Kala Notyituwa Tyokulikondola Omutima

1, 2. (a) Okuhelikondola omutima tyieta ovitateka patyi? (b) Omokonda yatyi tuesukisila okulilongesa otyituwa otyo?

OPO tukale notyituwa tyokulikondola omutima tuesukisa okukuatesuako na Jeova Huku. (Gálatas 5:22, 23) Jeova utyivila okulikondola omutima monkhalelo yaviuka. Mahi onthue katutyivili okulikondola omutima monkhalelo oyo mokonda tuvakuankhali. Hono, ovanthu ovanyingi vena ovitateka ovinyingi mokonda kavelikondola omutima. Ovanthu ovanyingi kavalingi ovipuka viakolela momuvo watyo iya vamwe kavalingi etyi vaituwa kosikola ine movilinga mokonda kavelikondola omutima. Okuhelikondola omutima tyituala ovanthu okukala ovakalavi, nokutukana, nokunwa unene, nokukala nonongele, nokupakwa mokaleya, nokutambula omauvela pokati koundalelapo, nokulihenga novitateka ovikuavo.​—Salmo 34:11-14.

² Ovanthu vehelikondola omutima velietela ovitateka ovo muene na vakuavo. Ngetyi tuetyimona, ovanthu ovanyingi apeho vena ovitateka mokonda kavelikondola omutima. Mahi otyo katyituhuvisa mokonda Ondaka ya Huku yapopia okuti “kononthiki mbahulilila” ovanthu kamavekelikondola omutima.​—2 Timóteo 3:1-3.

3. Omokonda yatyi tuesukisila okulikondola omutima?

³ Omokonda yatyi tuesukisa okulikondola omutima? Omokonda yomahunga evali akolela. Tete, tyina ovanthu vayunga nawa omalusoke avo, nonkhalelo velitehelela katyiveetela ovitateka ovinyingi. Otyo tyivekuatesako okukala vali nomapanga nokulityilika onyengo, notyiho ine okukala tyasoya. Vali, opo tutualeko okukala omapanga a Huku, tuesukisa okuanya ovipuka ovivi nokulityilika omahando omavi. Mahi Andau na Eva hatyoko valingile. (Gênesis 3:6) Nga Andau na Eva, ovanthu ovanyingi hono vena ovitateka ovinyingi mokonda kavelikondola omutima.

4. Oityi Jeova alinga tyina tyitupuiya okulikondola omutima?

⁴ Jeova utyii okuti tuvakuankhali iya okulikondola omutima tyipondola okutupuiya. Mahi uhanda okutukuatesako okulityilika omahando etu omavi. (1 Reis 8:46-50) Tyina tyitupuiya okulikondola omutima, Jeova epanga lietu lio tyotyili utukuatesako okulinga etyi tyaviuka. Monthele ei, matulilongesa okuti Jeova ongeleka yavilapo yokulikondola omutima. Tupu matulilongesa onongeleka mbo Mbimbiliya mbovanthu vakalele notyituwa otyo na vana vahakalele natyo iya matutale ovipuka vipondola okutukuatesako.

JEOVA WETUAVELA ONGELEKA

5, 6. Oñgeni Jeova elikondola omutima etyi Satanasi emutyitukilapo?

⁵ Onkhalelo ya Jeova yokulikondola omutima yaviuka mokonda ngwe wafuapo mononkhalelo ambuho. (Deuteronômio 32:4) Mahi, onthue tuvakuankhali. Moluotyo, tuesukisa okulilongesila ku Jeova okulikondola omutima opo tutyivile okumuhetekela. Otyo matyitukuatesako okulinga ovipuka monkhalelo yaviuka tyina tuamatumbukilwa notyivi. Ombupi onongeleka mbumwe mba Jeova mbokulikondola omutima?

⁶ Soka oityi Jeova alingile etyi Satanasi emutyitukilapo motyikunino tyo Endene. Omatutu a Satanasi anumanesile unene onoandyu mba Jeova keulu. Tyafuile nove tyikunumanesa unene tyina usoka ononkhumbi ambuho mbatuka komatutu a Satanasi. Mahi Jeova welikondola omutima. Emukumbulula monkhalelo yaviuka. Jeova kanumanene liwa etyi Satanasi emutyitukilapo. (Êxodo 34:6; Jó 2:2-6) Omokonda yatyi? Jeova wayeka omuvo ulambe, mokonda kahande omunthu nawike ahanyueko mahi “uhanda ovanthu aveho velivele.”​—2 Pedro 3:9.

