Jeova Ukumbulula Omalikuambelo Alingwa Nomutima Auho
“Opo ovanthu vanoñgonoke okuti ove, utiwa Jeova, ove vala Omukulami ouye auho.”—SALMO 83:18.
1, 2. Oityi tyihole okuhuvisa ovanthu ovanyingi? Omapulo patyi tupondola okulinga?
MOMANIMA okualamba, omukai umue ankho wanumana unene notyiponga tyimue tyaendele po omunthele yae. Iya mokonda ombunga yae ova Katolika Romana, aende kelombe lio potyilongo tyavo opo limuvatele. Mahi, kaliahandele okupopia nomukai oo. Moluotyo, omukai elikuambela ku Huku ati: “Ame hityii okuti ovelie . . . , mahi ndyityii okuti oko ukahi. Mbambavo mbatele opo ndyikunoñgonoke!” Konyima yononthiki mbehehi, ataleluapo no Nombangi mba Jeova, avemupameka nokumulongesa etyi ankho ekahi nokuovola. Tupu, vemulongesa okuti enyina lia Huku, o Jeova. Iya okuiwa enyina olio tyemuhuvisile unene. Apopi okuti, “soka”, ou “oe Huku ankho ndyihanda okunoñgonoka tunde pouna!”
2 Tupu okuiwa enyina lia Huku tyikahi nokuhuvisa ovanthu ovanyingi. Haunene vamona enyina lia Jeova otyikando tyotete, tyina vatanga o Salmo 83:18 mo Mbimbiliya. Mo Tradução do Novo Mundo, oversikulu oyo yati: “Opo ovanthu vanoñgonoke okuti ove, utiwa Jeova, ove vala Omukulami ouye auho.” Okuti ove welipulale omokonda yatyi o Salmo 83 yahonekelwa? Ovipuka patyi vipondola okuhindila omunthu okunoñgonoka okuti Jeova oe vala Huku yo tyotyili? Oityi hono tulilongesila ko salmu oyo? Matukelilongesa konthele yomapulo oo monthele ei.a
Ovilwa Vikatulililwa Ovanthu va Jeova
3, 4. O Salmu 83 olie weihoneka? Iya ipopia konthele yovilwa patyi?
3 Okasapi ko Salmo 83, kalekesa okuti “otyiimbo tya Asafe.” Omuhoneki wo salmu tupu ankho ombunga yo mu Levita Asafe, ankho wokuali omuhiki nomuimbi kononthiki mbo Hamba David. Mo salmu, omuhoneki waita unene ku Jeova opo aamene ouhamba Wae, nokunoñgonokesa enyina Liae. O salmu ei yahonekwa konyima yononkhia mba Salomau. Omokonda yatyi? Omokonda mokueenda kuoutumini wa David no wa Salomau, onohamba mbo Tiru ankho omapanga ova Isilayeli. Mahi pomuvo o Salmu 83 yahonekwa, ova tyilongo tyo Tiru ankho velipaka kumue no nondyale mbo va Isilayeli okuvelwisa.
4 Omuhoneki wo salmu wapopia omanyina ovilongo ekwi, ankho vihanda okunyimako ovanthu va Huku. Onondyale ombo ambuho ankho vakala popepi no Isilayeli. Omanyina ovilongo ovio oyaa: “Ovikaka vio Endom no va Isimayeli, no Moabe no va Agarenu, no Gebale, no Amom, no Amaleke, no Filistia kumue no va Tiru. Tupu o Asiria ailipake kumue navo.” (Salmo 83:6-8) Omuhoneki wo salmu ankho ukahi nokupopia konthele yatyi? Vamue vati omuhoneki oo ankho upopia ovilwa ova Isilayeli vakatulililwe no va Amom kumue no va Moabe, no vo Komphunda Seir, kononthiki mba Jeosafa. (2 Crônicas 20:1-26) Ovakuavo vati ankho upopia konthele yovilwa aviho ova Isilayeli vakatulililwe novilongo ankho viatungila popepi navo.
