Ehando Lia Jeova Likahi Nokufuisuapo!

1, 2. (a) Oityi Jeova etupopila? (b) Omulao patyi ukahi mu Isaías 46:10, 11; na 55:11?

ONONDAKA mbotete mbo Mbimbiliya mbapepuka, mahi mbupopia otyili tyimwe tyakolela tyati: “Ponthyimbi Huku watunga eulu nohi.” (Gênesis 1:1) Onthue twii vala ovipuka vihehi Huku atunga. (Eclesiastes 3:11) Mahi Jeova wetupopila ehando liae konthele yohi novanthu. Watunga ovanthu otyifuika tyae, iya ankho uhanda tukale nehambu kombanda yohi. (Gênesis 1:26) Iya ovanthu vapondola okukala ovana vae, ngwe akala Tate yavo.

² Okapitulu katatu ka Gênesis ketulongesa okuti ehando lia Jeova lia tyopolwa. (Gênesis 3:1-7) Moluotyo, petupu otyitateka Jeova ehevili okutetulula. Petupu omunthu nawike utyivila okutyilika ehando liae. (Isaías 46:10, 11; 55:11) Tupondola okukala nonthumbi yokuti ehando lia Jeova malifuisuapo, momuvo anaka!

3. (a) Ondongeso patyi yakolela itukuatesako okunoñgonoka nawa Ombimbiliya? (b) Omokonda yatyi otyiwa okuheilimbwi pomuvo wehinangelo? (c) Omapulo patyi matulilongesa?

³ Onthue twii olipi ehando lia Huku pala ohi novanthu. Tupu tutyii okuti mokonda yononkhia mba Jesus ehando olio malikafuisuapo. Otyo otyili tyimwe tyakolela unene tyo Mbimbiliya, tupu otyo tuatetekela okunoñgonoka etyi tuehimbika okulilongesa Ondaka ya Huku. Pahe nonthue tuhanda okulongesa vakuetu otyili otyo tyakolela unene. Onthue tuna omphitilo yokutyilinga monohanyi mbuno, tyina tukonga ovanthu opo veye Kehinangelo lio nonkhia mba Kristu. (Lucas 22:19, 20) Inkha veya, mavanoñgonoka vali nawa konthele yehando ewa lia Huku. Tupu onohanyi ombu mbukahi nawa pala okusoka komapulo apondola okupameka ovanthu maveya kehinangelo. Monthele ei, matulilongesa omapulo aa etatu: Olipi ehando lia Huku pala ohi novanthu? Omokonda yatyi lihafuisiluepo? Iya omokonda yatyi otyilikutila tyeyovo tya Jesus tyaikula ondyila pala okufuisapo ehando lia Huku?

OLIPI EHANDO LIA JEOVA?

4. Oñgeni ovipuka Huku atunga “vilekesa omunkhima wae”?

⁴ Jeova Watunga ovipuka monkhalelo ihuvisa. Ovipuka aviho atunga vihuvisa. (Gênesis 1:31; Jeremias 10:12) Oityi tulilongesila kovipuka oviwa viatungwa nokuaongana nawa? Tulilongesilako okuti ovipuka aviho Jeova atunga, tyilinge ovitutu ine ovinene vitukuatesako. Tupu, tyina utala olutu luomunthu ine olukembe luatyitwa pahe, oñgeni ulitehelela? Onthue tuhuva tyina tutala ovipuka ovio, mokonda Jeova wetutunga nounongo wokupanda ovipuka oviwa.—Tanga Salmo 19:1; 104:24.

5. Oityi Jeova alinga opo ovipuka aviho atunga viundape monkhalelo yaongana?

⁵ Jeova wapakako ovitumino vikuatesako ovipuka atunga. Walinga ovitumino viohi, novitumino pala ovipuka aviho vina omuenyo. Wapakako ovitumino ovio opo ovipuka aviho vikahi mouye viundapele kumwe. (Salmo 19:7-9) Ovipuka aviho vikahi mouye vina etyi vialingilwa. Mongeleka, ovitumino vimwe vikuatesako ohi opo mukale omphepo, tupu vikuatesako omaande elunga. Inkha havitumino viohi, pano pohi ñgeno petupu natyike tyina omuenyo. Ovitumino ovio Jeova apakako opala ovipuka aviho mouye viundape monkhalelo yaongana. Otyo tyilekesa okuti Huku una etyi ahandela ohi novanthu. Movilinga vietu viokuivisa, tupondola okukuatesako ovanthu okunoñgonoka ovipuka viatungwa.—Apocalipse 4:11.

