Anya Omalusoke Ouye

1. Oityi apostolu Paulu ahonekelele Ovakristau mo Kolosu? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

ETYI apostolu Paulu ankho ekahi mokaleya mo Roma momanima 60-61, wahonekelele Ovakristau mo Kolosu omukanda. Paulu wapopia omokonda yatyi vesukisila okunoñgonoka “ovipuka viopaspilitu,” iya otyo tyihangununa okutala ovipuka monkhalelo Jeova evitala. (Colossenses 1:9) Paulu wati: “Ame ndyimupopila opo pahamoneke nawike umuyondya nomalusoke ahaviukile. Lungukei opo pahakale nawike umutyindapo ngononkhuatwa mbae, nomalongeso omatutu, noviso viovanthu, ovipuka viomouye vihatundile ku Kristu.” (Colossenses 2:4, 8) Konyima Paulu ahangununa omokonda yatyi omalusoke amwe apenga iya omokonda yatyi ovanthu ovanyingi veehole. Mongeleka, omalusoke amwe alingisa ovanthu okulitehelela okuti ovanongo nokuakolela vali ku vakuavo. Ngotyo, Paulu wahonekela ovakuatate ovo opo evekuateseko okuanya omalusoke ouye nokuhalingi ovipuka viapenga.—Colossenses 2:16, 17, 23.

2. Omokonda yatyi matulilongesa omalusoke amwe ouye?

² Ovanthu vasoka monkhalelo yelikuata nouye kavesuku no nondonga mba Jeova iya inkha katulunguka, omalusoke avo apondola okutulingisa atuhayumbu vali onthumbi mounongo wa Huku. Atuho tuhongiliyua nomalusoke ouye pokati ko televisau, no internete, naapa tuundapa ine okosikola. Ngotyo, oñgeni tupondola okulityilika omalusoke apenga? Monthele ei, matupopi konthele yomalusoke etano ouye iya noñgeni tupondola okueanya.

KATUESUKISILE OKUTAVELA OKUTI HUKU OKO EKAHI

3. Olusoke patyi ovanthu ovanyingi vena? Iya omokonda yatyi?

³ “Ame ndyipondola okukala omunthu ukahi nawa mahi otyo nehetavela okuti Huku oko ekahi.” Ovanthu movilongo ovinyingi ongotyo vasoka. Omunthu upopia ngotyo, pamwe kasokele nawa inkha Huku oko ekahi umwe, mahi uhanda vala okulinga etyi ahanda mo muenyo wae. (Tanga Salmos 10:4.) Ovakuavo vapopia onondaka ombu: “Ame ndyipondola okukala novituwa oviwa tyihetavela okuti Huku oko ekahi.” Vetyilinga opo ovanthu vevetale ngatyina ovanongo unene.

4. Oityi tupondola okupopia opo tukuateseko omunthu usoka okuti kouye kutupu Omutungi?

⁴ Okuti onondunge okupopia okuti kouye kutupu Omutungi? Ovanthu vamwe vangwangwana tyina vaovola omakumbululo mounongo wouye. Mahi, otyili tyayandyuluka nawa. Okuti pena ondyuo yahatungilwe nomunthu? Au, petupu. Pena ou weitunga. Ovipuka viokuna omuenyo kavipondola okuya vala avike. Alo umwe ounyama oututu ulityita iya otyo otyipuka ondyuo ihapondola okulinga. Inkha ounyama oo ulityita, otyo tyilekesa okuti ouna watyo una otyivala tyelifwa. Olie watunga ounyama oututu nounongo wokulityita? Ombimbiliya ikumbulula okuti: “Kese ondyuo yatungwa nomunthu, mahi ou watunga ovipuka aviho o Huku.”—Hebreus 3:4.

5. Oityi tupondola okupopia konthele yavana vasoka okuti tupondola okunoñgonoka etyi tyaviuka, mahi tyihetavela okuti Huku oko ekahi?