5. Esilivilo patyi Ovakristau hono vapola ko Salmu 83?
5 Tyimoneka okuti Jeova Huku watumine okuhoneka o salmu ei, puetyi elongo liae ankho likahi movitateka ovinene. O salmu oyo tupu ipameka unene ovaumbili va Huku hono. Mokonda vehole okuluiswa apeho no nondyale mbatokola okuvenyimako. Tupu maiketupameka unene komutue, tyina Goge ya Magoge makaongiya ovanthu vae otyikando tyahulililako tyokuovola okunyimako aveho vafenda Huku nospilitu notyili.—Tanga Ezequiel 38:2, 8, 9, 16.
Otyipuka Tyakolela Vali Tete Komuhoneki
6, 7. (a) Monondaka mbotete mbo Salmo 83, omuhoneki welikuambela konthele yatyi? (b) Oityi ankho tyakolela vali komuhoneki oo?
6 Tehelela elikuambelo liomuhoneki oñgeni ankho elitehelela: “Huku yange, uhakale tyati filuu. Uhatualeko okukala tyihapopi, nokuamwena vala Huku yange. Mokonda onondyale mbove mbalungala. Vana vekuyele unene vakatula omutue wavo. Veliongiya opo velipakelemo omatutu konthele yovanthu vove . . . Mokonda nomutima velipakelamo okutavela otyipuka tyike. Vatokola alo umue okukupanga omphango.”—Salmo 83:1-3, 5.
7 Oityi tete ankho tyakolela vali komuhoneki wo salmu? Tyotyili ankho wasuka nonkhalelo ongwa yomuenyo wae nombunga yae. Mahi, etyi tyakolela vali apopia melikuambelo liae, ankho enyina lia Jeova likahi nokupenyua, novanthu vatyinda enyina olio ankho valuiswa. Nonthue atuho tutualeiko okukala nolusoke ngolo luapola pokati, tyina tukoleleya mononthiki mbahulilila mbokuepuiya mbouye ou wakulupa.—Tanga Mateus 6:9, 10.
8. Oityi ankho omalongo ayalele o Isilayeli?
8 Omuhoneki oo wapopia okuti onondyale mbo Isilayeli vati: “Endyuei tuvenyimeko opo vahakale vali elongo. Opo enyina lio Isilayeli lihahinangelwe vali nalumue.” (Salmo 83:4) Omalongo oo ankho eyele unene ovanthu vaholovonwa na Huku! Mahi ankho vena ehunga ekuavo veveyelele. Ankho vapeleya otyilongo tyo Isilayeli, otyo vapopila nokulisapa okuti: “Tuendei tukapinge omaumbo a Huku pala onthue.” (Salmo 83:12) Okuti no hono kuhole okumoneka ovanthu valinga ngotyo? Enga!
“Omphangu Yove Yasukuka Yokukala”
9, 10. (a) Kohale oityi ankho tyitiwa omphangu yasukuka yokukala ya Huku? (b) Hono otyihupe tyovanakwa no “nongi ononkhuavo” vena ouwa patyi?
9 Kohale, Otyilongo Tyalaelwe ankho tyiihanwa okuti omphangu ya Huku yasukuka yokukala. Hinangela otyiimbo tyokufinda tyina ova Isilayeli vaimbile etyi vayovolwa mo Egitu tyati: “Moluembia luove olunene, wahongolela ovanthu wayovola. Mononkhono mbove movehongolela alo pomphangu yove yasukuka yokukala.” (Êxodo 15:13) Konyima ‘Omphangu oyo yokukala’ ankho ina epundaumbo liavilapo o Jelusalei, ankho mukala ondyuo ya Huku novanakwa no nohamba vatunda mombuto ya David, mbupumphama kotyipundi tya Jeova tyoutumini. (1 Crônicas 29:23) Otyo Jesus apopilile okuti o Jelusalei “epundaumbo lio Hamba onene.”—Mateus 5:35.