6, 7. Ovipuka patyi Jeova aavelele Andau na Eva?

⁶ Jeova ankho uhanda ovanthu vakale kombanda yohi pala apeho. (Gênesis 1:28; Salmo 37:29) Jeova una otyali iya waavelele Andau na Eva ovipuka ovinyingi. (Tanga Tiago 1:17.) Weveavela ounongo wokusoka nokuholovona, nokukala noupanga. Huku apopila Andau tupu emulongesa oñgeni apondola okulinga etyi tyaviuka. Andau tupu anoñgonoka oñgeni melitekula, noñgeni matekula ovinyama, noñgeni malingi. (Gênesis 2:15-17, 19, 20) Jeova tupu waavela Andau na Eva ounongo wokukuata, nokutala, nokutehelela, nokufimbuna nokumakela ovipuka. Novipuka ovio aviho vapewa, ankho vapondola okukala nehambu momuenyo. Andau na Eva ankho vena otyilinga tyimwe tyakolela. Ankho vapondola okutualako okulilongesa nokunoñgonoka vali ovipuka ovipe.

⁷ Oityi tupu tyilinga onthele yehando lia Huku? Jeova waavelele Andau na Eva omphitilo yokukala novana vehena nkhali. Iya ovana vavo ankho tupu vapondola okukala novana ovanyingi avayulisa ohi aiho. Jeova ankho uhanda ovohe vakale nohole novana vavo, ngetyi nae ankho ehole ovana vae votete, Andau na Eva. Waavela ovanthu ohi, novipuka aviho oviwa vikahimo. Ohi ñgeno ankho yakala eumbo liavo iya nalumwe ñgeno vatundamo.—Salmo 115:16.

OMOKONDA YATYI EHANDO LIA HUKU LIHAFUISILUEPO?

8. Omokonda yatyi Huku aavelela Andau na Eva otyitumino tyivasiwa mu Gênesis 2:16, 17?

⁸ Liwa-liwa ovipuka aviahaende ngetyi Huku ankho ahanda. Oityi tyaenda-po? Jeova aavela Andau na Eva otyitumino tyimwe tyapepuka, mahi tupu ankho vena okunoñgonoka apa pehulila ounongo wavo wokuholovona. Wati: “Komiti aviho vio motyikunino upondola okulia ngetyi uhanda. Mahi, komuti wenoñgonoko liotyiwa notyivi, wahalieko, mokonda onthiki uliako, monkhi.” (Gênesis 2:16, 17) Otyitumino otyo ankho ku Andau na Eva tyapepuka okutyinoñgonoka. Tupu ankho katyalemene okutyitavela. Mahi vakalele netokolo ekuavo liokulia komuti wailikua.

9, 10. (a) Oñgeni Satanasi atendeleya Jeova? (b) Oityi Andau na Eva vatokola okulinga? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁹ Satanasi Eliapu waundapesa onyoka opo ayondye Eva okuhetavela ku Tate yae, Jeova. (Tanga Gênesis 3:1-5; Apocalipse 12:9) Satanasi wapopia okuti katyaviukile Huku ailike Andau na Eva okulia “komiti aviho vio motyikunino.” Onondaka apopia ongatyina ati: ‘Onwe kamupondola okulinga etyi muhanda?’ Konyima evepopila okuti: “Tyotyili kamamunkhi.” Otyo omatutu vala. Ahindila Eva okuti kuesukisile okutavela ku Huku. Satanasi ati: “Huku utyii okuti onthiki mamuliko omaiho enyi maikuka.” Satanasi ankho ukahi nokupopia okuti, Jeova kahande mulieko, mphoko mukala nenoñgonoko liafuapo. Moluotyo, evekembe vali okuti: “Onwe mamukala nga Huku amunoñgonoka otyiwa notyivi.”