⁵ Oityi tupondola okupopia konthele yavana vasoka okuti katuesukisile okutavela okuti Huku oko ekahi opo tunoñgonoke etyi tyaviuka? Ondaka ya Huku ipopia okuti namphila ovanthu vamwe vehetavela okuti kuna Huku, mahi nongotyo vapondola okukala novituwa oviwa. (Romanos 2:14, 15) Mongeleka, omunthu umwe upondola okukala nonthilo noluembia novo he. Mahi, inkha kalandula ovitumino via Jeova, malingi omatokolo apenga momuenyo wae. (Isaías 33:22) Ovanthu ovanyingi ovanongo hono, vapopia okuti ovanthu vesukisa okukuatesuako na Huku opo vetyivile okutetulula ovitateka viouye. (Tanga Jeremias 10:23.) Ngotyo, katupondola okusoka okuti tupondola okunoñgonoka etyi tyaviuka netyi tyapenga tyihetavela okuti Huku oko ekahi ine tyihalandula ovitumino viae.—Salmos 146:3.

ONTHUE KATUESUKISILE ONGELEYA

6. Oityi ovanthu ovanyingi vasoka konthele yongeleya?

⁶ “Ove upondola okukala nehambu tyeheli mongeleya.” Ovanthu ovanyingi vasoka okuti ongeleya iponeswa iya itupu esilivilo. Ovakuavo kavahande ongeleya mokonda ilongesa okuti ovanthu mavakayokua mo ifelunu, iita onombongo kovanthu iya nokulipaka mo pulitika! Pamwe vapondola okupopia onondaka ngombu: “Ame ndyihole umwe Huku, mahi hesukile nongeleya.”

7. Oñgeni ongeleya yotyotyili ipondola okukuetela ehambu?

⁷ Okuti tupondola umwe okukala nehambu tyehena ongeleya? Tyotyili omunthu upondola okukala nehambu tyehena ongeleya yomatutu. Mahi, inkha omunthu kakala epanga lia Jeova, “Huku yehambu,” omunthu oo nalumwe makala nehambu liotyotyili. (1 Timóteo 1:11) Atyiho Jeova alinga opala okukuatesako ovanthu. Mokonda tuvafendi vae, onthue tuna ehambu mokonda tukuatesako vakuetu. (Atos 20:35) Mongeleka, soka oñgeni efendelo liotyotyili lipondola okukuatesako ombunga okukala nehambu. Onthue tulongeswa okukala nonthilo noukuatyili komunthu tuelinepa nae, nokutekula nawa ovana, nokukala nohole yotyotyili mombunga yetu. Efendelo liotyotyili likahi nokukuatesako ovanthu ovanyingi okuundapela kumwe nombembwa nokulekesa ohole kovakuatate vavo.—Tanga Isaías 65:13, 14.

8. Oñgeni Mateus 5:3 itukuatesako okunoñgonoka etyi tyieta ehambu liotyotyili?

⁸ Mahi, okuti omunthu uhaumbila Huku upondola umwe okukala nehambu liotyotyili? Oityi tyietela ovanthu ehambu liotyotyili? Ovanthu vamwe vehole unene ovilinga viavo, nokusana ombola novitalukiso ovikuavo. Ovakuavo vetyihole tyokutekula ombunga nokukala nomapanga. Namphila ovipuka ovio vitukalesa nawa, mahi pena ovipuka viakolela vali momuenyo. Onthue tuelikalela novinyama mokonda tupondola okunoñgonoka Omutungi wetu atumufende. Huku wetutunga monkhalelo imwe tukala vala nehambu liotyotyili inkha tumufenda. (Tanga Mateus 5:3.) Mongeleka, onthue tuhambukwa iya tulitehelela okuti tuapama tyina tuliwaneka novakuatate momaliongiyo pala okufenda Jeova. (Salmos 133:1) Tupu, tuhambukwa mokonda tuna ovakuatate ouye auho, tuna omuenyo wasukuka iya tuna ekevelelo ewa komutwe wandyila.

ONTHUE KATUESUKISILE OVITUMINO

9. (a) Oityi ovanyingi vasoka konthele yokulala kumwe tyehelinepele? (b) Omokonda yatyi Ondaka ya Huku ipopia okuti okulala kumwe tyehelinepele tyapenga?

⁹ “Katyapengele ovanthu vehelinepele okulala kumwe.” Ovanthu vapondola okukupula okuti: “Omokonda yatyi ove wehetyilingila? Wesukisa okukala vali nehambu.” Mahi, ondaka ya Huku iilika oundalelapo.a (Tala onondaka pokatoi.) (Tanga 1 Tessalonicenses 4:3-8.) O Jeova una okutuavela ovitumino mokonda omutungi wetu. Wapopia okuti ovalinepi vala vena okulala kumwe. Jeova wetuavela ovitumino mokonda utuhole unene. Utyii okuti inkha tumutavela, omuenyo wetu maukala vali nawa. Ombunga itavela ovitumino via Huku ina vali ohole nonthilo iya vakala vali tyapama. Jeova makahitisa vana vehetavela ovitumino viae tyawina.—Hebreus 13:4.

