Olie Ukahi Nokuhongolela Omalusoke Ove?

1, 2. (a) Oñgeni Jesus akumbulula etyi Petulu emupopila opo elietele okankhenda? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.) (b) Omokonda yatyi Jesus akumbululila monkhalelo oyo?

OVALONGWA va Jesus ankho vanumana! Ankho vasoka okuti Jesus mapindula-po ouhamba wo Isilayeli, mahi evepopila okuti mamoneswa ononkhumbi iya aipawa. Apostolu Petulu apopi okuti: “Tatekulu lilingila okankhenda; otyo kamatyimoneka nove.” Jesus emukumbulula okuti: “Enda nokonyima yange Satanasi! Ove umanya liokumphundukisa, mokonda utupu omalusoke a Huku, mahi una omalusoke ovanthu.”—Mateus 16:21-23; Atos 1:6.

² Mokuapopia ngotyo, Jesus wayandyulula nawa okuti omalusoke a Jeova elikalela unene nomalusoke ouye uno, utuminwa na Satanasi. (1 João 5:19) Petulu ankho ukahi nokuavela Jesus ondundo opo asoke vala kwe ngetyi ovanthu vo mouye valinga. Mahi Jesus ankho utyii nawa okuti Jeova uhanda elipongiye mokonda ankho mamoneswa ononkhumbi iya konyima aipawa. Ekumbululo lya Jesus lialekesa nawa okuti ankho usoka nga Jeova, tupu ankho waanya omalusoke ouye.

3. Omokonda yatyi tyipuiyila okusoka nga Jeova, mahi tyapepuka okusoka ngovanthu vo mouye?

³ Iya onthue? Okuti tusoka nga Jeova ine tusoka ngovanthu vo mouye? Mokonda tuvaumbili va Jeova, onthue tulinga ononkhono mbokumuhambukiswa. Mahi oñgeni omalusoke etu ekahi? Okuti tulinga ononkhono mbokusoka nga Jeova, tyilekesa okutala ovipuka monkhalelo evitala? Okulinga ngotyo tyesukisa ononkhono. Mahi, tyapepuka unene okusoka ngovanthu vo mouye, mokonda tuli pokati kovanthu vena ovituwa ovivi. (Efésios 2:2) Tupu, mokonda ovanthu vo mouye vasoka vala kuvo, pamwe tupondola okusoka ngavo. Tyotyili, tyipuiya unene okusoka nga Jeova, mahi tyapepuka vali okusoka ngovanthu vo mouye.

4. (a) Oityi matyimoneka-po inkha tuyeka ouye uhongiliye onkhalelo yetu yokusoka? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Inkha tuyeka ouye uhongiliye onkhalelo yetu yokusoka, matuhimbika okusoka vala kuonthue muene iya atuhande okutokola etyi tyaviuka netyi tyapenga. (Marcos 7:21, 22) Ngotyo, tyakolela unene tukale “nomalusoke a Huku” atuhakala “nomalusoke ovanthu.” Onthele ei maitukuatesako okutyilinga. Matulilongesa omokonda yatyi otyiwa okutala ovipuka monkhalelo Jeova evitala. Matutale omokonda yatyi okulinga ngotyo katyituilika kovipuka oviwa, mahi tyituetela ouwa. Tupu matulilongesa oñgeni tupondola okulityilika okuhongiliyua nomalusoke ouye. Monthele mailandulako, matulilongesa oñgeni tupondola okunoñgonoka onkhalelo Jeova atala ovipuka vimwe opo tusoke ngae.

OMALUSOKE A JEOVA ETUETELA OUWA

5. Omokonda yatyi ovanthu vamwe kavahande vakuavo vevehongiliye?

⁵ Ovanthu vamwe kavahande vakuavo vahongiliye onkhalelo yavo yokusoka. Vapopia okuti: “Ame ndyisoka vala monkhalelo yange.” Nonondaka ombo, hamwe vahanda okulekesa okuti vena okulinga omatokolo avo muene. Kavahande vakuavo veveyunge ine okuvekuluminya okuhetekela vakuavo.a (Tala onondaka pokatoi.)

6. (a) Eyovo patyi Jeova etuavela? (b) Okuti eyovo olio litupu apa lihulila?

⁶ Otyiwa okunoñgonoka okuti namphila tuna okutala ovipuka monkhalelo Jeova ahanda tuvitale, mahi nkhele utuyeka opo tuholovone etyi tuhanda. 2 Coríntios 3:17, yati: “Pana pena ospilitu ya Jeova, pena eyovo.” Jeova utuavela eyovo opo tukale ngetyi tuhanda. Tupondola okuholovona etyi tuhanda, nokulinga ovipuka tuhole. Ongotyo Jeova etutunga. Mahi, otyo katyilekesa okuti eyovo lietu litupu apa lihulila. (Tanga 1 Pedro 2:16.) Tyina tuhanda okunoñgonoka etyi tyaviuka netyi tyapenga, Jeova uhanda tuundapese Ondaka yae. Okuti otyo tyituilika kovipuka oviwa ine tyituetela ouwa?

