Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w17 Kakwenye pp. 21-26
  • “Ekukuateseko Movipuka Aviho Wapanga Okulinga”

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • “Ekukuateseko Movipuka Aviho Wapanga Okulinga”
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • PANGA OKULINGA ETYI TYIKEKUETELA EHAMBU
  • OMOKONDA YATYI OKULINGA OVALONGWA OTYILINGA TYAKOLELA UNENE
  • OPI OMATOKOLO OVE MAEKUTUALA
  • OITYI WAPANGA OKUKALINGA KOMUTWE WANDYILA?
  • Hinangela Vana Vekahi Movilinga Viomuvo Auho
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2014
  • “Ove Upondola Okukala Omukokoli-ndyila Umwe Omuwa!”
    Ovilinga Vietu Viouhamba—2010
  • Vena Ehambu Ovo Vana Vaumbila “Huku Wehambu”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
w17 Kakwenye pp. 21-26
Omukuendye omuivisi wakuata opetição iya kokuvoko okukuavo wakuata omukanda wokuenda mosikola onene

“Ekukuateseko Movipuka Aviho Wapanga Okulinga”

“Tupu, hambukilwa Jeova. Iya oe mekuavela evi wiita momutima wove.”​—SALMO 37:4.

OVIIMBO: 89, 140

OITYI OVE USOKA?

  • Oityi ove wapanga okulinga matyikukuatesako okukala nehambu komutwe wandyila?

  • Oityi molilongesa inkha uhanda okunyingila movilinga viomuwo auho putyina nkhele umukuendye?

  • Vilinga vioukokoli-ndyili viava omphitilo pala ovilinga patyi?

1. Oityi ovakuendye vena okutokola konthele yetyi mavakalinga komutwe wandyila? Oityi tyipondola okuvekuatesako okuhakala unene notyiho?

VAKUENDYE, tyafuile onwe mutavela okuti tyina uhenelinge oungendi, nkhele usoka opi uhanda okuenda. Omuenyo ukahi ngatyina ulinga oungendi. Iya omuvo wokusoka opi uhanda okuenda, oputyina nkhele umukuendye. Tyotyili, okupanga etyi tuhanda kulinga katyapepukile. Omuhikuena umwe utiwa Heather wapopia okuti: “Otyo tyingwangwanesa. Ove ukahi nokulinga etokolo lio muenyo wove auho.” Ankho nove ulitehelela ngotyo, hinangela etyi Jeova apopia okuti: “Uhakale notyiho, mokonda ame, ame Huku yove. Uhakale nowoma, mokonda ame ndyikahi no ove.”​—Isaías 41:10.

2. Oñgeni utyii okuti Jeova uhanda ulinge omatokolo ekekuetela ehambu komutwe?

2 Jeova uhanda ove usoke nawa etyi mokalinga komutwe. (Eclesiastes 12:1; Mateus 6:20) Uhanda ove ukale nehambu. Otyo tutyimona nawa tyina ove tutala, nokutehelela, nokumakela ovipuka atunga. Jeova tupu ututekula mononkhalelo ononkhuavo. Utuavela omalondolo nokutulongesa onkhalelo ongwa womuenyo. Tyina ovanthu vayala omalondolo ae kavasi ehambu. Tala etyi apopia konthele yavo okuti: “Muaholovona etyi tyihanthyambukiswa. . . . Tala, ovaumbili vange mavakalia, mahi onwe mamukankhia kondyala. Ovaumbili vange mavakanwa, mahi onwe mamukankhia kohunga. Ovaumbili vange mavakahambukwa, mahi onwe mamukankhia ohonyi. Tala, ovaumbili vange mavakuilila nehambu mokonda yonkhalelo yavo ongwa yomutima.” (Isaiah 65:12-14) Tyina tulinga omatokolo omawa, tunkhimaneka Jeova.​—Provérbios 27:11.