10 Iya tyati ñgeni mononthiki mbetu? Menima 33 Pomuvo wa Kristu (P.K.), kuatyitwa elongo epe, “o Isilayeli ya Huku.” (Gálatas 6:16) Elongo olio liakoyua opo likale ovanakwa onondenge mba Jesus Kristu. Iya vekahi nokufwisapo ovilinga vina o Isilayeli yopahitu vayekapo okulinga, viokuava oumbangi wenyina lia Huku. (Isaías 43:10; 1 Pedro 2:9) Iya Jeova evelae etyi alaele o Isilayeli yo kohale okuti: ‘Ame mandyikala Huku yavo, iya ovo avakala ovanthu vange.’ (2 Coríntios 6:16; Levítico 26:12) Menima 1919, Jeova wapaka otyihupe tyo “Isilayeli ya Huku” monkhalelo ongwa. Pomuvo watyo opo, vapiñgana “otyilongo,” outumini wovilinga viopaspilitu muna vena ombembwa yopaspilitu. (Isaías 66:8) Tunde menima 1930, ovityita novityita vio “nongi onokhuavo” vekahi nokuliwaneka kuvo. (João 10:16) Ombembwa nouhona wopamphepo Ovakristau hono vena, vilekesa nononkhono okuti Jeova oe watokala okutumina. (Tanga Salmo 91:1, 2.) Otyo, tyinumanesa unene Satanasi!
11. Oityi onondyale mba Huku mbutualako okuovola?
11 Mokueenda kuomuvo wonthyulilo, Satanasi ukahi nokuhongiliya ovanthu vae opo vayale otyihupe tyovanakwa nomapanga avo onongi ononkhuavo. Otyo tyapita ko Europa yo Koutakelo moutumini wo Nazisimu no ko Europa yo Koutundilo mo Komunisimu outumini wo Uniau Sovietika. Tupu otyo tyikahi nokumoneka movilongo ovikuavo, iya matyikamoneka vali haunene movilwa viahulililako via Ngonge ya Mangonge. Movilwa ovio, onondyale mavakapunda omalumono ovanthu Jeova, ngetyi mbalingile kohale. Mahi, etyi Satanasi ahanda okutunyimako atuho, opo enyina tuapewa na Huku lihahinagelwe vali. Oityi Jeova makalinga ovanthu ovo vahahande ouhamba wae? Tala vali onondaka mbo muhoneki wo salmu.
Onongeleka Mbulekesa Okuti Jeova Omufindi
12-14. Omuhoneki wo salmu upopia konthele yovilwa patyi vivali viendele mepundaumbo lio Megido?
12 Tala ekolelo enene omuhoneki wo salmu ankho ena liokuti Jeova utyivila okutyilika etyi onondyale mbusoka okulinga. Mo salmu oyo wapopiamo konthele yovikando vivali o Isilayeli yafindile onondyale mbavo popepi nepundaumbo lio Megido, ankho liakolela unene pofika oyo. Pokwenye, Enyana Kison likukuta iya limoneka etyi liekeliseseta mevota liahandyuka. Mahi pombila enyana olio lieta efindya moluhandya olo aluho. Tyafuile tupu otyo enyana olio liihanenwa okuti “omeva o Megido.”—Juízes 4:13; 5:19.
