Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w17 Kayovo pp. 27-30
  • Okusapo Ovipuka Konyima pala Okulandula Omesene

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Okusapo Ovipuka Konyima pala Okulandula Omesene
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OKULILONGESA OKULANDULA OMESENE
  • OMPHITILO ONKHUAVO YOKUSAPO OVIPUKA KONYIMA
  • OKUSAPO OTYILONGO TYO FILIPINA PALA OKUENDA KOSIKOLA YO GILEADE
  • OKUSAPO OMUENYO UKAHI NAWA MEPUNDAUMBO
  • NAKONGWA OPO NDYIKONDOKE VALI MO MBETELE
  • Nakala “Ovipuka Aviho Pala Ovanthu Aveho”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2016
  • Jeova Wayamba Unene Etokolo Liange
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
w17 Kayovo pp. 27-30
Nora na Felix Fajardo

EHIPULULO LIOMUENYO

Okusapo Ovipuka Konyima pala Okulandula Omesene

Tyapopiwa na FELIX FAJARDO

Etyi ankho ndyina omanima 16, tate yange wamphopilile okuti: “Inkha ukaivisa, uhakondoke vali. Inkha ukondoka, mandyikuteye ovikalo.” Ngotyo, andyitokola okutunda meumbo. Otyo otyikando tyotete nasapo ovipuka konyima pala okulandula Jesus, Omesene yetu.

OMOKONDA yatyi tate anumanena unene? Mandyimupopila-tyo. Natyitwa monthiki 29 ya Kakwenye yo 1929 iya nekulila mepunda-umbo etutu lio Bulacan likala mo Filipina. Ankho tutupu onombongo ononyingi iya omuenyo wetu ankho wapola pokati. Etyi ankho ndyimona, otyilongo tyo Japau atyihimbika okulwa no Filipina. Mahi mokonda epunda-umbo lietu ankho likala kokule, onthue katuamuene ovilwa ovio. Ankho tutupu o laliu, no televisau iya tupu no jornale, ngotyo ankho tutehelela vala ovilwa ovio kovanthu.

Tuatyitwa etyinana iya etyi ankho ndyina omanima etyinana vo vavo yange aveya okumphola opo ndyikakale navo. Namphila ankho tuvo Katolika, vavo yange ankho utyihole tyokutomphola konthele yongeleya iya ankho utavela omikanda vionongeleya ankho apewa nomapanga ae. Ndyihinangela etyi andekesa omikanda Protection (Okuamena), Safety (Epamo) nomukanda Uncovered (Tyahololoka), ankho vikahi melaka lio Tagalo,a (tala onondaka pokatoi) iya tupu andekesa Ombimbiliya. Ankho ndyina ehambu liokutanga Ombimbiliya, haunene ono Evandyeliu ononkhuana. Okulinga ngotyo tyandyavela ondundo yokulandula ongeleka ya Jesus.—João 10:27.

OKULILONGESA OKULANDULA OMESENE

Mo 1945 omafualali o Japau avatundu mo Filipina. Momuvo oo, votate avandyiti opo ndyikondoke meumbo. Vavo yange amphopila opo ndyende, ngotyo andyiende.

Mu Kayovo yo 1945 Onombangi mba Jeova vomepunda-umbo lio Angate aveya okuivisa mepunda-umbo lietu. Omukulu umwe Ombangi ya Jeova eya meumbo lietu iya ahangununa etyi Ombimbiliya ipopia konthele “yononthiki mbahulilila.” (2 Timóteo 3:1-5) Wetukonga opo tuende tukelilongese Ombimbiliya mepunda-umbo likala popepi. Ame andyiende namphila ovo tate vahaile. Ankho pena ovanthu vena 20 iya vamwe ankho valinga omapulo konthele Yombimbiliya.

Mokonda ankho hikahi nokunoñgonoka etyi ankho vekahi nokupopia, andyitokola okutunda-ko. Mahi avahimbika okuimba otyiimbo Tyouhamba. Mokonda otyiimbo netyipanda unene, anahatundu-ko vali. Konyima yotyiimbo nelikuambelo atukongwa atuho opo tuende keliongiyo ankho malilingwa mo Tyalumingu mepunda-umbo lio Angate.