PANGA OKULINGA ETYI TYIKEKUETELA EHAMBU

3. Oityi Jeova ahanda ove ulinge?

3 Jeova uhanda ulinge etyi? Opo ukale nehambu, wesukisa okunoñgonoka Jeova nokumuumbila. Oyo, ondyila Jeova alingila ovanthu. (Salmo 128:1; Mateus 5:⁠3) Ovinyama vilia, vinwa iya vilityita. Uhahambukilwe vala ovipuka ovio. Jeova uhanda ove ukulinge ovipuka vikekueetela ehambu. Omutungi wove “o Huku wo luembia,” “o Huku wehambu,” walinga ovanthu “otyifuika tyae.” (2 Coríntios 13:11; 1 Timóteo 1:11; Gênesis 1:27) Mokala nehambu tyina uhetekela Huku yetu woluembia. Ombimbiliya yati: “Okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa.” (Atos 20:35) Nalumwe welitehelele ngotyo? Otyo otyipuka tyakolela konthele yomuenyo. Tupu Jeova uhanda ulinge omphango pala komutwe ilekesa ohole kwe no ku vakuenyi.​—Tanga Mateus 22:36-39.

Okala nehambu tyina ulekesa ohole

4, 5. Oityi ankho tyihambukiswa Jesus?

4 Jesus Kristu wasapo ongeleka ongwa ovakuendye vesukisa okulandula. Etyi ankho omona, nae ankho wesukisa okunyana nokuhambukwa. Ngetyi Ondaka ya Huku ipopia, kuna “omuvo wokuyola” no “muvo wokunyana.” (Eclesiastes 3:⁠4) Jesus ankho ulilongesa Ovihonekwa opo apameke oupanga wae na Jeova. Etyi ankho ena omanima 12, ovalongesi mondyuo ya Huku avahuvu unene “nenoñgonoko liae nomakumbululo ae.”​—Lucas 2:42, 46, 47.

5 Etyi Jesus ekula, okulinga etyi Huku emutuma ankho tyimuhambukiswa. Mongeleka, Huku ankho uhanda “aivise onondaka onongwa kovahepi,” “nokupatula omaiho ovamphoki.” (Lucas 4:18) O Salmo 40:8 ipopia oñgeni ankho Jesus elitehelela etyi ati: “Huku yange, okulinga ehando liove tyinthyambukiswa.” Jesus ankho uhambukilwa okulongesa ovanthu konthele ya Tate yae. (Tanga Lucas 10:21.) Nthiki imwe, etyi amana okutomphola nomukai umwe konthele yefendelo lio tyotyili, Jesus apopila ovalongwa vae okuti: “Okulia kuange okulinga ehando lia una wanthuma, andyimanuhula ovilinga viae.” (João 4:31-34) Jesus ankho una ehambu mokonda ankho uhole Tate yae novanthu. Inkha nove otyo ulinga, mohambukwa.

6. Omokonda yatyi otyiwa okupopila vakuenyi konthele yetyi wapanga okulinga?

6 Ovakristau ovanyingi vehimbika ovilinga vioukokoli-ndyila etyi nkhele ovakuendye iya otyo tyeveetela ehambu. Oityi uhapopila navo konthele yetyi wapanga okulinga? Ombimbiliya yati: “Pana pehena etompho, ovipuka aviho viasokwa kaviende nawa. Mahi pana pena ovaviyuli ovanyingi, ovipuka vienda nawa.” (Provérbios 15:22) Ovakuatate ovo nonomphange, vapondola okutuavela onondonga mbutukuatesako movilinga vioukokoli-ndyila mokueenda kuomuenyo wove. Jesus welilongesila ovipuka ovinyingi ku Tate yae etyi ankho eli keulu. Konyima, etyi ekahi pano pohi, watuaile-ko okulilongesila kwe. Ankho upopila vakuavo onondaka onongwa, nokutualako okukoleleya momuvo wepuiya. (Tanga Isaías 50:4; Hebreus 5:8; 12:2) Tutalei omokonda yatyi ovilinga viomuvo auho vipondola okukuhambukiswa.