¹⁰ Andau na Eva ankho vapondola okulinga etyi vaholovona. Ankho vapondola okutavela ku Jeova, ine konyoka? Mahi vakoyele okuhetavela ku Huku. Kavetavelele ku Jeova Tate yavo iya avetavela ku Satanasi. Jeova ayekepo okuvekuatesako nokuveamena.—Gênesis 3:6-13.

11. Omokonda yatyi Jeova ahaniangele onkhali yo Andau na Eva?

¹¹ Etyi Andau na Eva vaanya otyitumino tya Huku avakala ovakuankhali. Avakala onondyale mba Huku mokonda etyi valinga tyapenga, iya omaiho a Jeova “asukuka unene pala okutala otyivi.” (Habacuque 1:13) Inkha Jeova kalingile natyike etyi Andau na Eva valinga onkhali, otyo ñgeno tyapaka movitateka ovanthu aveho. Tyilinge onoandyu, ine ovanthu, ñgeno velipula inkha vapondola okuyumba onthumbi Mondaka ya Huku. Mahi Jeova apeho ufuisapo etyi apopia, nalumwe Ondaka yae iponya. (Salmos 119:142) Namphila Andau na Eva vatungwa nounongo wokulihovonena, mahi ankho kavetyivili okulityilika ovitateka vitundilila konkhali valinga ku Jeova. Vankhia iya vakondoka peheke apa vapolelwe.—Gênesis 3:19.

12. Oityi tyamoneka novana va Andau na Eva?

¹² Etyi Andau na Eva valia kotyinyango, Jeova eheveyeke vakale vali ombunga yae. Evetaata motyikunino tyo Endene opo vahakondokemo vali. (Gênesis 3:23, 24) Jeova ayeke vakale novitateka viatundilila ketokolo liavo. (Tanga Deuteronômio 32:4, 5.) Mokonda yotyo, kavatuaileko nokuhetekela ovituwa oviwa via Jeova. Andau na Eva vapumbwa ekevelelo ewa komutwe wandyila, kumwe novana vavo. Atambulisa ovana vavo onkhali, alo umwe no nonkhia. (Romanos 5:12) Andau wevepola elao liokukala nomuenyo uhapu. Andau na Eva ankho kavapondola okukala novana vehena nkhali, tupu novana vavo ankho kavapondola okukala novana vehena nkhali. Ngotyo Satanasi wapaka oundyale pokati ka Andau na Eva na Huku, tupu uhanda okuhongiliya ovanthu aveho hono, okulinga ngotyo.—João 8:44.

OTYILIKUTILA TYEYOVO TYIAVELA OMPHITILO YOKULINGA OUPANGA NA HUKU

13. Oityi Jeova ahandela ovanthu?

¹³ Jeova nkhele ankho uhole ovanthu. Namphila Andau na Eva vemutyitukilile-po, nongotyo Jeova ankho uhanda ovanthu vakale omapanga ae. Tupu kahande, nawike povana vavo vankhie. (2 Pedro 3:9) Moluotyo, Huku aovola omphitilo opo ovanthu vakale vali omapanga ae. Oñgeni ankho Jeova apondola okutyilinga mahi ahapilulula ovitumino vae? Tutalei.

14. (a) Ngetyi tyipopia João 3:16 oityi Huku alinga opo ayovole ovanthu konkhali no ko nonkhia? (b) Omapulo patyi tupondola okutomphola novanthu?

¹⁴ Tanga João 3:16. Ovanthu ovanyingi tukonga opo veye Kehinangelo, oversikulu ei veii nawa. Mahi oñgeni otyilikutila tya Jesus tyaavela omphitilo yomuenyo uhapu? Onthue tuna omphitilo yokukuatesako ovanthu okunoñgonoka ekumbululo liepulo eli, tyina tuvekonga, na tyina tunavo Pehinangelo, na tyina tukevetalelapo. Ngotyo mavanoñgonoka vali nawa ofeto yeyovo, nokuimbuka okuti Jeova uhole unene ovanthu, iya omunongo. Ovipuka patyi viakolela konthele yofeto yeyovo tupondola okuvepopila?