13 Okutunda mevota lio Megido okueenda ono kilometu 15, uvasa omphunda Moree. Kononthiki mbo Mukoyesi Gideau, omatolopa o Midian, no Amaleke, no okoutundilo eliongiyile pomphunda oyo pala ovita. (Juízes 7:1, 12) Mahi nononkhono mba Jeova ovalume 300 vala ankho Gideau ena, vafindile omatolopa omanyingi onondyale. Ñgeni? Valandulile onondonga mba Huku, avelisete nonthanda yonondyale aveipaka pokati kounthiki, nounthenda pomavoko muna ankho vaholeka ovihi viatema. Etyi Gideau aava enyingilikilo, iya ovalume ovo avatyatyula ounthenda wavo iya avesala novihi viatema peke. Tupu, aveho kumue avahiki ononkhwino mbavo, avaulula onkhwo okuti: “Omutunga wa Jeova no wa Gideau!” Otyo, atyinguanguanesa onondyale, avelipilukilapo okuliipaa kese umue na mukuavo. Iya vahupapo avakahateka okuyauka Enyana lio Jordau. Ova Isilayeli ovanyingi aveya okulipaka kumue na vakuavo ovo, okulandula monondyale. Iya avaipaa 120.000 yomatolopa onondyale.—Juízes 7:19-25; 8:10.
14 Onokilometulu 6 okutunda pomphunda Moree okutauluka evota lio Megido, pavasiwa Omphunda Tabole. Komphunda oyo opo Omukoyesi Barake aongiyile omatolopa 10.000 ova Isilayeli, pala okulwisa omafualali a Jabim omu Kanaa ohamba yo Hazole, ankho atuminwa na Sisera. Omafualali oo o Kanaa ankho ena omatukutuku 900 ovita, okuna onofoso mbovivela momalola. Etyi omatolopa o Isilayeli okuhena oviti viotyili eliongiya Komphunda Tabole, omafualali a Sisera ankho eliyala mevota. Iya “Jeova ahimbika okunguanguanesa Sisera nomatukutuku ae ovita nomafualali ae aeho.” Tupu, avatukulukilwa nombila onene iya Enyana Kison aliaeta efindya. Moluotyo, omatukutuku ahimbika okuanyena mononthata. Omafualali aeho aipawa no va Isilayeli.—Juízes 4:13-16; 5:19-21.
15. (a) Omuhoneki wo salmu welikuambelele ku Jeova opo alinge tyi? (b) Oityi enyina liovita via Huku viahulililako lituhinangelesa?
15 Omuhoneki wo salmu waitile unene opo Jeova afinde omalongo o kononthiki mbae, ankho ahanda okunyimako o Isilayeli. Welikuambela okuti: “Velinga ngetyi walingile ova Midian, na Sisera. Netyi walingile Jabim mefindya lio luhandya luo Kision Vaipaelelwa mo En-Dor. Avakala ombumbi yoohi.” (Salmo 83:9, 10) Mahi tyakolela vali, ovita via Huku viahulililako makakatulila ouye wa Satanasi, vitiwa o Armagedon enyina (lihangununa okuti “Omphunda yo Megido”). Enyina olio lituhinangelesa ovita ovinene vialingililwe popepi no Megido. Jeova wafindile movilwa ovio kohale. Otyo, tyituavela onthumbi yokuti makafinda movita vio Armagedon.—Revelação 16:13-16.
Tulikuambelei Opo Ouhamba wa Jeova Waamenue
16. Oñgeni ovipala vio nondyale vikahi ‘nokukundiswa’ hono?
16 Mokueenda ‘kuononthiki ombu mbahulilila,’ Jeova ukahi nokutyilika atyiho tyihanda okunyimako ovanthu vae. (2 Timóteo 3:1) Moluotyo, onondyale vehole okukundiswa. O Salmo 83:16 yetyipopia nawa okuti: “Kundisa ovipala viavo Jeova, opo ovanthu vaovole enyina liove.” Movilongo muna vahandele okutalameka Onombangi mba Jeova, kavetyivilile. Movilongo ovio, ovafendi va Huku yo tyotyili vatualako okukoleleya nokuapama. Vaava oumbangi kovanthu vomutima waviuka, iya ovanyingi ‘avaovola okunoñgonoka enyina lia Jeova.’ Movilongo ovinyingi muna ankho Onombangi mba Jeova vamoneswa unene ononkhumbi, hono muvasiwa omakwi nomakwi ovityita viovafendi vokuna ombembwa va Jeova. Jeova ukahi nokufinda unene! Iya otyo tyikahi nokukundisa unene onondyale mbae!—Tanga Jeremias 1:19.
