Ove Ankho Utyii?
Okuti ouvela wotyilundu wapopiua mo Mbimbiliya welifua nouvela wiiue hono nenyina olio?
Ondaka ‘otyilundu,’ yundapeswa hono pala okupopia ouvela molutu luomunthu utambuliswa nokanyama. Okanyama oko, (Mycobacterium leprae) kanoñgonokua tete nondotolo G.A. Hansen mo 1873. Ovanongo vanoñgonoka okuti okanyama oko kapondola okutualako nomuenyo kondye yolutu ononthiki etyive. Tupu, vanoñgonoka okuti inkha omunthu ukala popepi nomunthu una ouvela oo, nae upondola okutambula ouvela. Iya ouvela oo nao utambulilwa movikutu. Menima lio 2007, Eongano Liekongoko Mouye, liapopia okuti ovanthu valamba po 220.000, ankho vena otyilundu.
Tyotyili, kohale mo Oriente Médio, ovanthu ovanyingi ankho vena ouvela wotyilundu. Iya Motyitumino Huku aavelele Moisesi tyipopia okuti omunthu wokuna otyilundu ankho una okukala ononthiki mbumue kokule novanthu vakuavo. (Levítico 13:4, 5) Mahi, mo Hebreu ondaka tsa·raʹʽath yapitiyua ‘otyilundu,’ ankho kaipopi vala konthele yovanthu vena ouvela oo. Mokonda ouvela oo tupu ankho ukala movikutu, no monondyuo. Ouvela oo wotyilundu ankho upondola okumoneka movikutu vialingwa nolugudão ine ombandwa. Ovikando vimue, ovikutu ankho vipondola okukohua iya ouvela aulambe, mahi inkha otyikutu tyihimbika okukala “otyingole okuenda kotyindumbu ine otyinkhuhu,” tyina okuyokua. (Levítico 13:47-52) Mo nondyuo, inkha otyimato tyihimbika okukala “otyingole okuenda kotyindumbu ine otyinkhuhu,” tyilekesa okuti muna otyilundu. Omamanya, novityini viokuna otyilundu, ankho vina okupolwa meumbo, kavipondola okukala pamue novanthu.
Mahi, inkha otyilundu tyitualako, ondyuo ina okuhanyaunuapo novipuka aviho vikahimo. (Levítico 14:33-45) Vamue vapopia okuti otyilundu tyikala movikutu ine monondyuo, hono tyiihanua okuti onkhume. Mahi, nkhele tutupu nawa onthumbi inkha otyo umue.
Omokonda Yatyi Ovilinga Viokuivisa Via Apostolu Paulu mo Efesu, Vianumanesile Ovanongo Vokunthila Ovilolo Vio Palata?
Ovanongo ovo, mo Efesiu ankho vapolako onombongo ononyingi mokunthila “ovilolo vio palata pala Artemis,” huku ankho uveyakulila tyina vakayeva, nokuvepa oputyito. (Atos 19:24) Ovanyingi vokufenda otyilolo otyo, ankho vapopia okuti otyilolo otyo “tyatoka keulu” iya atyipakwa mo tempulu ya Artemis mo Efesu. (Atos 19:35) O tempulu oyo kohale ankho onene unene nokuehiwa nawa. Ovanthu ovanyingi ankho veya mo Efesu kese enima mokueenda kuo nohanyi mba Tyitalale na Tyikukutu, pala okukala movipito vilingilwa Artemis. Ovanyingi vokuya kovipito ovio, ankho vaya mo tempulu oyo onene opo valande ovipuka vimue pala okuhinangela huku oyo ine pala okuviavela ombunga opo veviundapese mefendelo, iya avakondoka komaumbo avo. Omikanda viokohale mo Efesu vipopia okuti otyilolo Artemis ankho tyalingwa no olu, no palata. Iya omikanda ovikuavo ankho vipopia okuti ovaundapi ovo vaundapela kumue.
Paulu walongesile okuti “ovilolo ovio vilingwa nomaoko, ankho ha no huku.” (Atos 19:26) Moluotyo, etyi ovanongo ovo vokunthila ovilolo vatala okuti ovanthu kamavalande vali ovilolo viavo, velionganeka opo vatalamese ovilinga via Paulu viokuivisa. Demetriu, omunongo umue wokunthila ovipuka ovio, wapopia konthele yowoma wavo okuti: “Otyiponga etyi otyinene unene, mokonda katyietela vala otyitateka otyitanda tyetu, mahi, tupu no tempulu onene ya huku yomukai Artemis ipondola okukala tyehena omunkhima, iya ovanthu aveho vomo Asia, novakuavo kombanda yo ohi, avehemufende vali.”—Atos 19:27.