OMOKONDA YATYI OKULINGA OVALONGWA OTYILINGA TYAKOLELA UNENE

7. Omokonda yatyi ovakuendye ovanyingi vena ehambu movilinga viokulinga ovalongwa?

7 Jesus wati: “Endei kalingei ovalongwa” nokulongesa ovanthu. (Mateus 28:19, 20) Inkha utokola okulinga otyilinga otyo, mokala nomuenyo omuwa Huku apanda. Ngetyi tyesukisa movilinga aviho, novio ove mosukisa omuvo opo ukale omunongo. Omukuatate umwe utiwa Timoteo wehimbika ovilinga vioukokoli-ndyila etyi nkhele omukuendye wati: “Okulingila Jeova omuvo auho ame ndyityihole mokonda oyo, onkhalelo yokulekesa ohole yange kwe. Tete, ame ankho havasile nawike ndyilongesa Ombimbiliya, konyima andyiilukila komphango onkhuavo, etyi nakala-ko ohanyi andyihimbika okulongesa ovanthu ovanyingi Ombimbiliya. Umwe povalongwa ehimbika okuenda komaliongiyo. Konyima andyikongwa Kosikola Yombimbiliya yo Vakuatate Vahanepele onohanyi onombali, etyi tuamana andyitumwa kotyilongo otyikuavo andyikala novalongwa vekuana vo Mbimbiliya. Ame okulongesa ovanthu ndyityihole, ankho ndyiete okuti ospilitu sandu ikahi nokuvepilulula.”a (Tala okatoi.)​—1 Tessalonicenses 2:19.

8. Oityi ovakuendye vamwe valinga vali opo valongese ovanthu ovanyingi?

8 Ovakuendye vamwe velilongesa elaka ekuavo. Omukuatate umwe utiwa o Jaco, wati: “Etyi ankho ndyina omanima 7, ovanyingi ankho tulongeswa navo ankho wapopia o Vietnami. Ame ankho nahanda okuvepopila konthele ya Jeova, konyima andyipange okulilongesa elaka liavo. Tyina ankho ndyililongesa elaka olio, ndyieleka Omutala Womulavi wo Ingelesi no wo Vietnami. Tupu andyiovola omapanga omewaneno likala popepi vapopia o Vietnami. Etyi natuukisa omanima 18, andyikala omukokoli-ndyila. Konyima, andyikongwa Kosikola Yombimbiliya yo Vakuatate Vahanepele. Otyo atyinkhuatesako movilinga vioukokoli-ndyila iya ankho ame vala mukulu wewaneno mo tyikundyi tyo Vietnami. Ovanthu ovanyingi vo Vietnami ankho vahuva tiyna ndyipopia elaka liavo. Ankho opo ndyinyingile momaumbo avo, nokutavela okulongeswa Ombimbiliya. Vamwe avatualako alo vambatisalwa.”​—Tyieleka na Atos 2:7, 8.

9. Oityi ovilinga viokulinga ovalongwa vitulongesa?

9 Ovilinga vio kulinga ovalongwa vikulongesa okukala nontheto ongwa movilinga, nokupopia nawa, no ñgeni mopopi nonthumbi nounkhengela. (Provérbios 21:5; 2 Timóteo 2:24) Ovilinga evi viakolela unene mokonda vikukuatesako okunoñgonoka Ombimbiliya. Tupu ove ulilongesa oñgeni ovilinga viokuivisa vipameka oupanga wove na Jeova.​—1 Coríntios 3:9.

10. Oñgeni ove upondola okukala nehambu movilinga viokulinga ovalongwa, alo umwe tyina Tyipuiya?

10 Ove upondola okuvasa ehambu movilinga viokulinga ovalongwa, alo umwe inkha ovanthu vamwe motyilongo tyove kavahande okulilongesa Ombimbiliya. Hinangela okuti okulinga ovalongwa otyilinga tyilingwa newaneno aliho. Namphila omukuatate umwe ine omphange pamwe oe vala wavasa omunthu uhanda okulilongesa, mahi atuho tuhambukwa, mokonda atuho tuna otyilinga tyokuivisa. Tanga ongelekaya Brandon omukokoli-ndyila waivisa omanima etyive potyilongo tyimwe pena ovanthu vehesukile nokulongeswa Ombimbiliya. Wati: “Ame okuivisa onondaka onongwa ndyityihole mokonda otyo Jeova andyita ndyilinge. Nahimbika ovilinga vioukokoli-ndyila etyi namana okulongeswa kosikola. Ankho okupameka ovakuendye mewaneno lietu ndyityihole, nokutala tyina vekahi nokukula motyili. Konyima, andyikongwa Kosikola Yombimbiliya yo Vakuatate Vahanepele, etyi namana andyitumwa opo nkhaundape kotyilongo otyikuavo. Tyotyili nalumwe nalongesile omunthu ekulu motyili alo ambatisalwa, nga vakuetu. Ame ndyina ehambu, liokuaundapa unene movilinga viokulinga ovalongwa.”​—Eclesiastes 11:6.