7, 8. Okuti okutala ovipuka monkhalelo Jeova ahanda, tyituilika kovipuka oviwa? Popia ongeleka.

⁷ Soka kongeleka ei. Ovohe valinga atyiho opo valongese ovana vavo ovituwa oviwa. Hamwe valongesa ovana vavo okukala ovakuatyili, nokuundapa iya nokusuka na vakuavo. Otyo katyiilika ovana okulinga etyi vahanda. Mahi tyina valinga ngotyo vekahi nokukuatesako ovana vavo opo ha vakale nomuenyo ukahi nawa. Tyina ovana vekula iya avatundu meumbo lyo vohe, pahe vapondola okulinga omatokolo avo muene. Inkha vaholovona okuendela movipuka oviwa ovohe vevelongesa, mavalingi omatokolo omawa tupu mavelityilika ovitateka ovinyingi, nokusukalala iya nokulivela onombei.

⁸ Ngetyi tyilinga vohe voluembia, Jeova uhanda ovana vae vakale nomuenyo una ehambu. (Isaías 48:17, 18) Mokonda yotyo, utulongesa onondonga konthele yo ñgeni tuna okutyinda omuenyo wetu no ñgeni tuna okutekula vakuetu. Utukonga opo tutale ovipuka monkhalelo evitala, nokutyinda omuenyo welikuata netyi ahanda. Otyo katyituilika kovipuka oviwa, mahi tyitukuatesako okukala ovanongo, nokulinga omatokolo omawa. (Salmo 92:5; Provérbios 2:1-5; Isaías 55:9) Tupondola okutualako okulinga ovipuka tuhole, mahi no ngotyo otyo tulinga omatokola maetukalesa nehambu. (Salmo 1:2, 3) Tyina tusoka nga Jeova, tupolako ouwa mononkhalelo ononyingi!

OMALUSOKE A JEOVA AVILAPO VALI

9, 10. Oityi tyilekesa okuti omalusoke a Jeova avilapo vali tyipona omalusoke ouye?

⁹ Ehunga ekuavo lyo mokonda yatyi tuhandela okusoka nga Jeova, omokonda onkhalelo yae yokusoka yavilapo vali tyipona yovanthu vo mouye. Ovanthu vo mouye vetupopila ovipuka vasoka okuti viaviuka, ngetyi ovituwa vikahi nawa, no ñgeni ombunga ipondola okukala nehambu, novilinga vikahi nawa, nononkhalelo ononkhuavo mbomuenyo. Mahi, ovipuka ovinyingi vapopia vielikalela unene nonkhalelo Jeova asoka. Mongeleka, ouye ulunda ovanthu okusoka vala kuvo muene. Tupu, ulunda ovanthu okusoka okuti oundalelapo kawapengele. Iya pamwe ulunda ovalinepi okuliyapuka ine okulihenga inkha velitehelela okuti okulinga ngotyo matyivekalesa vali nehambu. Ovipuka ovio, kavielikuatele netyi Ombimbiliya ilongesa. Okuti tyotyili etyi ovanthu vo mouye vapopia tyakolela vali tyipona onondonga mbo Mbimbiliya?

¹⁰ Jesus wati: “Ounongo utalelwa kovilinga viao.” (Mateus 11:19) Namphila ovanthu valinga-le ovipuka ovinyingi, mahi kavetyivili okutetulula ovitateka vipola ovanthu ehambu, ngetyi ovilwa, nokapungulula, nomaungangala. Tupu, ovanthu vo mouye vatala oundalelapo ngatyina otyipuka tyaviuka. Mahi, ovanyingi vetavela okuti otyo tyinyona onombunga, tyieta omauvela, novitateka ovikuavo. Mahi oñgeni onondonga mba Jeova mbukalesa ovanthu? Ovaumbili va Jeova vetavela onkhalelo atala ovipuka, vena ehambu mombunga, nekongoko likahi nawa, tupu vena oupanga wapama novakuatate ouye auho. (Isaías 2:4; Atos 10:34, 35; 1 Coríntios 6:9-11) Otyo tyilekesa nawa okuti omalusoke a Jeova avilapo vali tyipona omalusoke ovanthu vo mouye.