7. Oityi tulilongesila kongeleka ya Jeova yokulikondola omutima?

⁷ Ongeleka ya Jeova itulongesa okuti tuesukisa okusoka nawa tyina nkhele tuhenepopie iya atusete okukumbulula. Moluotyo tyina uhanda okulinga etokolo liakolela, nkhele ovola omuvo wokusoka nawa konthele yatyo. Likuambela oiti ounongo opo upopie ine okulinga etyi tyaviuka. (Salmo 141:3) Tyina tuanumana tyipuiya unene okulikondola omutima. Otyo ovanthu ovanyingi putyina vamanumana valinga ovipuka ine vapopia ovipuka ankho vahasokele!​—Provérbios 14:29; 15:28; 19:2.

ONONGELEKA ONONGWA NONOMBI MBOVAUMBILI VA HUKU

8. (a) Opi tupondola okuvasa onongeleka onongwa mbokulikondola omutima? (b) Oityi tyakuatesileko Jose okuanya okulala nomukai wa Potifar? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁸ Tala onongeleka mbukahi Mombimbiliya mbulekesa esilivilo liokulikondola omutima. Upondola okusoka ku Jose omona wa Jako. Waanyene okulala nomukai wa Potifar, onkhalamutwe yomafualali a Farao etyi ankho ekahi nokuundapa mondyuo ya Potifar. Omukai wa Potifar ankho uhanda Jose mokonda “omuwa unene nokuapama” iya movikando ovinyingi aovola okulinga oundalelapo nae. Oityi tyakuatesileko Jose okuanya? Tyafuile ankho wapolele omuvo wokusoka nawa oityi ankho tyipondola okumonekapo inkha utyilinga. Konyima, etyi emukuata motyikutu, akahateka. Wapopia okuti: “Oñgeni ndyipondola okulinga otyipuka otyo otyivi unene, nokulinga onkhali ku Huku?”​—Gênesis 39:6, 9; tanga Provérbios 1:10.

9. Oñgeni ove upondola okulifuiika opo waanye tyina uhongiliyua okulinga etyi tyapenga?

⁹ Oityi tupondola okulilongesila ku Jose? Inkha tuhongiliyua okulinga etyi Jeova eyele, nonthue tuesukisa okuanya. Etyi ovanthu vamwe nkhele ankho vehenekale Onombangi mba Jeova, ankho vesuka vala nokulia, nokunwa unene, nokusipa, nokupuena omapangwe, nokulinga oundalelapo ine ovipuka ovikuavo vali ovivi. Alo umwe etyi vambatisalwa, ankho nkhele pamwe valwa nomahando oo. Inkha otyo tyikumonekela, nkhele soka oñgeni matyikalesa oupanga wove na Jeova inkha utavela omahando oo omavi. Soka kovipuka vipondola okukuhongiliya okulinga ovivi iya olityilika-vio. (Salmo 26:4, 5; Provérbios 22:⁠3) Inkha nove ukahi nokulolwa monkhalelo oyo, ita ku Jeova ekuavele ounongo likondola omutima opo wanye okulinga ovipuka ovivi.

10, 11. (a) Oityi ovakuendye ovanyingi vahongiliyua okulinga kosikola? (b) Oityi tyipondola okukuatesako ovakuendye Ovakristau okuanya okulinga ovipuka ovivi?

¹⁰ Etyi tyaendele na Jose, tupu tyikahi nokumoneka novakuendye Ovakristau hono. Tala ongeleka yomuhikuena umwe utiwa Kim. Ovanthu ankho alongeswa navo kosikola ankho velipanda tyina vatomphola konthele yovakuendye konthyulilo yosimanu. Mahi Kim ankho utupu natyike apopia konthele yotyo. Kim wati mokonda yokuelikalela, ankho ulitehelela okuti “omulike” iya ankho omapanga ae vemuyola mokonda utupu omukuendye. Mahi Kim wasokele nounongo. Ankho utyii okuti inkha utaindya omukuendye ehando liokulinga oundalelapo maliliyawisa. (2 Timóteo 2:22) Vakuavo alongeswa navo ankho vemupula inkha omumphembela. Ankho una omphitilo yokuhangununa omokonda yatyi aholovona okuhalala novakuendye. Tuhambukwa unene novakuendye Ovakristau vatokola okuanya ehongiliyo liokulinga oundalelapo, tupu na Jeova uhambukwa unene!