10. Oñgeni Omukristau apondola okulityilika oundalelapo?

¹⁰ Ombimbiliya itulongesa oñgeni matulityilika oundalelapo. Tuna okuyunga nawa etyi tutala. Jesus wati: “Kese una utualako okutala omukai, nepeleyo lio kumuhanda, ngotyo momutima walingale nae oumbalehi. Inkha eiho liove liokokulio likupundukisa, litokolamo oliyumbu kokule.” (Mateus 5:28, 29) Ngotyo, tuna okulityilika okutala ovipuka nokutehelela oviimbo vihongiliya ovanthu okulinga oundalelapo. Paulu wahoneka okuti: “Ipaei ononthele mbolutu luenyi . . . konthele yomaundalelapo.” (Colossenses 3:5) Tupu, tuesukisa okuyunga omalusoke etu netyi tupopia.—Efésios 5:3-5.

TUESUKISA OKUOVOLA OVILINGA VIANKHIMANA

11. Omokonda yatyi hamwe tupondola okuhanda ovilinga viankhimana?

¹¹ “Ovilinga viankhimana mavikukalesa nehambu.” Ovanthu ovanyingi vapondola okutupopila okuti tuesukisa okuundapesa omuvo wetu no nonkhono movilinga viankhimana, haunene ovilinga vina mavitukalesa nomunkhima nokutuavela onombongo ononyingi. Mokonda ovanthu ovanyingi vasoka okuti onombongo ombo mbutukalesa nehambu, nonthue pamwe tupondola okuhimbika okusoka ngotyo.

12. Okuti ovilinga viankhimana vitukalesa umwe nehambu?

¹² Okuti ovilinga vitukalesa nomunkhima ine no nombongo ononyingi vituavela ehambu liotyotyili? Au, otyo hatyili-ko. Nkhele soka kuetyi: Satanasi wahandele okukala nomunkhima iya pahe una umwe omunkhima ankho ahanda. Mahi no ngotyo, una onyengo iya utupu ehambu. (Mateus 4:8, 9; Apocalipse 12:12) Tyelikalela notyo, soka vala kehambu tukala nalio tyina tukuatesako omunthu okunoñgonoka Huku nomilao viae. Petupu omunkhima nawike upondola okukuavela ehambu ngolio. Ovanthu vokuhanda okukala novilinga viankhimana vakala ovakalavi nokuna onkhi na vakuavo, iya otyo tyivekalesa omapita. Ombimbiliya yapopia okuti “vekahi nokuhatekela vala momphepo.”—Eclesiastes 4:4

13. (a) Oñgeni tuna okutala ovilinga vietu? (b) Oityi tyakalesile apostolu Paulu nehambu liotyotyili?

¹³ Tyotyili, onthue tuesukisa ovilinga iya katyapengele okukala novilinga tuhanda. Mahi, ovilinga vietu kavipondola okukala otyipuka tyakolela vali momuenyo wetu. Jesus wati: “Nawike upondola okukala omupika wovahona vevali. Mayale-po umwe, akala nohole na mukuavo, ine mahumbupo umwe atombo omukuavo. Kamupondola okukala ovapika va Huku no Vomalumono.” (Mateus 6:24) Okuumbila Jeova nokulongesa vakuetu Ombimbiliya, otyo matyituetela ehambu enene. Otyo tyaendele na apostolu Paulu. Puetyi ankho omukuendye, ankho una ovilinga viankhimana. Mahi, wakala vala nehambu liotyotyili etyi amona onkhalelo Ondaka ya Huku yapilulula omienyo viovanthu ankho aivisa. (Tanga 1 Tessalonicenses 2:13, 19, 20.) Petupu otyilinga natyike tyipondola okutukalesa nehambu enene tyipona okuumbila Jeova nokulongesa vakuetu konthele yae!

OVANTHU VAPONDOLA OKUTETULULA OVITATEKA VIOUYE

14. Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vehole olusoke luokuti ovanthu vapondola okutetulula ovitateka viouye?