17. Ovanthu mouye vekahi monkhalelo patyi yepuiya? Iya apa katutu matukahinangela onondaka patyi?
17 Onthue tutyii okuti onondyale kamavayekepo okutulwisa. (Mateus 24:14, 21) Anthi, omuvo wonondyale ombo wokulivela opo vakayovoke apa katutu maupu. Okusukukisa enyina lia Jeova, tyakolela vali unene tyipona eyovo liovanthu. (Tanga Ezequiel 38:23.) Tyina omalongo aeho ameliongiya pala okunyimako ovanthu va Huku, matukahinangela onondaka mbelikuambelo lio muhoneki wo salmu mbati: “Vakale apeho tyakunda nokualimbililwa. Vakale nohonyi nokunyimako.”—Salmo 83:17.
18, 19. (a) Vana vatokola okuyala ouhamba wa Jeova oityi vakevelela? (b) Okuiwa okuti apa katutu ouhamba wa Jeova mauya okuamenwa tyikukalesa ñgeni?
18 Vokuatokola okukala onondyale mbouhamba wa Jeova, vakevelela olukundo olunene. Ondaka ya Huku ilekesa okuti vana “vehetavela onondaka onongwa,” iya avakaipawa mo Armagedon, mavakamona ‘ehanyauko lia apeho.’ (2 Tessalonicenses 1:7-9) Tyina Jeova makahanyauna ovanthu ovo, nokuhupisa vana vemufenda notyili, matyikalekesa nawa okuti Jeova oe vala Huku yo tyotyili. Mouye omupe, ovanthu mavakahinangela apeho ovita ovio ovinene afinda. Vana mavapindukapo ‘petutilo liovaviuki na vana vehevaviuki,’ mavakanoñgonoka otyipuka otyinene Jeova alinga. (Atos 24:15) Mouye omupe, mavakamona ounongo wokutuminua nouhamba wa Jeova. Iya ovatendi pokati kavo mavakaimbuka liwa-liwa okuti Jeova oe vala Huku yo tyotyili.
19 Tate yetu wo keulu, wapongiya ouye omuwa unene pala ovafendi vae vekolelo! Otyo, katyikupe ondundo yokulikuambela ku Jeova opo aave ekumbululo liahulililako lielikuambelo liomuhoneki wo salmu liati: “Vakale apeho tyakunda nokualimbililwa. Vakale nohonyi nokunyimuako. Opo ovanthu vanoñgonoke okuti ove, utiwa Jeova, ove vala Omukulami ouye auho.”—Salmo 83:17, 18.
[Onondaka Poutoi]
a Putyina tuhenelilongese onthele ei, nkhele tanga o Salmo 83 oinoñgonoka nawa, opo upole esilivilo kuetyi matulilongesa.
Okuti Ove Upondola Okuhangununa?
• Oityi ankho tyikahi nokupita no Isilayeli etyi o Salmo 83 yahonekwa?
• Omuhoneki wo Salmo 83 oityi ankho tyemusukalalesa vali tete?
• Ovalie hono Satanasi eyele unene?
• Oñgeni Jeova makakumbulula otyikando tyahulilila elikuambelo likahi mo Salmo 83:18?
[Olutalatu pefo 19]
Oñgeni ovita vialingililwe popepi no Megido, vilekesa etyi tukevelela komutue?
[Omapa pefo 19]
Enyana Kison
Halosete
Omphunda Karmelu
Evota lio Jezireele
Megido
Taanake
Omphunda Gilboa
Onyombo ya Harode
Moree
En-Dor
Omphunda Tabole
Elunga lio Galileia
Enyana Jordau