Noove Motyivili Okulikwatehila Nga Petulu

1. Oñgeni Petulu akalele etyi vakwata ombisi komahuviso?

NTHIKI imwe ovo Petulu valele umwe lupahi nokufwa ombisi mahi avahakwate natyike. Petulu atumphuluka etyi Sesusi emuti: “Enda na apa paya kohi olaula omawanda ove ufwe.” (Luka 5:4) Petulu ehetyitavela okuti mavakwate ombisi, mahi alingi umwe etyi apopilwa. Etyi vayumba omawanda momeva, omawanda aahimbika okutandauka mokonda ombisi yalinga onyingi. Otyipuka otyo omaelema! ovo Petulu na vana ankho vena-vo atyivehuvisa unene. Pahe Petulu ati: “Hondovoka ponthele yange Tatekulu mokonda, ame ndyimukuankhali.” (Luka 5:​6-9) Mokutala Petulu welitalele umwe ñgaa ati nii kehiwa-le okukala ponthele ya Sesusi.

2. Oityi tyihandela umwe tulilongese etyi tyalingile Petulu?

² Petulu wapopile umwe otyili mokonda tyili ngwe ankho ‘omukwankhali’ umwe. Ombimbiliya ipopia okuti pamwe walingaile umwe ovipuka viahaviukile viemwihamene. Okuti noove nthiki imwe wakalele-ale nga Petulu? Tyina ulitala ñgaa, una otyipuka tyimwe uli nokulwa natyo wahanda okuyeka-po mahi nkhele tyekwaanyena vala? Ine otyo una-tyo otyo, opo lilongesa etyi tyalingile Petulu, matyikukwatesako ohasoyo. Oityi tupopila ngootyo? Tala vala, Siovaa ankho upondola okuti ovipuka viahaviukile Petulu alingaile, viahapakwe m’Ombimbiliya. Mahi wevipaka-mo opo noonthwe tulilongesile-ko hono. (2 Tim. 3:​16, 17) Okulilongesa nawa etyi tyalingile omulume oo, wati umwe ankho oe upengesa oe usoka vala ngoonthwe, tutyimona okuti Siovaa utyii okuti pamwe noonthwe matupengesa umwe. Siovaa wahanda tulikwatesile twahasoye, naapa pamwe tuponyauka.

3. Oityi tyihandela umwe tulikwatehile atwahasoyo?

³ Oityi tyesukisila unene okulikwatesila? Ovanthu vehole okuti tyehelilongwa ouwa. Otyo tyafwa umwe vala omunthu wokuhika. Omunthu wokuhika otyihumba, ketyivili vala monthiki ike upondola umwe okukala omanima nomanima nokulilongesa vala. Pokulilongesa apa, uti umwe hono etyivili katutu hono atyimupono. Mahi ine ulilongesa, ukati umwe ñgaa wetyivila, na tyina ametyivili umwe nawa, pena ñgoo onthiki makati ñgaa tyemupona katutu, mahi kasoyo ulikwatesila atee etyivila umwe nawa. Noonthwe ongootyo umwe, pamwe otyipuka tyimwe ankho ulinga tyahaviukile wetyiyeka-po, mahi ukati ñgaa nthiki imwe wetyipaleka vali. No ngootyo tulikwatesila umwe etyi twesuka natyo tutyivile. Atuho pamwe tupopia, nokulinga otyipuka tyimwe haa pahe atulivele, mahi ine katuyeke-ko, Siovaa metukwasako umwe atutyivili okuyeka-po otyipuka twahahandele. (1 Pet. 5:10) Pahe matutale otyipuka Petulu elikwatesilile umwe ahasoyo. Sesusi walingile okankhenda Petulu, naapa umwe pamwe ankho apengesa, okutyinoñgonoka otyo, matyitwavela umwe ononkhono atwahayeke-ko okulingila Siovaa.

EVI PETULU AKONDYELE NAVIO NOVIWA AMWENE

4. Omu mutyipopila Luka 5:​5-10, Petulu welitilewi, ya Sesusi emutiwi?

⁴ Ombimbiliya kayapopile oityi Petulu atila ‘omukwankhali’, nii kayapopile onkhali patyi ankho ena nokupopia. (Tanga Luka 5:​5-10.) Mahi tyipondola ankho una umwe etyi alinga tyapenga. Sesusi wetyimwene okuti Petulu ankho watila owoma, tyipondola hamwe omokonda ankho tyina elitala ñgaa welitomba vala. Mahi ankho Sesusi utyii okuti Petulu upondola umwe okukala omulanduli wae ehemuyeke-po. Pahe emupopila nokankhenda emuti: “Yekapo okukala nowoma.” Etyi Sesusi apopia ngootyo, atyimoneka umwe nawa okuti ankho nkhele uyumba onthumbi Petulu. Otyo atyimupe umwe vali ononkhono, etyi pakala, ovo Petulu nondenge yae Andelee, avasipo otyilinga tyavo tyokufwa ombisi avalingi ovalanduli va Mesiya. Etyi valingile atyiveetela oviwa vimwe ovinene. — Malu. 1:​16-18.