¹⁴ “Ovanthu vapondola okutetulula ovitateka viavo muene.” Ovanthu ovanyingi otyo vasoka ngotyo. Omokonda yatyi? Inkha otyo otyili ñgeno onthue katuesukisile okuhongolelwa na Huku iya tupondola okulinga etyi tuhanda. Hamwe weivile-ale ovanthu vapopia okuti ovitateka ngetyi ovita, noungangala, nomauvela, noluhepo vikahi nokutepuluka. Omukanda umwe wapopia okuti: “Ouye ukahi nokukala nawa mokonda ovanthu vatokola okupilulula onkhalelo ouye ukahi.” Okuti otyo otyili? Okuti ovanthu tyotyili vekahi umwe nokutyivila okupilulula ouye ukale vali nawa? Tutalei onongeleka mbumwe.

15. Omokonda yatyi tupopila okuti mouye muna ovitateka ovinene?

¹⁵ Okuti ovanthu vetyivila okumanako ovita? Ovanthu valamba po nomiliau 60 vankhia mokueenda Kuovilwa Viotete no via Vali Viouye Auho. Mo 2015, ovanthu vena 12, 4 yo nomiliau vasapo omaumbo avo mokonda yovita. Pahe ovanthu vatunda momaumbo avo vena 65 yonomiliau. Iya konthele youngangala? Konomphangu mbumwe oungangala watepuluka. Mahi no ngotyo, nkhele kuna ononkhalelo mbumwe mboungangala ngetyi okuvaka onombongo no internete, novalinepi valwa, nomakongombanda, nokulipuma-po vikahi nokuliyawisa. Iya konthele yomauvela? Tyotyili ovanthu hono vetyivila okuhakula omauvela omanyingi. Mahi mo 2013, omukanda umwe wapopia okuti kese enima ovanthu vena onomiliau 9 vankhia mokonda yomauvela omutima, no tyintheya, no cancer, nouvela wokuhafimi nawa no diambete. Iya konthele yoluhepo? Ononkhalamutwe Mbondyuo Yokupaka Onombongo Mbouye Auho vapopia okuti ovanthu vokuahepa unene mo Afrika vekahi nokuliyawisa. Vapopia okuti mo 1990 ovanthu vokuahepa unene ankho vena o nomiliau 280 iya mo 2012 aveliyawisa unene iya pahe vehika po nomiliau 330.

16. (a) Omokonda yatyi Ouhamba wa Huku oo vala upondola okumanako ovitateka vili mouye? (b) Oityi Isaia no muhoneki wono salmu vapopile konthele yetyi Ouhamba wa Huku maukalinga?

¹⁶ Ovitateka ovio kavituhuvisa. Hono, ovanthu vokuyunga onombongo no vatumini vena elungavi. Ovanthu ovo kavetyivili okumanako ovita, nomauvela, noungangala iya noluhepo. Ouhamba wa Huku oo vala utyivila okutyilinga. Soka vala kuetyi Jeova makalingila ovanthu. Ouhamba wae maukamanako ovipuka aviho vieta ovita, ngetyi elungavi, okapungulula, no nongeleya mbomatutu iya na Satanasi. (Salmos 46:8, 9) Ouhamba wa Huku maukamanako oungangala. Hono, Ouhamba wa Huku ukahi nokulongesa ovanthu ovanyingi okukala nohole nokuliyumba onthumbi kese umwe na mukuavo. Petupu outumini nawike utyivila okulinga ngotyo. (Isaías 11:9) Jeova mamaneko omauvela iya ovanthu mavakakala nekongoko likahi nawa. (Isaías 35:5, 6) Huku makamanako oluhepo iya ovanthu aveho mavakakala nehambu nokukala noupanga omuwa nae. Otyo tyakolela vali tyipona onombongo.—Salmos 72:12, 13.

“NOÑGONOKA OÑGENI MOKUMBULULA”

17. Oñgeni upondola okuanya omalusoke ouye?

¹⁷ Inkha utehela ovanthu vapopia ovipuka vipondola okutepulula ekolelo liove, lilongesa oityi Ombimbiliya ipopia konthele yotyo. Popia nomukuatate ine omphange wapama motyili konthele yotyo. Soka konthele yomokonda yatyi ovanthu vasokela ngotyo, omokonda yatyi tyapengela iya oñgeni upondola okuluanya. Onthue tupondola okuliyakulila komalusoke omouye pokulinga etyi Paulu apopia okuti: “Tualeiko okueenda nounongo no vokondye. . . opo mutyivile okukumbulula kese munthu.”—Colossenses 4:5, 6.