11. Moisesi ankho una omalusoke alie, iya ouwa patyi apolako?

¹¹ Ovaumbili va Jeova vokohale ankho vetyii okuti omalusoke a Jeova avilapo vali. Mongeleka, namphila Moisesi alongesilue “ounongo auho wova Egitu,” mahi ankho utyii okuti ounongo wotyotyili utunda ku Jeova. (Atos 7:22; Salmo 90:12) Ngotyo, Moisesi aiti ku Jeova okuti: “Noñgonokese onondyila mbove.” (Êxodo 33:13) Mokonda Moisesi ankho usoka nga Jeova, Jeova emuundapesa monkhalelo ihuvisa opo afuisepo ehando Liae. Tupu walekesa okuti wapanda Moisesi etyi apopia okuti omulume una ekolelo.—Hebreus 11:24-27.

12. Oñgeni Paulu ankho alinga omatokolo ae?

¹² Apostolu Paulu ankho omunongo, walongesilue nawa iya ankho upopia omalaka evali. (Atos 5:34; 21:37, 39; 22:2, 3) Mahi tyina ankho ena okutokola etyi malingi, ankho wendela muetyi Ondaka ya Huku ipopia iya aanye ounongo wouye. (Tanga Atos 17:2; 1 Coríntios 2:6, 7, 13.) Mokonda yotyo, ovilinga viae viokuivisa viaendele nawa iya ankho ukevelela ondyambi itualako apeho.—2 Timóteo 4:8.

13. Olie una otyilinga tyokuviukisa omalusoke etu opo tutale ovipuka ngetyi Jeova evitala?

¹³ Tyayandyuluka nawa okuti omalusoke a Huku avilapo vali tyipona ovanthu vo mouye. Inkha tuendela monondonga mba Huku, matukala nehambu liotyotyili. Mahi Jeova nalumwe metukuluminya opo tusoke ngae. “Omupika wekolelo nokualunguka,” novakulu vewaneno kavayungu omalusoke etu. (Mateus 24:45; 2 Coríntios 1:24) Kese umwe puonthue, oe una otyilinga tyokuviukisa onkhalelo yae yokusoka opo atale ovipuka monkhalelo Jeova evitala. Oñgeni tupondola okutyilinga?

LITYILIKA OKUHONGILIYUA NOMALUSOKE OUYE

14, 15. (a) Oityi tuna okusokolola opo tutale ovipuka ngetyi Jeova evitala? (b) Omokonda yatyi tuhapondola okuyeka omalusoke ouye anyingile momutima wetu? Popia ongeleka.

¹⁴ Romanos 12:2 yati: “Yekeipo okukala tyelifwa nouye uno, mahi kalei ovape iya amupilulula omalusoke enyi, opo onwe muene mutale okuti ehando lya Huku eewa, liafuapo iya liaviuka.” Otestu ei itulongesa okuti katyesukisile ovipuka patyi ankho vihongiliya omalusoke etu etyi tuhenenoñgonoke otyili, mahi tupondola okupilulula onkhalelo yetu yokusoka opo tutale ovipuka ngetyi Huku evitala. Namphila hamwe onkhalelo tuatuwa novipuka viaenda momuenyo wetu viahongiliya onkhalelo tusoka, no ngotyo tupondola okutualako okupilulula omalusoke etu. Ovipuka tutokola okusoka, ovio mavipilulula onkhalelo yetu yokusoka. Ngotyo, inkha tusokolola komalusoke a Jeova, matukala nonthumbi yokuti etyi apopia tyituetela ouwa. Okulinga ngotyo, matyitukalesa nehando liokutala ovipuka monkhalelo evitala.

¹⁵ Mahi etyi matyitukuatesako okupilulula onkhalelo yetu yokusoka opo tusoke nga Jeova, “okuyekapo okukala tyelifwa nouye uno.” Otyo tyilekesa okuti tuna okuyekapo okutala, nokutanga iya nokutehelela ovipuka viyandyanesa omalusoke elikalela no a Huku. Opo tunoñgonoke omokonda yatyi tyakolela okulinga ngotyo, matutale ongeleka yokulia. Omunthu uhanda okukala nekongoko likahi nawa, utokola okulia ovikulia vikahi nawa. Mahi tupu inkha ovikando vimwe alia okulia kuhekahi nawa, ononkhono alinga mambupeseka! Tyelifwa notyo, ononkhono tulinga opo tunoñgonoke onkhalelo Jeova asoka, mambupeseka inkha tuyeka omalusoke ouye uno anyingile momutima wetu.