5. Oviwa patyi Petulu apolele-ko etyi elipolele owoma, ahayeke-po okulandula Sesusi?

⁵ Petulu wamwene ovipuka ovinyingi oviwa mokonda yokwakala omulanduli wa Kilisitu. Wetyimwene tyina Sesusi ahakula ovavei, ataata ovilulu movanthu, atutilisa vokwankhia.b (Mat. 8:​14-17; Malu. 5:​37, 41, 42) Petulu tupu wamwene omunkhima Sesusi ankho makala nao tyina amalingi Ohamba. Otyipuka otyo nii vala ketyilimbwilwe. (Malu. 9:​1-8; 2 Pet. 1:​16-18) Petulu wamwene ovipuka vimwe ñgeno ankho ahamwene-ale ine kali omulanduli wa Kilisitu. Mokutala nae ankho uti umwe nalingile nelikwatehilile anahasoyo, ñgeno hamwene ovipuka oviwa ngeevi.

6. Okuti Petulu wetyivilile okuyeka-po liwa evi ankho alinga viahaviukile? Hangununa.

⁶ Namphila Petulu amwene vipuka ovinyingi Sesusi alingaile, eivi evi apopia, mahi no ngootyo ankho uli ñgoo nokututumba, mokonda pamwe uyemba kokulinga evi viahaviukile. Tala ovipuka vimwe alingaile. Etyi Sesusi emuti mamoneswa onkhumbi aipawa afwisepo etyi Ombimbiliya yapopile, Petulu emuti, mukwe wahalinge ngootyo. (Malu. 8:​31-33) Ovo Petulu novalongwa ovakwavo vayayaile, ankho tyiti ou uti ame munene watyo, ou uti ame munene watyo. Otyo vetyilingaile umwe ehimbwe. (Malu. 9:​33, 34) Monthiki Sesusi maipawa, kounthiki watyo, pwaava veya okukwata Sesusi, Petulu, umwe emutete okutwi. (Suau 18:10) Motyinthiki tyatyo otyo, mokonda Petulu watila owoma, apopi tutatu okuti kei Sesusi, ngwe epanga liae umwe. (Malu. 14:​66-72) Otyo pahe atyimulilisa umwe unene. — Mat. 26:75.

7. Etyi Sesusi atutiliswa wapele Petulu omphitilo yokulinga-tyi?

⁷ Sesusi kayekele-po omulongwa wae ankho weihamenwa unene. Etyi atutiliswa alingi otyipuka tyimwe tyalekesile okuti nkhele ankho umuhole. Emupe otyilinga ankho tyisukisa okulingwa nomutima weliola, okunthita onongi mbae. (Suau 21:​15-17) Petulu etavela umwe otyilinga otyo. Monthiki yo Pendekosite mo Selusalei, Petulu nae wali-po. Nae o umwe po vokwatetekela okulembulwa nomphepo ikola.

8. Oityi Petulu alingile tyapenga etyi eli ko Andiokiya?

⁸ No pweetyi umwe Petulu alembulwa-le, nkhele ankho ulwa ñgoo nomutima wae uyemba vala kokulinga evi viahaviukile. Menima 36, Petulu wali-po monthiki Koloneliu alembulwa nomphepo ikola ngwe ankho ha mu Sundaa-ko. Atyimoneka umwe nawa “okuti Huku utupu okapungulula,” na vana umwe vehe ova Sundaa vapondola umwe okukala ovalanduli va Kilisitu. (Ovil. 10:​34, 44, 45) Petulu pahe ankho ulia umwe vala nawa novanthu vehe va Sundaa, otyipuka ankho ehenelinge-ale. (Gal. 2:12) Mahi ankho nkhele pena Ovakilisitau vamwe ova Sundaa vapopia okuti kavapondola okulia naava vehe ova Sundaa. Etyi vamwe vokupopia ngootyo vapita ko Andiokiya, avakavasa-ko Petulu, Petulu ayeke-po okulia Novakilisitau vehe ova Sundaa. Mokutala ankho watila owoma ova Sundaa vakwavo. Etyi Paulu emumona ati, otyo omaandambeyo, emuviyulila umwe pokati kovanthu. (Gal. 2:​13, 14) Petulu welikwatehilile umwe ahasoyo. Oityi tyemukwatehileko?

OITYI TYAPELE PETULU ONONKHONO AHASOYO?