Eliongiyo olio lialingilwa meumbo liombunga ya Cruz iya vamwe puonthue tuaenda onokilometulu etyinana pala okuhika-ko. Ankho meliongiyo muna ovanthu 50 iya andyihuvu unene etyi namona ovana ovatutu ankho vakumbulula omapulo epuiya konthele Yombimbiliya. Etyi naya momaliongiyo omanyingi, Damian Santos, omukulu umwe wewaneno tupu omukokoli-ndyila, ankhongo opo ndyikalale keumbo liae. Atutomphola unene konthele Yombimbiliya motyinthiki otyo.

Ovanthu ankho vokualongeswa ovipuka vimwe konthele Yombimbiliya ankho vapondola okumbatisalwa. Etyi pakala omuvo omunyingi otyo tuenda komaliongiyo ovakuatate avetupulu okuti: “Muhanda okumbatisalwa?” Ame andyivekumbulula okuti: “Yoo, ame ndyihanda.” Ankho ndyityii okuti ame ndyihanda okuundapa “ngomupika wo Mesene, Kristu.” (Colossenses 3:24) Ame na mukuetu atuende kondongi ikala popepi iya atumbatisalwa mu 15 ya Hitandyila yo 1946.

Andyinoñgonoka okuti Ovakristau vokuambatisalwa vena okuivisa apeho ngetyi Jesus alingile. Tate ankho usoka okuti ame ndyimona unene pala okuivisa iya tupu ankho usoka okuti okumbatisalwa katyilekesa okuti omunthu una okuivisa. Andyimuhangunina okuti Huku uhanda onthue tuivise onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. (Mateus 24:14) Tupu, andyimupopila okuti ame ndyina okufuisapo etyi nalaa Huku. Onthiki oyo tate yange amphopila onondaka napopia-le konthyimbi. Ankho watokola okulinga atyiho opo anthalameke okuivisa. Otyo otyikando tyotete nasapo ovipuka konyima, pala okuumbila Jeova.

Ombunga ya Cruz avankhongo opo ndyikakale navo mepunda-umbo lio Angate. Vandyavela ondundo kumwe nomona wavo omuhikuena utiwa Nora, opo tukale ovakokoli-ndyila. Atuhimbika ovilinga vioukokoli-ndyila mu 1 ya Kuhuhu yo 1947. Nora akakala omukokoli-ndyila motyilongo otyikuavo iya ame andyisala mo Angate.

OMPHITILO ONKHUAVO YOKUSAPO OVIPUKA KONYIMA

Etyi nakala omanima evali ngomukokoli-ndyila omukuatate womo Mbetele utiwa Earl Stewart, walinga elongomona pala ovanthu ankho valamba po 500 mo Angate. Walinga elongomona mo Ingelesi iya konyima andyivepopila etyi elongomona liapopia melaka lio Tagalo. Olio elongomona liotete napitiya iya momanima alandulako andyipitiya omalongomona omanyingi. Oñgeni nevila okutyilinga? Namphila natanga vala kosikola omanima epandu vali, ovalongesi vange ankho vapopia vala o Ingelesi. Tupu, ankho ndyitanga unene omikanda vietu melaka lio Ingelesi mokonda omikanda vio Tagalo ankho kavihi. Ovipuka ovio viankhuatesako okunoñgonoka o Ingelesi pala okupitiya omalongomona.

Omukuatate Stewart wapopila ewaneno lio mepunda-umbo okuti onomisionaliu ankho mambuende ko Nova York motyonge tyina osapi yati Aumento da Teocracia, mo Estados Unidos da América. Ngotyo, Ombetele ankho yesukisa omukokoli-ndyila wike ine vevali pala okukuatesako ovilinga. Naame ankho nakongwa pala okuenda. Otyo otyikando tyavali nasapo ovipuka ankho netyiliya, mahi otyikando etyi pahe o pala nkhaundape mo Mbetele.

Nehika mo Mbetele mu 19 ya Pepo Linene yo 1950. Ombetele ankho ondyuo imwe onkhulu, ankho ili pokati komiti ominene. Ankho muna ovakuatate vena 12 vahanepele. Komuhuka-huka ankho ndyiundapa motyitelekwa iya ko 09 ola ankhaundapa mondyuo yokukoha ovikutu alo tupetuka. Alo umwe etyi onomisionaliu mbakondoka, natualako okukala mo Mbetele. Ankho ndyilinga kese tyilinga ndyipewa. Ankho ndyipaka omikanda mo vikasa pala okuvituma komawaneno, tupu naundapa mo tesolalia, no mondyuo yokutambula ovaenda.

