Hetekela Siovaa — Pola Pokati

1. Omovipuka patyi ovanthu va Huku vena okukala ngomuti? (Tala olutalatu.)

OVANTHU vehole okuti: “Omuti utavela omphepo kauteke.” Omuhe oo upopia umwe nawa okuti tyina kuya omphepo onene, opo omuti wahateke, oku kwenda nomphepo nao oko una okukayemba. Noonthwe naina, opo tutyivile okulingila Huku nehambu, twesukisa okukala ovanthu vapola pokati, vapepuka omutima, vayemba-yemba ngomuti. Tuna umwe okukala ovanthu vapola pokati, tyitie omu ovipuka vipilulukila, noonthwe ngamo tutyiliyila, tupu atulingi ovanthu vokutehela ku vakwetu.

2. Oityi matyitukwatesako atutyivili okutyiliyila omu ovipuka vipilulukila, ya oityi matulilongesa monthele ei?

² Mokonda tuvanthu va Siovaa, twahanda umwe ku vakwetu tumoneke okuti twapola pokati, twapepuka omutima. Tupu twahanda tulinge ovanthu vokulikondola koututu, vokankhenda. Monthele ei, matutale oñgeni otyo tyakwataisako-ale ovanthu va Huku, naapa ovipuka ankho vialema umwe avetyimono etyi vena yokulinga. Tupu matutale oñgeni noonthwe tyipondola okutukwatesako. Mahi nkhele matutale, oityi tulilongesila kovo Siovaa na Sesusi, ovo kokupola pokati vaoya umwe.

OVO SIOVAA NA SESUSI VAPOLA POKATI

3. Oityi tutila Siovaa wapola pokati?

³ M’ombimbiliya Siovaa watiwa “Onkhanda” mokonda ngwe waika, kapilauluka. (Deu. 32:4) Mahi tupu, wapola pokati. Ovipuka mouye vipilauluka vala, mahi otyo katyityiki Siovaa kokulinga etyi apanga, mokonda ngwe wapola pokati. Siovaa ovanthu wevetunga umwe motyifwika tyae, wevetunga nounongo wokutyiliyila omu ovipuka vipilaulukila. M’ombimbiliya tuvasa-mo onondunge mbutululika atulingi evi viaviuka na tyina umwe twatumbukilwa novitateka. Okutalela umwe kovipuka Siovaa alinga-linga, no konondunge mbuli mondaka yae Ombimbiliya, tutyimona umwe okuti wahula okuti “Onkhanda,” mahi tupu wapola pokati, wapepuka omutima.

4. Popia-po tyimwe tyilekesa okuti Siovaa wapola pokati. (Levítico 5:7, 11)

⁴ Atyiho Siovaa alinga tyaviuka, tyimoneka umwe nawa okuti wapola pokati. Siovaa ovanthu keveti ngaliti pano muna vala okulinga etyi ame napopia. Mwene nkhele tala vala omu tyamonaikila umwe okuti Siovaa wapola pokati, movipuka vimwe apopailile ova Isilayeli. Ovipuka ankho eveita vaave povilikutila, etyi tyaava ou wahepa katyilii neetyi tyaava ou wamona. Pamwe ankho tupu uti munthu na munthu aete mwene etyi evila. — Tanga Levítico 5:7, 11.

5. Popia-po tyimwe tyilekesa okuti Siovaa ulikondola koututu, una okankhenda.

⁵ Siovaa walinga tupu omunthu wapola pokati, omokonda una okankhenda, ulikondola koututu. Apa tutyimonena umwe okuti Siovaa ulikondola koututu, otyetyi alingile pweetyi ehungi kokuhanya-ko ovanthu onondingavivi vomo Sondoma. Siovaa watumine onoandyu mbae mbukapopile ondingaviwa Lote, ataulile kohika yonomphunda. Lote atili owoma okutaulila-ko. Apopila Siovaa ati, hahe ame no vomeumbo liange tutaulile ko Sowale. O Sowale ankho epunda-umbo limwe etutu vala, nalio Siovaa ankho wapanga okulihanya-ko. Siovaa ankho upondola okupopila Lote ati, linga vala etyi ame napopia kwapwa. Mahi hatyoko alingile, wahulile umwe vala kwooyo yapopia Lote, epunda-umbo ehelihanye-po. (Gên. 19:18-22) Etyi pakala konyima oku, Siovaa walingile okankhenda ovanthu vomo Ninive. Watumine omuuli Sona evepopile okuti epunda-umbo lyo Ninive malihanywa-po, novanthu vatyo valinga ovivi. Mahi etyi vomo Ninive velivela, Siovaa eveetehila-mo onkhenda, epunda-umbo ehelihanye-po vali. — Jonas 3:1, 10; 4:10, 11.