9. Oñgeni Suau 6:​68, 69, ilekesa okuti Petulu wali omunthu ukakatela motyili?

⁹ Petulu wali omunthu ukakatela motyili, kayekele otyipuka natyike tyimutalameke kokulandula Sesusi. Apa alekesile okuti ukakatela mu Sesusi, o pweetyi Sesusi apopile otyipuka tyimwe, ovalongwa vae avehetyinoñgonoka. (Tanga Suau 6:​68, 69.) Ovanyingi vali ovalanduli va Sesusi avemuyeke-po umwe, avahakevela-vo evehangununine etyi apopia. Mahi Petulu kemuyekele-po. Ankho utyii okuti o Sesusi vala “una onondaka mbomuenyo uhapu.”

10. Oityi Sesusi alingile tyalekesile okuti ankho uyumba onthumbi Petulu? (Tala olutalatu.)

¹⁰ Sesusi nae kayekele-po Petulu. Onthiki Sesusi maipawa ankho utyii okuti Petulu novalongwa vae ovakwavo mavemusi-po. Mahi Sesusi apopi onondaka mbumwe mbalekesile okuti ankho uyumba onthumbi mu Petulu, utyii okuti kamemuyeke-po. (Luka 22:​31, 32) Sesusi ankho utyii okuti Petulu wahanda umwe “okulinga etyi tyaviuka mahi olutu lutupu ononkhono.” (Malu. 14:38) No pweetyi umwe Petulu ati kei Sesusi, Sesusi kemuyekele-po. Etyi Sesusi atutiliswa aende noku Petulu, mokutala wemuvasile vala aike. (Malu. 16:7; Luka 24:34; 1 Kol. 15:5) Tyipondola otyipuka otyo tyapamekele unene Petulu mokonda ankho wasoya umwe unene.

11. Oityi Sesusi alingile tyapele Petulu onthumbi yokuti Siovaa memukwatesako?

¹¹ Sesusi wapopilile Petulu okuti Siovaa memukwatesako. Etyi Sesusi atutiliswa akwatesako vali ovo Petulu novalongwa vae ovakwavo avakwate ombisi onyingi-nyingi komahuviso. (Suau 21:​4-6) Otyo Sesusi alinga, Petulu etyimono umwe okuti, Siovaa memukwatesako amono ovipuka esuka navio. Mokutala Petulu wahinangelele umwe onondaka Sesusi apopile, etyi atile Siovaa matekula nawa vana ‘vapaka komutwe Ouhamba.’ (Mat. 6:33) Otyo tyapele umwe ondundo Petulu apake komutwe ovilinga viokwivisa, ehesuku novilinga viae viokufwa ombisi. Wakolele omutima, mo Pendekosite yenima lyo 33, ape ovanthu oumbangi, ovanyingi avetavela oviwa ovipe. (Ovil. 2:​14, 37-41) Etyi pakala akwatesako ova Samaliya novanthu ovakwavo vali vehe ova Sundaa vanoñgonoke nawa Kilisitu. (Ovil. 8:​14-17; 10:​44-48) Tyotyili, Siovaa wapele Petulu otyilinga tyimwe otyinene tyokweeta ovanthu vomihoko viatyo aviho nomewaneno.

OITYI TULILONGESILA-KO?

12. Oñgeni etyi tyalingile Petulu tyipondola okutukwatesako ine noonthwe tuli nokututumba tuyeke-po ovipuka viahaviukile tulinga?

¹² Siovaa upondola okutwavela ononkhono tutyivile okulikwatehila. Okulwa ehimbwe notyivi twahanda okuyeka-po otyo twehetyivili, tyipondola umwe okutusoyesa. Pamwe tyipondola evi tuli nokulwa navio vimoneka ngoti ovinene vali kweevi viakondyele na Petulu, mahi Siovaa upondola umwe okutwavela ononkhono twahasoye. (Sal. 94:​17-19) Nkhele tala vala etyi tyalingile omukulu umwe ankho ulala na valume vakwavo pweetyi ehenenoñgonoke otyili. Etyi anoñgonoka otyili, otyipuka otyo etyiyeke-po umwe, mahi na hono nkhele pamwe otyipuka otyo komutima tyiya-ko. Oityi tyili nokumupa ononkhono ahasoye? Wati: “Siovaa utwaavela ononkhono, omphepo ikola ya Siovaa yankhwatesako andyityimono okuti tyitavela umwe okuhayeke-po ondyila yotyili. Mwene uli umwe nokumpha ovilinga meongano liae, namphila pamwe ndyipengesa, uli umwe nokumpha ononkhono.”