OKUSAPO OTYILONGO TYO FILIPINA PALA OKUENDA KOSIKOLA YO GILEADE

Mo 1952, ame novakuatate ovakuavo vena epandu voko Filipina, atukongwa opo tuende Kosikola 20 yo Gileade. Andyihambukwa unene! Ko Estados Unidos, ovipuka ankho vielikalela unene noku natunda iya tualinga ovipuka ovinyingi ovipe. Omuenyo ankho welikalela unene no mepunda-umbo ankho nekulila.

Felix Fajardo novalongwa ovakuavo vo Gileade mo 1952

Ame novakuatate vamwe tuali navo mo Gileade

Mongeleka, ankho tuna okuundapesa onomakina onomphe tuhenemone oku tuatunda. Alo umwe ohika yoko yelikalela unene! Nthiki imwe etyi napinduka-po, tyina ndyitala pondye ovipuka aviho ankho viatuela. Otyo otyikando tyotete namona ongandyi. Ankho otyiwa unene, mahi konyima andyiimbuka okuti ankho kuatenda unene!

Andyihambukwa unene netyi tualongeswa ko Gileade, alo umwe katyepuiyile okuendela muetyi tualongeswa. Ovalongesi ankho valongesa nawa iya vetulongesa oñgeni tyililongeswa Ombimbiliya nokulinga omaovololo! Etyi tualongeswa ko Gileade tyankhuatesako okupameka oupanga wange na Jeova.

Etyi osikola yapwa, andyitumwa opo nkhakale omukokoli-ndyila wavilapo ko Bronx mepundaumbo lio Nova York. Ngotyo, mu Kakwenye yo 1953, andyiende motyonge tyina osapi yati Sociedade do Novo Mundo tyalingilwa mo Bronx. Etyi otyonge tyapwa, andyitumwa opo ndyikondoke ko Filipina.

OKUSAPO OMUENYO UKAHI NAWA MEPUNDAUMBO

Ovakuatate mo Mbetele avanthumu opo ndyikale omutalelipo womawaneno. Otyo tyampha vali onomphitilo mbokuhetekela Jesus, ankho weenda momapunda-umbo opo akakuateseko ovanthu va Jeova. (1 Pedro 2:21) Ankho ndyitalelapo omawaneno akala mepunda-umbo enene lio Luzón, likala pokati kelunga mo Filipina. Ankho muakutikinya omapundaumbo o Bulacã, Nueva Ecija, Tarlac, no Zambales. Opo ankho nkhatalelepo omapundaumbo umwe, ankho ndyina okulambela Monomphunda mbo Sierra Madre. Ankho mutupu omakalela nomboyo, ngotyo ankho ndyina okuita kovanthu vokuenda nomakamiau opo ndyilonde keulu liovipuka ankho vatyinda. Ovikando ovinyingi ankho venthavela tyina ndyiveita, mahi onkhalelo oyo yokulinga oungendi ankho kayapepukile.

Omawaneno omanyingi ankho omatutu tupu ankho omape vala. Ngotyo, ovakuatate ankho vapandula unene tyina ndyivekuatesako okuonganeka nawa omaliongiyo novilinga viokuivisa.

Konyima, andyitumwa opo nkhatalelepo omawaneno akala mepunda-umbo lio Bicol. Motyilongo otyo, ankho muna ovikundyi ovinyingi vikala kokule, iya ankho pena ovakokoli-ndyila vavilapo ankho vekahi nokuivisa pana kuna ankho kuhena Onombangi. Meumbo limwe, okandyuo kokuenda kohika ankho etoto vala kuatyikiswa omavai evali. Nthiki imwe etyi natalama komavai oo evali, andyitokela mokati ketoto kumwe nomavai. Andyikala omuvo omunyingi pala okulikoha nokulipongiya pala okulia komuhuka!

Etyi ankho ndyiundapa mo sirkuitu oyo, andyihimbika okusoka ku Nora, una ankho tuahimbika nae ovilinga vioukokoli-ndyila. Pomuvo opo, Nora ankho omukokoli-ndyila wavilapo Mepunda-umbo lio Dumaguete iya nthiki imwe andyikemutalelapo. Konyima yotyo, atulihonekela omikanda iya mo 1956 atulinepe. Mosimanu yotete yotyinepo tyetu atukatalelapo ewaneno likala pokalongo kakala pokati komeva katiwa Rapu Rapu. Ankho tuna okulonda onomphunda nokuenda ovikambo ovile, mahi ankho tuna ehambu liokukala kumwe nokukuatesako ovakuatate vekahi kovilongo vikala kokule.