6. Popia-po vimwe vilekesa okuti Sesusi wapola pokati uhetekela Siovaa.

⁶ Sesusi nae wapola pokati, uhetekela umwe nawa Siovaa. Watuminwe pano pohi aivise vala “konongi mbavomba mbelongo liova Isilayeli.” Mahi ngwe wapolele umwe pokati, aivisa no kovanthu ovakwavo veheva-Isilayeli. Nthiki imwe, omukai umwe wehe mu Isilayeli, emwiiti ahakule omona wae “ukahi nokumoneswa ononkhumbi notyilulu.” Sesusi emweetehila-mo umwe onkhenda omukai oo, alingi etyi aita, ahakula omona wae. (Mat. 15:21-28) Tala vali otyipuka otyikwavo alingile. Pokwahimbika vala ovilinga viae pano pohi, watile: “Una waanya okuti omulongwa wange . . . na ame . . . himemutavela.” (Mat. 10:33) Mahi okuti etyi Petulu emwaanyene tutatu ati ame himwii, pahe kemutavelele vali alinge omulongwa wae? Au. Sesusi wetyimwene okuti Petulu welivela, uyumba onthumbi mu Huku. Etyi Sesusi atutiliswa, avelivasi na Petulu. Tyipondola wemupopilile umwe ovipuka vilekesa okuti wemweevela, umuhole. — Luka 24:33, 34.

7. Omu mutyipopila Ova Filipu 4:5, onthwe twahanda tutiwe tuvanthu vekahi ñgeni?

⁷ Twetyimona okuti ovo Siovaa Huku na Sesusi Kilisitu, ovanthu vapola pokati. Ya pahe onthwe? Siovaa wahanda noonthwe tulinge ovanthu vapola pokati. (Tanga Ova Filipu 4:5.) Movelesikulu omo, Ombimbiliya imwe yaenda-mo ñgaa: “Linga wokwiiwe okuti wapepuka omutima.” Naina otyiwa okulipula ñgaa: ‘Tyina ovanthu vanthala ñgaa, okuti napola pokati, napepuka omutima, ndyitehela ku vakwetu? Ine ndyi wokuti ngaliti pano otyipuka tyina vala okweenda ñgaa, hitavela, ndyina onkhango? Okuti ndyikuluminya vakwetu valinge vala etyi ame nahanda? Ine pamwe ndyitehela-vo ku vakwetu atulingi etyi vapopia?’ Tyina tupola pokati, opo ngootyo tuli nokuhetekela ovo Siovaa na Sesusi. Pahe matutale ponohika pamwe tusukisa umwe okukala ovanthu vapola pokati, vapepuka omutima. Tete, tyina twatumbukilwa novipuka ankho twahavalula-le. Vali, tyina etyi onthwe twasoka tyelikalela neetyi vakwetu vasoka.

POLA POKATI TYINA WATUMBUKILWA NOVIPUKA WAHAVALULA-LE

8. Oityi tyipondola okutukwatesako tyina twatumbukilwa na tyimwe ankho twahavalula-le? (Tala pokatoi.)

⁸ Tyina twatumbukilwa novipuka ankho twahavalula-le, tuna okupola pokati, okupepuka omutima. Ovipuka viatyo ngoovio, vipondola okutweetela ovitateka ankho twahasoko-ale okuti nthiki imwe matukala navio. Tupondola okutumbukilwa nouvela. Tupu pamwe tukati vala ñgaa twesala mankhanya, tutupu vali apa twakwatelela, pamwe potyilongo tukala ovatumini avahimbika vala okulikuha, noonthwe pahe atyitweetela vala. (Ecl. 9:11; 1 Kol. 7:31) Nokuyeka-po umwe vala otyilinga ankho tulinga meongano lya Siovaa, tyipondola okutwiihama unene. Ovipuka aviho vipondola okututumbukila, matutyivili vala okutyiliya omu pahe twakalalela, tyina: (1) tutavela umwe okuti ovipuka pahe viapiluluka, (2) tusoka kweetyi pahe matulingi, (3) tutala vali unene koviwa tuna-vio, (4) tulingila vakwetu ovipuka oviwa.b Pahe matutale etyi tyalingaile vamwe tyilekesa okuti okulinga ovipuka ovio tyitukwatesako umwe.

9. Oityi tyakwatesako ovo Emanuele na Francesca etyi vatumbukilwa novipuka ankho vahavalula-le?

⁹ Tavela umwe okuti ovipuka pahe viapiluluka. Ovo Emanuele na Francesca, valinga onomisionaliu avatumwa vakaunda motyilongo otyikwavo. Vati vala hikee motyilongo omo, Omukihi Wokolona Vilu auhimbika, ngwe nkhele ankho veli nokulilongesa elaka lipopiwa motyilongo, na vakwavo mewaneno nkhele kavenelinoñgonoke-ale nawa. Pahe avakala vala aveke. Apahakala-le ehimbwe, mee ya Francesca anyimi. Francesca ankho wahanda-vo okukala novavo pomutambo, mahi mokonda yomukihi, atyehetavela okwenda kotyilongo tyavo. Oityi tyemupele umwe ononkhono etyivili okukoleleya? Tete, omalikwambelo ankho valinga nomulume wae. Vaitile ku Siovaa ounongo, vahalinge otyiho nonthiki ya muhuka. Siovaa akumbululila umwe omalikwambelo avo movipuka eongano litwavela umwe momuvo watyo. Vapamekelwe unene neetyi tyapopilwe movindiu imwe na umwe wapulwa, ati: “Tyina tutavelela-po umwe okuti ovipuka pahe viapiluluka, katusete-ale okukala vali nehambu. Opo pahe tutyimona umwe oñgeni tuna okweenda ovipuka.”c Vali, velikwatehilile umwe vetyivile okwivisa notelefone, avetyivili umwe okulongesa ovanthu Ombimbiliya. Tya Tatu valinga, vetavela okukwateswako na vakwavo mewaneno. Pena omuhikwena umwe ankho ononthiki mbatyo ambuho uvetuma omesase ina otesitu y’Ombimbiliya. Otyipuka otyo etyilingi umwe enima aliho. Tyina tutavelela-po umwe okuti ñgaa pahe ovipuka viapiluluka, matukala nehambu, atutyivili okulinga-ko etyi tuvila.

10. Oityi tyakwatesileko Christina etyi atumbukilwa notyipuka ankho ahavalula-le?

¹⁰ Soka kweetyi pahe molingi, otale vali unene koviwa una-vio. Omukai umwe utiwa o Christina watyitilwa ko Romênia pahe ukala ko Japão, wasoyele unene etyi ewaneno lyo Ingelesi omu ankho eli liatiwa kamalilingi vali ewaneno. Mahi ehelipula-pula-le vali ehimbwe omokonda yatyi otyipuka otyo tyalingilwa. Ngwe waile vala no kewaneno lielaka lyo ko Japão, elikwatehila alinge-ko etyi evila, aivisa melaka olio. Apopi nomuhikwena umwe vaundapa nae emulongese okupopia nawa elaka olio. Emuti, pokundongesa, ndongese n’Ombimbiliya, nomukanda Kalako Nomwenyo Apeho! Omuhikwena oo etavela umwe. Otyo Christina alingile atyimukwatesako umwe, etyivili okupopia nawa elaka olio, ya ou wokuna nokumulongesa, nae pahe esuku notyili. Tyina twahakalela vala okusoka kweevi twalingaile kohale, mahi atutale koviwa tuna-vio, tulimonena-ko umwe okuti, movipuka ankho twahavalula-le namo mupondola okutunda oviwa.

11. Oityi tyakwatesileko omulume umwe nomukai wae etyi vahepa onombongo?

¹¹ Lingila vakwenyi ovipuka oviwa. Omulume umwe nomukai wae vakala motyilongo ovilinga vietu viailikwa, vahepele unene onombongo etyi motyilongo tyavo mweya oluhepo, onombongo ambahamoneka. Oityi tyevekwatesileko? Otyipuka tyo tete valinga, okutepulula kovipuka ankho valanda. Tya vali, kavatalele vala kotyitateka otyo vena-tyo, mahi velipakele movilinga viokwivisa vakwateseko vakwavo. (Ovil. 20:35) Omulume watyo wati: “Okuundapa unene movilinga viokwivisa tyetukwatesako atwahasoko vala kovitateka tuna-vio, mahi atutale kweetyi Huku ahanda.” Tyina twatumbukilwa notyipuka ankho twahavalula-le, otyiwa tuhinangele okuti otyipuka tyesukisa vali tuna okulinga, okukwatesako vakwetu, haunene umwe mokuundapa movilinga viokwivisa.

12. Oñgeni matuhetekela etyi tyalingile omu apositolu Paulu movilinga viokwivisa?

¹² Movilinga viokwivisa, twesukisa okupola pokati. Omo tuvasa-mo ovanthu vena ovituwa vielikalaila, vati umwe ou utavela etyi ou utavela etyi, ou wekulila apa ou wekulila apa. Omu apositolu Paulu ankho uti umwe omu ovanthu vakalela nae ngamo evenyingilila. Noonthwe otyiwa tutalele kwe. Sesusi wanakele Paulu alinge o “apositolu yatumwa ku vana veheva Sundeu.” (Loma 11:13) Motyilinga otyo apelwe, waivisile kova Sundeu, noko va Ngeleku, noko vokwatanga unene, naava vahatangele, no kovatumini, noko nohamba. Opo Paulu etyivile okuhika komitima viovanthu ovo aveho velikalaila ngootyo, wati: “Nakala ovipuka aviho kovanthu vatyo aveho.” (1 Kol. 9:19-23) Paulu ankho utala umwe nawa ovituwa viovanthu, naapa vekulila, novipuka valongeswa, opo etyivile okuvepopila umwe etyi matyiveeta no ku Huku. Noonthwe matukwatesako vala ovanthu ovanyingi movilinga viokwivisa, tyina tuvenoñgonoka umwe nawa, atupopi etyi navo vesuka umwe natyo.

LINGA ONTHILO ETYI VAKWENYI VASOKA

13. Okutyi matuliyungu tyapopiwa mu 1 Ova Kolindu 8:9 ine tulinga onthilo evi vakwetu vasoka?

¹³ Ine tukala ovanthu vapola pokati, vapepuka omutima, matyitutwala kokulinga onthilo evi vakwetu vasoka. Tala vala ovipuka vimwe: Ovahikwena vamwe vetyihole tyokulilomba motyipala, mahi vamwe kavahande. Onombangi vamwe vanwa umwe katutu, mahi vamwe velipola-tyo umwe tyokunwa. Onombangi atuho twahanda okukala nekongoko likahi nawa, mahi tyiti umwe ou uhakulwa ñgaa ou uhakulwa ñgaa. Ine tuti hamwe etyi onthwe twasoka otyo tyikahi nawa, atukuluminya vakwetu navo vayembe kwoonthwe, tupondola okupundukisa vakwetu, atweeta omaliyapauko mewaneno. Onthwe katuhande okulinga ngootyo. (Tanga 1 Ova Kolindu 8:9; 10:23, 24) Matutale ovipuka vivali vilekesa umwe nawa okuti okulandula onondunge mb’Ombimbiliya, matyitukwatesako atutyivili okupola pokati, atweeta ombembwa pokati ketu.

14. Okutyi tuna okusoka pokukoya etyi matuvale, no pokuviukisa onohuki?

¹⁴ Omuvalo, novivindo, nokukeywa. Siovaa ketupopilile oñgeni tuna okuvala, mahi wetupopila onondunge mbutululika. Omivalo vietu vina okulinga evi vipa omunkhima Huku, vilekesa okuti twapola pokati, tusoka nawa, tuna “onondunge.” (1 Tim. 2:9, 10; 1 Pet. 3:3) Onthwe katuhande okuvala ovikutu viokulitalesa. Onondunge mbuli m’Ombimbiliya mbupondola okukwatesako ovakulu vewaneno vahahinde ovitumino vipopia oñgeni ovanthu vena okuvala, oñgeni vena okuvindwa, nokukeywa. Tala vala: Mewaneno limwe, ovakulu vewaneno ankho vahanda okukwatesako ovakwendye vamwe vakeywa vala ngovakwendye vakwavo vo potyilongo tyavo avakala nonohuki ononene. Oñgeni ovakulu vewaneno ankho mavakwatesako ovakwendye ovo, mahi avahahindi ovitumino? Omutalelipo womawaneno, apakaila-mo ovakulu vewaneno vapopile ovakwendye ovo okuti: “Ine uli kotilimbuna, tyina ukati ñgaa ovanthu vatala vala kweetyi ukahi, avehesuku neetyi uli nokupopia, opo tyilekesa okuti otyipuka wavala neetyi wakeywa katyikahi nawa.” Otyo ngatyo umwe tyimana omphela, apahahindwa-le vali ovitumino.d

15. Pokuhakulwa, ovitumino patyi tuna okulandula? Onondunge patyi tuna okulandula? (Ova Loma 14:5)

¹⁵ Okuyunga nawa ekongoko lietu. Kese mufendi wa Huku, oe mwene una okukoya etyi ena okulinga akale nekongoko likahi nawa. (Gal. 6:5) Ovipuka vimwe Ombimbiliya yailika umwe omunthu wa Huku ena okuliyunga pokuhakulwa, ohonde, no tyokwenda povimbanda. (Ovil. 15:20; Gal. 5:19, 20) Ovipuka ovikwavo pahe mwene munthu na munthu oe utala ine mevitavela ine kamevitavela. Ovanthu vamwe vafweva okuhakulwa novihemba viohika, ava ovakwavo venda umwe kosipitali. Onthwe tuna okulinga onthilo etyi mwene vakwetu vakoya pokuhakulwa, namphila hamwe onthwe twehetyitavela. Motyipuka ngootyo, onthwe twesukisa okusoka kovipuka evi vikwana: (1) Ouhamba wa Huku oo vala maukamana-ko omauvela aeho. (Isa. 33:24) (2) Kese omunthu wa Huku oe mwene una okukoya etyi eete matyimukwatesako. (Tanga Ova Loma. 14:5.) (3) Wahapole-po omapita vakwenyi mokonda yeetyi vakoya, mahi tupu wahalinge natyike tyivepundukisa. (Loma 14:13) (4) Ovafendi va Huku vena okukala nolwembia na vakwavo, ya vetyii okuti okukala nombembwa mewaneno otyo tyesukisa vali tyipona etyi vasoka. (Loma 14:15, 19, 20) Ine apeho tusoka kovipuka ovio vikwana, matutyivili okukala nombembwa na vakwetu, atweeta ombembwa mewaneno.

16. Oñgeni ovakulu vewaneno valekesa okuti vapola pokati tyina vena ovakulu vakwavo? (Tala olutalatu.)

¹⁶ Ovakulu vewaneno vesukisa umwe okulinga ononkhono opo ovanthu vevemone okuti vapola pokati. (1 Tim. 3:2, 3) Omukulu wewaneno omukulu pu vakwavo, kapondola vala okusoka okuti atyiho apopia matyitavelwa, mokonda vala oe omukulu-po. Ngwe utyii okuti, ononkhono mba Huku mbutei vala mwou mbamatumbukila apopie umwe etyi matyivekwatesako avalingi etyi tyikahi nawa. Ine otyipuka tyimwe tyapopia omukulu umwe wewaneno katyilipono novitumino vya Huku, ya ovakulu vewaneno aveho vetyitavela, omukulu wewaneno wapola pokati, wapepuka omutima, nae una umwe okutyitavela namphila hamwe ankho asoka otyikwavo.

KOKUPOLA POKATI KUTUKA OVIWA

17. Oviwa patyi tupola-ko tyina tukala ovanthu vapola pokati?

¹⁷ Ovafendi va Huku vapola pokati, vapewa oviwa ovinyingi. Vakala noupanga omuwa na vakwavo mewaneno, mewaneno amukala ombembwa. Tuna ehambu limwe enene liokukala na vakwetu vo kovilongo ovikwavo, vena ovituwa vielikalaila, mahi aveho vafenda vala Siovaa tyelikwata-po. Otyipuka tyituhambukiswa vali unene, okunoñgonoka okuti tyina tulinga ngootyo tukahi nokuhetekela tate yetu Siovaa, wapola pokati.