OPI OMATOKOLO OVE MAEKUTUALA

11. Omphitilo patyi Isitokuumbila Jeova ietela ehambu ovakuendye ovanyingi?

11 Kuna onomphitilo ononyingi mbo kuumbila Jeova. Mongeleka, ovakuendye ovanyingi vehole okukuatesako ovilinga vio kutunga. Vekahi nokutunga kuna kuesukisa Onondyuo onomphe mbo Uhamba. Onomphangu ombo mbunkhimaneka Jeova, tupu otyilinga otyo tyipondola okuvekalesa nehambu. Nove upondola okukala nehambu lio kuundapa kumwe novakuatate no nomphange. Tupu upondola okulilongesilako ovipuka ovinyingi, ngetyi okuundapa nawa, nokuyambela, nokuundapela kumwe novakuatate vahongolela otyilinga otyo.

Photos and mementos of a young person’s experiences in full-time service

Vana vanyingila movilinga vio muvo auho vapola-ko ouwa omunene (Tala pono palagrafu 11-13)

12. Oñgeni okuundapa ngo mukokoli-ndyila tyituavela onomphitilo ononkhuavo?

12 Omukuatate umwe utiwa o Kevin wati: “Tunde etyi ndyimututu, ame ndyina ehando liokuumbila Jeova ononthiki mbumwe movilinga viomuvo auho. Moluotyo, andyihimbika ovilinga vioukokoli-ndyila etyi ankho ndyina omanima 19. Opo ndyilitekule ankho ndyiundapa omuvo umwe nomukuatate ankho utunga. Nelilongesa okuyambela, nokupaka onondyanena, nomapito. Konyima andyikala omanima evali motyikundyi tyokutunga Onondyuo Mbomaliongiyo, no nondyuo mbo vakuatate vapita moviponga. Etyi neiva okuti ko Africa do Sul kuesukisa okutungwa, andyihoneka omukanda wo kuita iya avandyihana ndyende-ko. Muno mo Africa, ndyitunga Onondyuo Mbomaliongiyo mo nosimano mbehehi iya konyima andyitumwe kotyikundyi otyikuavo. Ovanthu ankho ndyitunga navo, tukahi ngatyina tumbunga. Ankho tukala kumwe, nokutanga Ombimbiliya kumwe nokuundapa kumwe. Tupu ankho tuna ehambu liokuundapa kumwe novakuatate vo potyilongo otyo kese simano. Omphango nalinga etyi ankho ndyimututu, yankhalesa nehambu ankho nahakevela

“Omphango nalinga etyi ankho ndyimututu, yankhalesa nehambu ankho nahakevela”

13. Omokonda yatyi ovakuendye ovanyingi vena ehambu liokuundapela Jeova mo Mbetele?

13 Ovakuendye vamwe ankho ovakokoli-ndyila pahe vaundapa mo Mbetele. Okuundapa mo Mbetele tyieta ehambu mokonda atyiho ulinga opala vala Jeova. Ombunga yo Mbetele ikuatesako okutuma Onombimbiliya, nomikanda komawaneno vipondola okukuatesako ovanthu okunoñgonoka otyili. Omphange umwe utiwa Dustin uundapepa mo Betele wati: “Ame nalinga omphango yokunyingila movilinga vio muvo auho etyi ankho ndyina omanima etyive iya andyihimbika ovilinga vioukokoli-ndyila etyi namana okulongeswa kosikola. Etyi palamba enima, andyiihanwa opo kaundape Kombetele, oku nelilongesa okuundapa nomakina yokulinga omikanda iya konyima andyipangiya ono komputadole. Tyina ndyikahi mo Mbetele, ndyihambukwa tyina ndyiiva ovilinga viokuivisa vikahi nokuliyawisa ouye auho. Ame ndyihole okuundapa muno, mokonda tukuatesako ovanthu okukala omapanga a Jeova.”