13. Oityi tupondola okulinga tyapopiwa momukanda Ovilinga 4:​13, 29, 31 tuhetekele Petulu? (Tala olutalatu.)

¹³ Twetyimona okuti Petulu walingaile ovipuka vimwe viapenga mokonda yowoma novanthu. Mahi elikwambela aiti akole omutima, etyivili umwe. (Tanga Ovilinga 4:​13, 29, 31.) Noonthwe tupondola okutyivila okulipola owoma. Tala vala etyi tyalingile umwe utiwa o Horst, ankho ukala ko Alemanha pomuvo Wovilwa vya Vali Viouye Auho. Pomuvo opo, ovanthu ankho tyina velikukunya vati: “Hitler oe metuyovola!” Pahe nthiki imwe avakuluminya Horst opo nae apopie ngootyo, etyipopi umwe. Etyi ovohe veiva okuti otyo alinga otyo, avehemupopi, avelikwambela nae avaiti ku Siovaa emwavele vali ononkhono. Avemukwatesako ayumbu onthumbi mu Siovaa, nae pahe amono umwe ononkhono ehetavaila vali. Etyi pakala ati: “Siovaa kandyekele-po nii vala katutu.”c

14. Oñgeni ovanthita vewaneno vapondola okukwatesako vana vasoya?

¹⁴ Ovo Siovaa na Sesusi nii vala kamavetuyeke-po-ale. Etyi Petulu ati kei Sesusi, pahe esukisa okulinga otyipuka tyimwe otyinene. Mayeke-po okulinga omulongwa wa Sesusi ine melikwatehila umwe ahayeke-ko? Sesusi waitile ku Siovaa akwateseko Petulu ahayeke-ko, etyipopila umwe Petulu yotyo okuti wemwiitila-ko. Pahe apopi onondaka mbumwe mbalekisile okuti ankho wayumba-ko onthumbi okuti Petulu makapameka vakwavo. (Luka 22:​31, 32) Mokutala Petulu ankho tyina amahinangela konondaka mba Sesusi, tyimupa umwe ononkhono. Noonthwe tyina tuna etyi twahanda okulinga otyinene, Siovaa upondola okututuma ovanthita vena okankhenda vetukwateseko twahayeke-ko. (Efe. 4:​8, 11) Omukulu umwe utiwa o Paul, omukulu wewaneno-ale kohale, nae ulikwatehila umwe apameke vakwavo. Pokutomphola naava vasoya uveti: ‘Nkhele soka vala oñgeni Siovaa ekweeta no motyili.’ Pahe evepopila okuti Siovaa una olwembia olunene kameveyeke-po. Wati: “Namona-mona-le ovanyingi ankho vasoya avakwatesiwako umwe na Siovaa avahayeke-ko.”

15. Oñgeni etyi tyalingile ovo Petulu na Horst, tyilekesa umwe okuti etyi tyapopia Mateusi 6:33 otyili?

¹⁵ Ngeetyi Siovaa akwatesileko Petulu novalongwa ovakwavo vali movipuka vesukisa, noonthwe metukwatesako movipuka twesukisa ine tupaka komutwe ovilinga viae. (Mat. 6:33) Horst twapopia-le konyima oku, etyi Ovilwa vya Vali Viouye Auho viapwa, asoko okulipaka movilinga vioukokoli-ndyila. Mahi ankho wahepa unene, ati hamwe kametyivili-ale okukala omukokoli-ndyila. Oityi alingile? Ati mwene ndyilipake vala movilinga omu ndyitale ine Siovaa mankhwatesako ndyimone evi nesukisa. Etyi nthiki imwe ewaneno liavo lieya okutalelwapo, osimanu yatyo aiho aundapa movilinga viokwivisa. Tyina osimanu oyo ipwa, ukati ñgaa omutalelipo womawaneno, umutambeka okamukanda pawingilwa onombongo, mahi wemupa-mbo kemwii, otyo atyimuhuvisa unene. Pokamukanda opo ankho pena onombongo mbumwe mambumukwatesako umwe onohanyi ononyingi. Horst etyimono okuti mwaina Siovaa memupe umwe etyi esukisa. Okutuka opo, kayekaile-ko vali okupaka ovilinga vya Huku komutwe. — Mal. 3:10.

16. Oityi tyihandela umwe tulilongese nawa etyi tyalingile Petulu novipuka ahoneka?

¹⁶ Sesusi wahula okuti wapopililwe na Petulu okuti hondovoka ponthele yange, mahi nii kemuhondovokele. Otyo atyihambukiswa umwe unene Petulu. Kilisitu kayekele-po okulongesa Petulu alinge apeho omulongwa wae opo na vakwavo vatalele-ko. Kovipuka Petulu alongesilwe na Sesusi, noonthwe hono tulilongesila-ko umwe unene. Mwene na Petulu yatyo wapopia ovipuka vimwe alongesilwe momikanda vivali ahonekelele omawaneno pahe vili m’Ombimbiliya. Monthele ilandula kweei, matupopi ovipuka vimwe Petulu ahinangelesile vakwavo momikanda ovio, neetyi onthwe hono tuna okulinga opo tulandule etyi apopile.