¹¹ Ombimbiliya tupu itupopila onongeleka mbovanthu vehelityilikile okulinga oundalelapo. Tupu ipopia ovitateka vitundililako tyina tuhelikondola omutima. Inkha noove uvasiwa notyitateka ngo tya Kim, sokolola komukuendye uhena onondunge wapopiua mu Provérbios o kapitulu 7 . Tupu soka kehipululo lia Amnon novitateka viatundilila ketokolo liae. (2 Samuel 13:1, 2, 10-15, 28-32) Ovohe vapondola okukuatesako ovana vavo okukala notyituwa tyokulikondola omutima nounongo, mokulilongesa onongeleka ombo mefendelo liombunga.

12. (a) Omokonda yatyi tete Jose ahapopilile ovakulu vae okuti ondenge yavo? (b) Omovipuka patyi onthue tuna okulikondola omutima?

¹² Motyikando otyikuavo, Jose waavele vali ongeleka ongwa yokulikondola omutima, etyi ovakulu vae veya okulanda okulia ko Egitu. Opo anoñgonoke etyi ovakulu vae ankho vasoka, Jose ehevepopila okuti ondenge yavo. Iya etyi akala nokankhenda, asipo ovakulu vae akalilila pokamphengi. (Gênesis 43:30, 31; 45:1) Inkha omukuatate umwe ine omphange ulinga otyipuka tyimwe tyikunumanesa, okuhetekela Jose okulikondola omutima matyikukuatesako okulityilika okupopia ine okulinga ovipuka ha vikuihamesa omutima. (Provérbios 16:32; 17:27) Tupu, opo ulityilike okutomphola na umwe mombunga wapolua mewaneno, wesukisa okulikondola omutima. Mahi otyo tyipondola okupuiya unene. Mahi otyipuka tyipondola okutukuatesako, okuhinangela okuti Jeova ulikondola omutima iya uhanda nonthue tutyilinge.

13. Ovipuka patyi tupondola okulilongesila ku Kohamba David?

¹³ Tupu tupola ouwa kongeleka Yohamba David. Etyi Saulu na Simei vemuleva, David kanumanene ine okuundapesa omapita epondolo liae. (1 Samuel 26:9-11; 2 Samuel 16:5-10) Mahi, ha apeho David welikondolele omutima. Onthue tutyimona tyina tutanga konthele yonkhali alingile na Bate-Seba, nonkhalelo akalele etyi Nabal ahakalele nonthilo nae. (1 Samuel 25:10-13; 2 Samuel 11:2-4) Tupondola okulilongesila ku David ovipuka viakolela. Tete, ovakulu vewaneno vesukisa okulikondola omutima opo vahaundapese omapita epondolo vapewa na Jeova. Vali, nawike upondola okuliyumba unene onthumbi, asoko okuti petupu otyivi natyike tyipondola okumuyapula.​—1 Coríntios 10:12.

OÑGENI MATUKALA NOTYITUWA TYOKULIKONDOLA OMUTIMA

14. Oityi tyalolele otyituwa tya Luigi tyokulikondola omutima? (b) Ngetyi tyipopia 2 Coríntios 6:3, 4, omokonda yatyi apeho tyakolela okulikondola omutima?

¹⁴ Oityi una okulinga opo ukale notyituwa tyokulikondola omutima? Tala etyi tyaendele na Luigi. Omutahi umwe wapuma metuku-tuku liae. Mahi no ngotyo ahimbika okutukana Luigi. Ahande okuluisa Luigi, mahi Luigi elikuambela ku Jeova opo ehemukumbulule. Omutahi atualako okumupopia omapita. Luigi ahoneka omatilikula etuku-tuku liomutahi oo aende iya omutahi oo atualako okutukana. Etyi palamba osimanu, Luigi akatalelapo omukai umwe iya aimbuka okuti omutahi una muaina omulume womukai oo. Etyi omutahi nae aimbuka Luigi atyimukundisa unene iya emuiti otyiponyo. Tupu, emupopila okuti mapangiya etuku-tuku liae. Omutahi akala nesuko Nondaka ya Huku. Mokonda yotyo, Luigi waimbuka okuti walinga nawa etyi atualako tyahiliya etyi etuku-tuku liae liapumwa, inkha wakumbululile omutahi omapita, ñgeno katyakuatehileko omunthu oo.​—Tanga 2 Coríntios 6:3, 4.