NAKONGWA OPO NDYIKONDOKE VALI MO MBETELE

Etyi onthwe tuatalelapo omawaneno momanima ekuana, ovakuatate avetupopila opo tukaundape vali mo Mbetele. Tuahimbika okuundapa mo Mbetele mu Kupupu yo 1960. Mokueenda kuomanima omanyingi tukahi nokuundapa mo Mbetele, ame nelilongesa unene, mokonda yokuundapa novakuatate vena ovilinga viakolela meongano lia Jeova. Nora waundapa movilinga vielikalaila mo Mbetele.

Felix Fajardo ulinga elongomona motyonge mo 1963

Ndyikahi nokulinga elongomona motyonge, otyo omukuatate umwe apitiya melaka lio Cebuano

Tyinthyambukiswa unene okutala ovanthu ovanyingi vekahi nokuumbila Jeova muno mo Filipina. Etyi nehika mo Mbetele ankho hinenepe iya mo Filipina ankho muna ovaivisi vena 10.000. Hono, mo Filipina muna ovaivisi valamba mo 200.000 iya ovakuatate ovanyingi no nomphange vekahi nokuundapa mo Mbetele opo vakuateseko ovilinga viokuivisa.

Tyina ankho omuvo ulamba, ankho tuesukisa ohika pala okutunga Ombetele onkhuavo. Ngotyo, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova, avetuiti opo tuovole ohika pala okutunga Ombetele onene vali. Ame nomukuatate uli komutwe wovilinga viokulinga omikanda atueende umbo na umbo momaumbo ankho akala popepi no Mbetele opo tupule ovanthu inkha pena ou uhanda okulandesa ohika. Ankho nawike uhanda okulandesa. Omunthu umwe wetupopila okuti: “Ovi Sinesi kavilandesa, mahi vilanda vala.”

Felix Fajardo upitiya elongomona liomukuatate Albert Schroeder mo 1983

Ndyikahi nokupitiya elongomona liomukuatate Albert Schroeder

Mahi onthiki imwe ovipuka vimwe ankho tuhakevelela avihimbika okumoneka. Omunthu ukala ponthele yetu ankho ukahi nokuilukila ko Estados Unidos iya etupulu inkha tuhanda okulanda ohika yae. Konyima, omunthu omukuavo nae atokola okutulandesa ohika yae iya aavela ondundo vakuavo opo navo vetulandese onohika mbavo. Alo umwe tualanda ohika yomunthu una wetupopilile okuti “Ovi Sinesi kavilandesa, mahi vilanda vala.” Kapalambele-ale omuvo omunyingi, ohika yo Mbetele aikala onene. Ame ndyina onthumbi yokuti otyo ankho Jeova ahanda.

Mo 1950, ankho ame ndyimona vali ku vakuetu mo Mbetele. Hono, ame nomukai wange tuvakulu vali kuaveho mo Mbetele. Helivelele mokonda yokualandula Jesus kese mphangu apa anthyongolela. Namphila ovo tate yange vanthaatele meumbo liavo, mahi Jeova wampha ombunga onyingi povanthu vemuhole. Ame ndyina onthumbi yokuti Jeova utuavela etyi tuesukisa, katyesukisile otyilinga patyi tuna. Ame na Nora tupandula unene Jeova mokonda yovipuka aviho etuavela iya tuavela ondundo vakuetu opo vatale oñgeni Jeova ekahi.—Malaquias 3:10.

Onthiki imwe Jesus wakongele omutanthi womalilimu utiwa Mateus Levi opo akale omulongwa wae. Oityi Mateus alinga? “Oe wasapo atyiho, iya emulandula.” (Lucas 5:27, 28) Naame nakala nomphitilo yokusapo ovipuka konyima pala okulandula Jesus iya ndyiavela ondundo vakuetu valinge ngotyo opo vatambule ononkhano onongwa.

Felix Fajardo ulekesa omalutalatu omuenyo wae mo Filipina

Ndyina ehambu liokutualako okuundapa mo Filipina

a Vialingwa no Nombangi mba Jeova, mahi pahe kavilingwa vali.

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma