“Onongendi” Vawanekwa Mefendelo Liotyotyili
“Onongendi mavekemuliminako nokukemutuikilako omivinyu. Iya onwe, mamukaihanwa okuti muvanakua va Jeova.”—ISAÍAS 61:5, 6.
OÑGENI MOKUMBULULA?
Oñgeni ovanthu vamwe vatala onongendi, mahi oñgeni olusoke lwo Mbimbiliya luelikalela?
Ovanthu vomalongo aeho vekahi nokukongwa pala tyi?
Omonkhalelo patyi onthue hono tukahi ngatyina tukahi mouye uhena onongendi?
1. Oñgeni ovanthu vamwe vatala onongendi, mahi omokonda yatyi otyo katyaviukile?
NGETYI tyalekeswa monthele yokualamba, ovanthu vamwe vapopia ondaka “ongendi” monkhalelo yomutomba, nokupenya vakuavo ine okuveleva. Okutala ovanthu vovilongo ovikuavo ngatyina ovatutu vali kuonthue, katyaviukile. Tupu otyo tyilekesa okuti katuanoñgonokele nawa ovipuka. Omukanda The Races of Mankind (Omihoko Viovanthu) wati: “Omihoko viovanthu, otyetyi Ombimbiliya ipopia okuti aveho ombunga ike vala.” Ovanthu vombunga ike pamwe kavelifwile, mahi nongotyo ombunga.
2, 3. Oñgeni Jeova atala onongendi?
2 Tyotyili, kese apa tukahi, apeho pokati ketu pena onongendi. Namphila ankho ova Isilayeli vokohale vena oupanga wakolela na Jeova Huku, mokonda Yomphango Yovitumino alingile navo, mahi ankho vena okutekula nawa vana vehe va Isilayeli. Onongendi ankho kavapondola okulinga atyiho, mahi ova Isilayeli ankho vatuminwe okukala nonthilo navo, nokuhevelingi okapungulula. Tyotyili, oyo ongeleka ongwa tuesukisa okulandula! Ovakristau votyotyili kavalingi okapungulula. Omokonda yatyi? Apostolu Petulu wapopile okuti: “Tyilityili ame nanoñgonoka okuti Huku utupu okapungulula. Mahi, utavela kese munthu una onthilo nae nokulinga etyi tyaviuka, momalongo aeho.”—Atos 10:34, 35.
3 Onongendi ankho vakala pokati kova Isilayeli vokohale, ankho vapola ouwa koupanga ankho vena nova Isilayeli. Otyo ankho tyilekesa olusoke lwa Jeova konthele oyo, ngetyi konyima apostolu Paulu etyilekesa etyi apula konthele ya Jeova: “Okuti oe o Huku yova Judeu vala? Tupu ha yovanthu vomalongo omakuavo? Eenga, tupu o Huku yovanthu vomalongo omakuavo.”—Romanos 3:29; Joel 2:32.
4. Omokonda yatyi tupondola okupopia okuti mo “Isilayeli ya Huku” mutupu onongendi?
4 Nomphango omphe, o Isilayeli yokohale yapingwa newaneno lio Vakristau ovalembulwa, avakala elongo lina oupanga omuwa na Huku. Ngotyo vaihanwa okuti “o Isilayeli ya Huku.” (Gálatas 6:16) Iya ngetyi Paulu ahangununa, melongo olio eepe, “mutupu omu Gregu ine omu Judeu, wapita ekuendye ine wahapitile ekuendye, ongendi, no mu Sita, nomupika, nomunthu wayovoka, mahi Kristu ovipuka aviho muaveho.” (Colossenses 3:11) Ngotyo monkhalelo oyo, mewaneno lio Vakristau mutupu onongendi.
5, 6. (a) Epulo patyi liakatulwa konthele ya Isaías 61:5, 6? (b) “Ovanakwa va Jeova” ovalie? Ovalie “onongendi” vapopiwa na Isaías? (c) Oityi ononthumbo ombo onombali valinga tyelifwa?
5 Tupu umwe upondola okupopia okapitulu 61 komukanda wa Isaia kena eulo lifuisuapo mewaneno lio Vakristau. Mokapitulu oko, oversikulu 61 ipopia vana mavakakala “ovanakwa va Jeova.” Oversikulu 5, tupu ipopia “onongendi” mavakaundapela kumwe “novanakwa” ovo. Oñgeni otyo tyipondola okunoñgonokwa?