15. Oñgeni Jesus elikalela na Andau?

¹⁵ Jeova waholovona omulume uhena nkhali opo aave omuenyo ngofeto yeyovo. Omulume uhena nkhali wali omukuatyili ku Jeova. Waava omuenyo wae pala ovanthu aveho. (Romanos 5:17-19) Jeova wapola omuenyo wa Jesus, otyitungwa tyae tyotete keulu, eweeta pano pohi. (João 1:14) Jesus akala omunthu uhena onkhali ngetyi ankho tyikahi Andau. Mahi tyelikalela na Andau, Jesus walandulile ovitumino via Jeova ngetyi tyikevelelwa komunthu uhena nkhali. Alo umwe tyina ankho alolwa watuaileko okulandula ovitumino via Huku.

16. Omokonda yatyi otyilikutila tyeyovo otyiawa tyimwe otyiwa?

¹⁶ Mokonda Jesus ankho utupu onkhali, ankho wafuapo opo ayovole ovanthu konkhali noko nonkhia. Wafuisapo atyiho Andau ahalingile. Jesus ankho omunthu uhena onkhali, iya watuaileko noukuatyili nokutavela ku Huku. (1 Timóteo 2:6) Mokonda Jesus waava omuenyo wae ngo tyilikutila, ovanthu aveho tyilinge ovana ine ovakulu vena omphitilo yokukala nomuenyo uhapu. (Mateus 20:28) Otyilikutila tyeyovo tyaava omphitilo opo ehando lia Huku lifuisuepo.—2 Coríntios 1:19, 20.

JEOVA WETUAVELA OMPHITILO OPO TUKALA NOUPANGA NAE

17. Otyilikutila tyeyovo tyaava onomphitilo patyi?

¹⁷ Jeova waava otyilikutila tyeyovo namphila tyemuihama unene. (1 Pedro 1:19) Huku utuhole unene, waava Omona wae wakolela unene opo ankhie mokonda yononkhali mbetu. (1 João 4:9, 10) Ngotyo, Jesus wakala tate yetu wapinga pu Andau. (1 Coríntios 15:45) Jesus ketuavelele vala omphitilo yomuenyo uhapu mahi tupu wetuavela omphitilo yokukala vali nthiki imwe mombunga ya Huku. Mokonda yotyilikutila tyeyovo, ovanthu mavakakala tyihena onkhali iya Huku upondola okutavela vakale vali ombunga yae, mahi tyihapilulula ovitumino viae. Soka oñgeni tyihuvisa, tyina ovanthu aveho ovakuatyili ku Jeova vamakala vali tyihena onkhali! Tyotyili aveho vekahi peulu naava vekahi pohi, mavakala vala ombunga ike. Atuho matukala ovana va Huku.—Romanos 8:21.

18. Onalupi Jeova makala “ovipuka aviho kovanthu aveho”?

¹⁸ Namphila ovo tate yetu vo tete vaanyene ku Jeova, otyo katyatyilikile Jeova okukala nohole novanthu, nokuava otyilikutila tyeyovo. Namphila tuvakuankhali, Satanasi ketyivili okututyilika opo tuhakale ovakuatyili ku Jeova. Notyilikutila tyeyovo, Jeova metukuatesako opo tukale ovaviuki. Soka oñgeni omuenyo maukala tyina ovanthu aveho “vamaimbuka Omona iya avakala nekolelo mwe” nokukala nomuenyo uhapu! (João 6:40) Tate yetu woluembia tupu omunongo mafuisapo ehando liae nokukuatesako ovanthu vakale tyihena onkhali. Konyima Jeova makala “ovipuka aviho kovanthu aveho.”—1 Coríntios 15:28.

19. (a) Oityi olupandu luo tyilikutila tyeyovo lutulunda okulinga? (Tala pokakasa “Tutualeko Okuovola Vana Vesuka.”) (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁹ Olupandu tuna mokonda yotyilikutila tyeyovo, malutulundu okukapopila vakuetu otyiawa otyo tyakolela unene. Ovanthu vesukisa okunoñgonoka okuti notyilikutila tyeyovo, Jeova noluembia olunene waavela ovanthu aveho omphitilo yokukakalako apeho. Mahi otyilikutila tyeyovo tyieta vali oviwa ovikuavo. Otyiwa otyikuavo tyaetwa notyilikutila tyeyovo, otyetyi Satanasi akatula motyikunino tyo Endene. Matulilongesa oityi alinga monthele mailandulako.