16. Omokonda yatyi tuna okuliyakulila?

¹⁶ Okuti tupondola okulityilika omalusoke ouye mononkhalelo ambuho? Au. Onthue apeho matutehelela omalusoke ouye mokonda tukahi mouye. (1 Coríntios 5:9, 10) Alo umwe tyina tukahi movilinga viokuivisa, pamwe tutehelela ovanthu vapopia ovipuka vihekahi nawa. Mahi mokonda vala katupondola okulityilika omalusoke apenga, katyilekesa okuti tuna okusoka komalusoke oo ine okuetavela. Nga Jesus, tuna okuanya liwa-liwa omalusoke Satanasi ahanda tukale nao. Iya onthue tupondola okuliyakulila tyina tulityilika ovipuka viyandyanesa omalusoke oo.—Tanga Provérbios 4:23.

17. Oñgeni tupondola okuliyakulila komalusoke ouye?

¹⁷ Mongeleka, tuna okuholovona nawa omapanga etu. Ombimbiliya itulondola okuti inkha tukala noupanga novanthu vahaumbila Jeova, matuhimbika okusoka ngavo. (Provérbios 13:20; 1 Coríntios 15:12, 32, 33) Tupu tuna okuholovona nawa ovitalukiso. Tyina tulityilika ovitalukiso viyandyanesa olusoke luokuti ovipuka vieyako avike, noungangala, noundalelapo, ngotyo tukahi nokuliyakulila komalusoke “ehelikuatele nenoñgonoko lya Huku.”—2 Coríntios 10:5.

18, 19. (a) Omokonda yatyi tuna okulunguka konthele yomalusoke ouye ayandyaneswa mononkhalelo mbupuiya okueimbuka? (b) Omapulo patyi tuna okulilinga iya omokonda yatyi?

¹⁸ Tupu tuna okunoñgonoka, nokuanya omalusoke ouye tyina alekeswa mononkhalelo mbupuiya okueimbuka. Mongeleka, pamwe motelevisau ovanthu vapopia ovipuka opo valunde vakuavo okuhula kotyikundyi tyimwe tyo pulitika. Tupu, valunda ovanthu okuovola omunkhima novilinga vifeta onombongo ononyingi. Omikanda vimwe no nosinema, viyandyanesa olusoke luokuti, “tete ame, nombunga yange” iya alo umwe vapopia okuti onkhalelo oyo yokusoka yaviuka. Mahi, omalusoke oo elikalela netyi Ombimbiliya ipopia. Ombimbiliya ilekesa okuti onthue, nombunga yetu, matukala vala nehambu inkha tete tukala nohole na Jeova tyipona ovipuka ovikuavo. (Mateus 22:36-39) Tupu, namphila ovanthu ovanyingi vetavela omahipululo amwe apopia konthele yovana, mahi omahipululo oo alunda ovana okusoka okuti ovituwa ovivi kaviapengele.

¹⁹ Otyo katyilekesa okuti okulinga ovitalukiso vikahi nawa tyapenga. Mahi tuna okulipula okuti: ‘Okuti ndyinoñgonoka omalusoke ouye alo umwe tyina ayandyaneswa mononkhalelo mbupuiya okueimbuka? Okuti ame novana vange tukahi nokuliyakulila kovipuka vimwe vilekeswa mo televisau, no momikanda? Okuti ndyikuatesako ovana vange okutala ovipuka monkhalelo Jeova evitala opo vahahongiliyue nomalusoke ouye?’ Inkha tuimbuka okuelikalela kukahi pokati komalusoke a Huku nomalusoke ovanthu vo mouye, matulityilika “okukala tyelifwa nouye uno.”

OLIE UKAHI NOKUHONGILIYA OMALUSOKE OVE PEHEPANO?

20. Oñgeni matunoñgonoka olie ukahi nokuhongiliya omalusoke etu?

²⁰ Tuna okuhinangela okuti kuna vala ononkhalelo onombali mbokunoñgonoka ovipuka. Onkhalelo imwe o Jeova iya onkhalelo onkhuavo o Satanasi nouye wae. Olie ukahi nokuhongiliya omalusoke ove? Ekumbululo litei ku etyi tukahi nokupaka momutima wetu. Inkha tutavela omalusoke ovanthu vo mouye, mavetuhongiliya iya atuhimbika okusoka monkhalelo vasoka, nokulinga ovipuka valinga. Ngotyo, tyakolela unene tulunguke tyina tuholovona etyi matutale, netyi matutange ine okutehelela iya netyi matusoko.

21. Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

²¹ Monthele ei, tuelilongesa okuti opo tutale ovipuka monkhalelo Jeova evitala, tuna okulityilika okuhongiliyua nomalusoke omouye. Mahi tuna okusokolola komalusoke a Jeova opo tusoke ngae. Monthele mailandulako matulilongesa oñgeni tupondola okutyilinga.