6 Tuanoñgonoka okuti “ovanakwa va Jeova,” Ovakristau ovalembulwa mavakapinduluapo “metutilo liotete,” vana “mavakakala ovanakwa va Huku no va Kristu, avakatumina kumwe nae omanima ovityita ekwi.” (Revelação 20:6) Tupu, pena Ovakristau ovanyingi vekolelo vena ekevelelo liokukakala pano pohi. Ovo, namphila vaundapela kumwe na vana mavakakala keulu, vapondola okuihanwa okuti onongendi. Nehambu, vakuatesako, nokuundapela kumwe “novanakwa va Jeova,” okuundapa ngatyina “veveliminako, nokuvetuikilako omivinyu.” Tyotyili, vakuatesako okutuika otyinyango tyopaspilitu pala enkhimano lia Huku, okulima nokuteya ovanthu. Tyotyili, aveho, ovalembulwa “nonongi ononkhuavo,” vaovola nokunthita noluembia ovanthu ovakuatyili vahanda okuumbila Huku apeho.—João 10:16.
“ONONGENDI” NGA ABRAIAU
7. Oñgeni Ovakristau hono velifwa na Abraiau novalume ovakuavo vekolelo vokohale?
7 Ngetyi tuetyimona monthele yokualamba, Ovakristau votyotyili, vekahi ngonongendi mouye uno wovivi wa Satanasi. Ngotyo, vekahi ngovalume vekolelo vokohale, okukutikinyamo Abraiau, vapopilwe okuti “havatyitwa tyilongo, onongendi motyilongo.” (Hebreus 11:13) Tyilinge tuna ekevelelo liokeulu ine olio pohi, atuho tuna elao liokukala noupanga omuwa na Jeova, nga Abraiau. Tiagu wahangununine okuti “‘Abraiau wakalele nekolelo mu Jeova, moluotyo avalulwa okuti omuviuki. Iya aihanwa okuti ‘epanga lia Jeova.’”—Tiago 2:23.
8. Oityi Abraiau alaelwe, iya oñgeni elitehelela konthele yokufuisuapo kuomulao oo?
8 Huku walaele okuti menyina lia Abraiau nombuto yae, onombunga ambuho pano pohi, helongo like vala, mavakapewa ononkhano onongwa. (Tanga Gênesis 22:15-18.) Namphila omulao oo walingua na Huku maukafuiswapo vala komutwe wandyila, Abraiau watuaileko nonthumbi yokuti maukafuiswapo. Mokueenda kuomanima omanyingi, oe nombunga yae valingile oungendi okuenda konomphangu ononyingi. Momuvo oo auho, Abraiau watuaileko noupanga wae na Jeova.
9, 10. (a) Omonkhalelo patyi tupondola okuhetekela ongeleka ya Abraiau? (b) Ovilinga patyi tuna hono?
9 Namphila Abraiau ankho ehei omuvo mesukisa okukevelela opo omulao oo ufuisuepo, nalumwe ayekelepo ohole, noukuatyili ku Jeova. Watuaileko nokutala komutwe, ahaovola okukala omutyitwa tyilongo wotyilongo tyimwe. (Hebreus 11:14, 15) Otyiwa tulandule ongeleka ya Abraiau, atukala nomuenyo wapola pokati, atuhasukalala unene nomalumono, nomunkhima ine ovilinga viomouye! Omokonda yatyi matuovolela okukala netyi ovanthu vasoka okuti omuenyo omuwa, putyina onthyulilo youye uno ikahi popepi? Omokonda yatyi matukakatela movipuka vikahi nokulamba? Nga Abraiau, onthue tukevelela otyipuka otyiwa vali. Tuafwapo pala okukala noumphwa-lundo, nokukala notyituwa tyokukevela alo ekevelelo lietu lifuisuapo.—Tanga Romanos 8:25.
10 Jeova nkhele ukahi nokukonga ovanthu vomalongo aeho opo vapewe ononkhano onongwa nombunga ya Abraiau. Iya ovalembulwa, “ovanakwa va Jeova” kumwe nonongi ononkhuavo “onongendi,” vekahi nokukonga ovanthu mouye auho, momalaka alamba po 600.
KAVATALE VALA KONONDIMBU MBOTYILONGO
11. Oityi Salomau apopile okukutikinyamo vana ankho vehe va Isilayeli?
11 Monthiki yokupakula ondyuo ya Huku menima 1026 P.K.E., ngetyi Jeova alaele Abraiau, Salomau walekesile okuti ovanthu vomalongo aeho vena okuhivilikila kumwe Jeova. Welikuambela nomutima auho, okuti: “Tupu, nongendi yahalingi onthele yovanthu vove ova Isilayeli, yatunda kotyilongo tyokokule mokonda yenyina liove, (mokonda maveivi konthele yenyina liove enene, nokuoko kuove kuapama, nokuoko kuove kuatandavekwa,) iya oe tyotyili meya elikuambela okupilukila mondyuo ei, mutehelelela keulu oku ukala, nokulinga atyiho ongendi yekuita, opo ovanthu aveho pano pohi, vanoñgonoke enyina liove, opo vakale nonthilo noove, ngovanthu vove ova Isilayeli.”—1 Reis 8:41-43.
12. Omokonda yatyi ovanthu vamwe vatalela Onombangi mba Jeova ngatyina “onongendi”?
12 Ongendi omunthu wotyilongo otyikuavo ine omunthu ukala motyilongo tyimwe tyihe tyae. Otyo tyilekesa nawa onkhalelo Yonombangi mba Jeova konthele yovanthu vomalongo hono. Vatokola okutavela koutumini wokeulu, Ouhamba wa Huku ukahi pomaoko a Kristu. Ngotyo, kavelipake mopulitika, namphila ovanthu vamwe vevetala ngatyina onongendi.
13. (a) Omonkhalelo patyi okupopia okuti omunthu “ongendi” tyitei ku kese umwe? (b) Okuti potete Jeova wahandele kukale onongendi? Hangununa.
13 Onongendi apeho vaimbukilwa kotyipuka tyimwe ovanthu votyilongo tyavo vena ine valinga. Hamwe, elaka vapopia, ine ovituwa, nonkhalelo vekahi, nomonkhalelo yokuvala. Mahi, ovipuka vena vielifwa novanthu aveho, viakolela vali tyipona elaka vapopia ine onkhalelo yokuvala, novikuavo vali. Ngotyo, omunthu upondola okutiwa ongendi mokonda vala welikalela movipuka vimwe. Mahi, tyina tulilongesa okuhatale kovipuka ovio, ondaka “ongendi” ikala tyehena esilivilo. Inkha ovanthu aveho pano pohi vatumininwe noutumini wike vala, ñgeno kutupu omunthu nawike wihanua okuti ongendi. Tyotyili, Jeova potete wahandele ovanthu aveho vakale newaneko, ngatyina ombunga ike vala, vatuminwa noutumini wike vala, outumini wae. Okuti hono otyo tyipondola okulingwa novanthu vomalongo mouye auho?
14, 15. Oityi Onombangi ambuho mba Jeova vapanda?
14 Mouye uno welungavi nokueliyapuka, tyipameka tyina tuvasa ovanthu vehesuku vala notyilongo tyavo. Tyotyili, okuyekapo okapungulula, katyapepukile. Ted Turner, Omutumini umwe mondyuo yotelevisau itiwa CNN, wapopia konthele yovilinga alinga novanthu ovanongo vovilongo vielikalaila, okuti: “Okuliongiya novanthu ovo tyanthyuvisile unene. Andyihimbika okutala ovanthu vovilongo ovikuavo ngatyina omapanga mokonda atuho tukala pano pohi, anehevetale vali ngatyina ‘onongendi.’ Nahimbika okutala ondaka ‘ongendi’ ngatyina ondaka yokupenya, iya andyipopila aveho vaundapa mo CNN okuti ondaka oyo kaipondola okupopiwa tyina vatomphola natyina vapopila motelevisau. Mahi, ñgeno ankho vaundapesa onondaka ‘ovanthu vovilongo ovikuavo.”
