila kumwe Jeova nehambu mokueenda kuomanima 51.

Natalelapo ovaumbili va Jeova movilongo 33. Ndyipandula unene ovilinga viange viotete viankhuatesako okuundapa novanthu vovilongo vielikalela no nontheto mbelikalela! Okutalelapo ovilongo ovio tyankhuatesako okuimbuka okuti Jeova uhole ovanthu aveho.​—Atos 10:34, 35.

NKHELE TULINGA OMAPILULUKO

Ame na Janet tuna ehambu liokuundapa novakuatate mo Filipinas, iya tutualako okuundapa mo mbetele ikala Mepundaumbo lio Quezon. Tunde apa nehika mo Filipinas palambale omanima 60, pomuvo opo ovaivisi ankho vena vala onomili 20. Mahi hono mo Filipinas muna ovaivisi onomili 200. Namphila nakala kuno omanima omanyingi, nongotyo pamwe nesukisa okulinga omapiluluko ngetyi Jeova ahanda. Mongeleka, momanima ano, tuesukisa okulandula omapiluluko eongano.

Tualinga ononkhono opo tufuisepo etyi Jeova, etutuma. Tupu tulinga omapiluluko esukisa opo tukuateseko nawa ovakuatate vetu. Tyotyili, putyina Jeova etuavela ononkhono, matutualako okulinga atyiho opo “tukale ovipuka aviho pala ovanthu aveho.”