15, 16. Oñgeni okutanga Ombimbiliya tyipondola okukuatesako ove nombunga yove, okukala notyituwa tyokulikondola omutima?

¹⁵ Okulilongesa apeho Ombimbiliya nokusokolola kuetyi tuelilongesa tyitukuatesako okukala notyituwa tyokulikondola omutima. Hinangela etyi Huku apopila Josue okuti: “Omukanda ou wovitumino, uhakale kokule nomulungu wove. Iya ove una okuutangela pombuelo otyitenya notyinthiki, opo utyivile okulinga ovipuka aviho viahonekwa-mo. Ngotyo, ondyila yove maiyende nawa iya mokalinga ovipuka aviho nounongo.” (Josué 1:8) Mahi oñgeni okutanga Ombimbiliya tyikukuatesako okulikondola omutima?

¹⁶ Tuelilongesa onongeleka mbukahi Mombimbiliya mbulekesa oñgeni okulikondola omutima otyiwa iya novitateka tukala navio tyina tuhelikondola omutima. Jeova wapaka onongeleka ombo Mombimbiliya opo mbutukuateseko. (Romanos 15:4) Ounongo, okutanga Ombimbiliya nokusokolola kuetyi tuatanga. Noñgonoka oñgeni upondola okuundapesa omahipululo oo momuenyo wove, no mombunga yove. Ita ku Jeova opo ekukuateseko okuendela monondonga mbutunda Mondaka yae. Inkha waimbuka okuti pena ononthele mbumwe uhetyivili okulikondola omutima, linga ononkhono. Likuambela konthele yotyo iya otale oityi upondola okulinga opo upiluluke. (Tiago 1:5) Linga omaovololo momikanda vietu opo uvase omalondolo apondola okukukuatesako.

17. Oñgeni ovohe vapondola okukuatesako ovana vavo okulikondola omutima?

¹⁷ Oñgeni upondola okukuatesako ovana vove okukala notyituwa tyokulikondola omutima? Ovohe vetyii okuti ovana vavo kavatyitilwe notyituwa otyo. Moluotyo vesukisa okulongesa ovana vavo ovituwa oviwa no nongeleka mbavo. (Efésios 6:4) Inkha wiimbuka okuti ovana vove kavelikondola omutima, lipula inkha ove ukahi nokuvelekesa ongeleka ongwa. Upondola okuvelekesa ongeleka ongwa putyina wenda apeho movilinga viokuivisa, nokuenda komaliongiyo iya nokulinga efendelo liombunga. Iya uhawele owoma okuviyula ovana vove tyina tyesukisa! Hinangela okuti Jeova watyilikile Andau na Eva ovipuka ankho vahapondola okulinga. Onkhalelo oyo, ankho ipondola okuvekuatesako okukala nonthilo noutumini wa Jeova. Tyelifwa notyo, tyina ovohe vaviyula ovana vavo nokuvelekesa ongeleka ongwa, otyo matyikuatesako ovana okulikondola omutima. Kuatesako ovana vove okukala nohole na Jeova nokukala nonthilo novitumino viae. Otyo otyipuka tyakolela vali ove upondola okuvelongesa.​—Tanga Provérbios 1:5, 7, 8.

18. Omokonda yatyi tuesukisila okuholovona omapanga nounongo?

¹⁸ Tyilinge tuna ovana ine tutupu, atuho tuesukisa okuholovona omapanga nounongo. Inkha omapanga ove ehole Jeova, maekukuatesako okuovola ovilinga mewaneno nokulityilika ovipuka vikuetela ovitateka. (Provérbios 13:20) Onongeleka mbavo onongwa mambukulundu okulikondola omutima. Tupu ovituwa viove oviwa mavilundu omapanga ove okukala noupanga omuwa na Jeova. Otyituwa tyokulikondola omutima matyitukuatesako okukala novituwa vihambukiswa Huku, nokukala nomuenyo omuwa nokulingila vakuetu ovipuka oviwa.