15 Movilongo vimwe mouye auho, Onombangi mba Jeova vala vetavela olusoke lwa Huku. Mokonda velilongesa okutala ovipuka ngetyi Jeova evitala, vetavela ovanthu vovilongo aviho, kavatale vala apa pehulila otyilongo tyavo. Kavatale ovanthu vovilongo ovikuavo ngatyina vahayumbwa onthumbi, nokuhevelingi onya. Velilongesa okupanda ovanthu velikalela nokutala ounongo welikalaila wovanthu ovo, ngotyipuka otyiwa. Okuti wasokale kuotyo, no kouwa upola koupanga una novanthu vakuenyi?
OUYE UHENA ONONGENDI
16, 17. Ouwa patyi mopoloko tyina Revelação 16:16 na Daniel 2:44 mbamafuisuapo?
16 Apa katutu, Jesus Kristu no noandyu mbae keulu, mavakalwisa omalongo ehetavela outumini wa Huku, movilwa viahulililako “vitiwa, Armagedom, melaka lio Hebreu.” (Revelação 16:14, 16; 19:11-16) Palambale omanima 2.500, etyi omuuli Daniele atuminwe na Huku okuula etyi matyikamoneka kovatumini vehetavela evangelo lia Huku. Wahoneka okuti: “Kononthiki mbovatumini vatyo ovo, Huku yo keulu makavialeka ouhamba umwe uhakahanyuako nalumwe. Ouhamba oo kamaukapita pomaoko elongo ekuavo. Maukahanyako omautumini atyo aeho nokuenyimako. Iya ouhamba watyo oo, ngao ukakalako apeho.”—Daniel 2:44.
17 Utyivila okusoka ouwa mokakala nao tyina eulo olio liamafuisuapo? Onondimbu mbalingwa novatumini hono mbulingisa ovanthu okulitala ngatyina onongendi, kamambukakalako vali. Namphila ovanthu mavekelikalela movivala, nomovipuka ovikuavo, otyo matyilekesa vala onkhalelo yelikalaila yovipuka vihuvisa Huku atunga. Ekevelelo olio lihambukiswa, lilunda atuho puonthue okutualako okuhivilika, nokunkhimaneka Omutungi wetu, Jeova Huku, nononkhono mbetu ambuho.
18. Oityi tyikahi nokumoneka hono tyilekesa okuti okapungulula kapondola okumanuako?
18 Okuti tyapenga okusoka okuti ouye uno upondola okupiluluka? Au. Tyaviuka okusoka okuti otyo matyikamoneka. Onombangi mba Jeova kavatale ovanthu vovilongo ovikuavo vekahi pokati kavo ngatyina “onongendi.” Mongeleka, momanima okualamba, ono mbetele mbumwe mbapakwa kumwe pala okutepulula ovilinga viokuyunga, nokulinga vali nombili ovilinga viokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba. (Mateus 24:14) Iya etyi etokolo olio lialinga, ankho katyesukisile okutala kovitumino vionondimbu motyilongo, novanthu vovilongo vielikalaila okupakwa kumwe. Otyo otyipuka otyikuavo tyilekesa okuti Jesus Kristu, Omutumini wapakuako na Jeova, ukahi nokumanako okapungulula kalingwa novanthu, iya apa katutu, “makamanuhula okufinda”!—Revelação 6:2.
19. Oityi elaka liasukuka liotyili livila okulinga?
19 Mokonda Onombangi mba Jeova vatunda movilongo ovinyingi, nokupopia omalaka elikalaila, valinga ononkhono mbokupopia elaka liasukuka liotyili. Otyo, tyivekalesa noupanga umwe wapama, uhevilua okunyonwa. (Tanga Sofonias 3:9.) Ombunga oyo mouye auho, ikahi mouye uno wovivi, mahi yelikalela. Ombunga oyo yokueliwaneka hono, otyilekeso tyouye maukeya, ouye maukakala tyehena onongendi. Iya aveho mavakakala nomuenyo, mavakanoñgonoka otyili tyikahi momukanda tuapopia pombanda, wati: “Omihoko viovanthu, otyetyi Ombimbiliya ipopia okuti aveho ombunga ike vala.”—The Races of Mankind.
[Olutalatu pefo 31]
Okuti ove ukevelela omuvo onondimbu mbalingwa novanthu mbahakakalako vali, tyina nawike vali makatiwa “ongendi”?
[Olutalatu pefo 28]
Okuti motualako okukevela okufuisuapo kuomaulo a Huku nga Abraiau?
[Olutalatu pefo 30]
Komaiho a Jeova povanthu ava petupu ongendi