OITYI WAPANGA OKUKALINGA KOMUTWE WANDYILA?

14. Oityi ove una okulinga opo ulipongiye pala ovilinga viomuvo auho?

14 Oñgeni upondola okulifuiika opo uundape movilinga viomuvo auho? Opo uundapele Jeova monkhalelo ikahi nawa, wesukisa okukala novituwa vimuhambukiswa. Una okulilongesa Ondaka ya Huku apeho, nokusokolola kuyo, nokulekesa ekolelo liove mewaneno. Moomanima uli mosikola, upondola okuviukisa vali nawa ounongo wove wokupopila vakuenyi onondaka onongwa. Lilongesa okusuka novanthu mokuveita vapopie etyi vasoka nokutehela nawa omakumbululo avo. Tupu, upondola okulinga ovipuka mewaneno, ngetyi okukuatesako okusukula Ondyuo Yomaliongiyo nokuiviukisa. Jeova uundapesa vana veliola omutima, na vana vena ehando liokuundapa. (Tanga Salmo 110:3; Atos 6:1-3) Apostolu Paulu wakongele Timoteo opo akale omisionaliu mokonda “ovakuatate ankho vapopia nawa konthele yae.”​—Atos 16:1-5.

Momanima uli mosikola, upondola okuviukisa vali nawa ounongo wove wokupopila vakuenyi onondaka onongwa

15. Oityi upondola okulinga opo ukuateseko ovilinga vioukokoli-ndyila?

15 Ovakuatate vokuli movilinga viomuvo auho navo vesukisa okuundapa. (Atos 18:2, 3) Moluotyo, upondola okulilongesa ounongo umwe, maukukuatesako okuvasa ovilinga vilingwa vala komuhuka ine okekumbi. Soko kovilinga upondola okulinga potyilongo tyenyi. Upondola okupopila omutalelipo womauaneno ine omukulu wewaneno ine ovakokoli-ndyila ovakuavo konthele yetyi wapanga okulinga. Ngetyi Ombimbiliya ipopia, “ovilinga viove viavela Jeova, opo afuisepo etyi waonganeka okulinga.”​—Provérbios 16:3; 20:18.

16. Oñgeni ovilinga viomuvo auho vipondola okukukuatesako okulifuiika pala ovipuka ovikuavo komutwe?

16 Upondola okukala nonthumbi yokuti Jeova uhanda “ukakatele” muetyi matyikuavela ehambu komutwe wandyila. (Tanga 1 Timóteo 6:18, 19.) Ovilinga viomuvo auho vikukuatesako okukula motyili nokukala nehambu liouundapa Novakuatate vekahi movilinga viomuvo auho. Tupu, ovanthu ovanyingi vehimbika ovilinga viomuvo auho etyi nkhele ovakuendye, konyima tyevekuatesako motyinepo tyavo. Ovikando ovinyingi, vana ankho vaundapa movilinga vioukokoli-ndyila etyi ankho vehenenepe, etyi vanepa avatualako novilinga ovio no vakai vavo.​—Romanos 16:3, 4.

17, 18. Oñgeni okupanga etyi molingi muakutikinya omutima wove?

17 O Salmo 20:4 ipopia konthele ya Jeova okuti: “Mekuavela etyi omutima wove uhanda iya ekukuateseko movipuka aviho wapanga okulinga.” Tyina upanga etyi mokalinga komutwe, soka konthele yetyi tyilityili uhanda okulinga momuenyo wove. Tyina upanga etyi molingi, soka konthele yetyi Jeova ekahi nokulinga momuvo uno iya neetyi ove upondola okulinga movilinga viae. Konyima opange okulinga etyi matyihambukiswa Jeova.

18 Tyina undapesa apeho omuenyo wove movilinga via Jeova mokala nehambu enene liokumuumbila. Tupu mokala nehando “liokuhambukilwa Jeova iya oe mekuavela evi wiita momutima wove.”​—Salmo 37:4.

a Osikola oyo Yapingwa Nosikola Yovaivisi Vouhamba.

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma