Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • mwbr18 Kakwenye pp. 1-8
  • Omikanda viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukristau

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Omikanda viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukristau
  • Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau (2018)
  • Onthele-kati
  • 2-8 YA JULHO
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | LUCAS 6-7
  • “Okuyongelwa Notyali”
  • Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 6:37
  • Omutala Womulavi 1/5/08 pefo 13 §§ 13-14
  • Tualako Okulinga Oviwa
  • Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 6:38
  • Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 6:38
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • Omutala Womulavi 1/8/07 pefo 6 § 1
  • Oñgeni Tupondola Okupameka Oupanga Wetu na Huku?
  • Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 7:35
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 9-15 YA JULHO
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | LUCAS 8-9
  • “Kala Omulanduli Wange—Oityi Wesukisa Okulinga?”
  • Estudo Perspicaz volume 3 pefo 89
  • Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu Luc. 9:59, 60
  • Ombimbiliya yokulilongesa onomedia mu Luc 9:61, 62
  • Omutala Womulavi 15/4/12 pefo 15-16 §§ 11-13
  • Umbila Jeova Nomutima Auho
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 8:3
  • Omutala Womulavi 1/3/08 pefo 31 § 2
  • Ononthele Mbavilapo Mbomukanda wa Luka
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 16-22 YA JULHO
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | LUCAS 10-11
  • “Onthengele-popia Yomusamaliya Woluembia”
  • Ombimbiliya yokulilongesa ono media
  • A Sentinela 1/9/02 pomafo 16-17 §§ 14-15
  • “Ankho Kevepopila Tyihaundapesa Onthengele-Popia”
  • Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu Luc. 10:33, 34
  • A Sentinela 1/7/98 pefo 31 § 2
  • Omu Samaliya Walekesa Okankhenda Kumunthele Yae
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 10:18
  • Omutala Womulavi 15/3/08 pefo 31 § 11
  • Ononthele Mbavilapo Mbomukanda wa Luka
  • Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu Luc. 11:5-9
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 23-29 YA JULHO
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | LUCAS 12-13
  • “Ove Wakolela Vali Tyipona Oviila Ovinyingi”
  • Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 12:6
  • Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 12:7
  • Achegue-se a Jeová pefo 241 §§ 4-5
  • Petupu Natyike Tyipondola “Okutuyapula Kohole Tuna na Huku”
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 13:24
  • Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 13:33
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 30 JULHO ALO 5 YA AGOSTO
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | LUCAS 14-16
  • “Onthengele-Popia Yomona Omupeseli”
  • Ombimbiliya Yokulilongesa outoi mu Luc. 15:11-16
  • Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu Luc. 15:17-24
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 14:26
  • Omutala Womulavi 07. 17 pefo 8 §§ 7-8
  • Uundapesa Nounongo Omalumono Ahaviukile
  • Okutanga Ombimbiliya
Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau (2018)
mwbr18 Kakwenye pp. 1-8

Omikanda viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukristau

2-8 YA JULHO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | LUCAS 6-7

“Okuyongelwa Notyali”

(Lucas 6:37) “Yekeipo okukoyesa, opo nonwe muhakakoyeswe. Yekeipo okuhitisa, opo nonwe muhakahitiswe. Tualeiko okuevela, opo nonwe muevelwe.

Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 6:37

Tualeiko okuevela, opo nonwe muevelwe: Ine “Tualeiko okuyovola opo nonwe muyovolwe.” Mo Gregu ondaka “okuevela” ihangununa “okumuyeka ende nombembwa, okumutuma, ayovoke (mongeleka onkhuatwa).” Monkhalelo ei tyina tupopia okukoyeswa ine okukuatwa tyilekesa okuevela namphila etyi ankho alinga kapondola okuevelwa.

Omutala Womulavi 1/5/08 pefo 13 §§ 13-14

Tualako Okulinga Oviwa

13 O Evandyeliu ya Mateusi ipopia okuti Jesus wati: “Yekeipo okukoyesa vakuenyi, opo nonwe muhakoyeswe.” (Mat. 7:1) Mahi, mu Luka, Jesus wati: “Yekeipo okukoyesa, opo nonwe muhakakoyeswe. Yekeipo okuhitisa, opo nonwe muhakahitiswe. Tualeiko okuyovola, opo nonwe muyovolwe.” (Lucas 6:37) Kotyita tyotete ova Faliseu ankho vakoyesa vakuavo noukalavi, okulandula oviso vihatundu Movihonekwa. Kese umwe povateheleli va Jesus ankho ulinga ngotyo, ankho una “okuyekapo okukoyesa.” Mahi, ankho vena “okutualako okuyovola,” tyihangununa okuevela oviponyo vya vakuavo. Apostolu Paulu nae waava onondonga mbelifwa no ombo konthele yokuevela vakuetu, ngetyi tyapopiwa pombanda.

14 Tyina ovalongwa va Jesus vaevela ovanthu aveho, ngotyo ankho vaavela vakuavo ondundo yokukala notyituwa tyokuevela. Jesus wati: “Ekoyeso mulinga vakuenyi, tupu nonwe olio mamukaligwa. Iya otyiheteko muheteka natyo, nonwe otyo mamukahetekwa natyo.” (Mat. 7:2) Inkha tulinga nawa vakuetu, matukateya etyi tuakuna. —Gál. 6:7

(Lucas 6:38) Kalei ovakuatyali opo nonwe mupewe. Mavekemuuyulila kevava liovikutu vienyi otyieleko otyiwa tyeyula tyatyokelwa nokuhamphiauka. Mokonda otyieleko mueeleka natyo, nonwe omo mavekemuelekela.”

Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 6:38

Kalei ovakuatyali: Ine “Tualeiko okuava.” Ondaka yo Gregu yaundapeswa apa, ipondola okupitiyua “okuava,”iya ilekesa okutualako notyituwa otyo.

(Lucas 6:38) Kalei ovakuatyali opo nonwe mupewe. Mavekemuuyulila kevava liovikutu vienyi otyieleko otyiwa tyeyula tyatyokelwa nokuhamphiauka. Mokonda otyieleko mueeleka natyo, nonwe omo mavekemuelekela.”

Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 6:38

kevava liovikutu vienyi: Mo Gregu ondaka oyo ihangununa “ponkhondo ine epoko (evava liotyikutu),” mahi monoversikulu ombo ihangununa otyinyanga tyelikutwa mombunda atyiputikwa. ‘Okuyulilwa potyinyanga’ tyilekesa etyi ovalandesi vamwe ankho valinga, okuyulisa potyinyanga opo, ovipuka omunthu alanda.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Lucas 6:12, 13) Nthiki imwe, Jesus aende komphunda opo ekelikuambele, iya atualako okulikuambela ku Huku otyinthiki atyiho. 13 Mahi, etyi kuatya, aihanena ponthele yae ovalongwa vae, iya aholovona pokati kavo ekwi na vevali, vana tupu aavela enyina liokuti ono apostolu.

Omutala Womulavi 1/8/07 pefo 6 § 1

Oñgeni Tupondola Okupameka Oupanga Wetu na Huku?

Ku Jesus ankho okukala omuvo omunyingi nokulikuambela otyinthyiliyo. (João 17:1-26) Mongeleka, tyina ankho eheneholovone ovalume 12 ankho mavakala ovalongwa vae, “aende komphunda opo ekelikuambele iya atualako okulikuambela ku Huku otyinthiki atyiho.” (Lucas 6:12) Namphila ankho katyesukisile okulikuambela otyinthiki atyiho, mahi vokuna olusoke lwa Huku valandula ongeleka ya Jesus. Tyina nkhele vehenelinge omatokolo akolela momuenyo wavo, vaovola omuvo opo velikuambele ku Huku okuovola ehongolelo liae nononkhono mbae opo valinge omatokolo evekuatesako okupameka oupanga wavo na Huku.

(Lucas 7:35) Ngotyo, ounongo utalelwa kovana vao.”

Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 7:35

Kovana vao: Ine “kuetyi tyitundilila-ko.” Moversikulu ei ounongo waelekua ngatyina omunthu una ovana. Ehipululo lielifwa neli likahi mu Mateus 11:19, ounongo wapopiua ngatyina ulinga “ovilinga.” Ovana vounongo ine ovilinga—ovipuka vialingwa na João Batista na Jesus—vialekesa okuti ovipuka vahungwa ankho omatutu. Jesus ankho ukahi nokupopia okuti: ‘Talei ovilinga oviwa novituwa, iya mamunoñgonoka okuti ovipuka muapopia omatutu.’

Okutanga Ombimbiliya

(Lucas 7:36-50) Umwe pova Faliseu ankho ukahi nokutualako okumuita opo akalie nae. Iya anyingila mondyuo yomu Faliseu oo iya apumphama komesa. 37 Omukai umwe ankho wiiwe mepunda-umbo okuti ulinga unene ovivi, etyiivi okuti Jesus ukahi nokulia meumbo liomu Faliseu oo, iya atyindi okatenda komulela wanika nawa. 38 Eya konyima yae ponomphai mba Jesus ahimbika okulila otyo ononkhuka mbae mbutokela konomphai mba Jesus iya embusekuna-ko nonohuki mbae. Tupu ahipi ombesu konomphai mba Jesus iya emunengulila omulela wanika nawa konomphai. 39 Etyi omu Faliseu ankho wakonga Jesus etyimona elipopila okuti: “Inkha omulume ou tyili-tyili wali omuuli, ñgeno wanoñgonoka omukai patyi ou ukahi nokumukuata, nokuti omukai ou ulinga ovivi.” 40 Mahi, Jesus emupopila okuti: “Simau, ndyina etyi nahanda okukupopila.” Ngwe ati: “Popia Mulongesi!” 41 “Ovalume vevali ankho vena ongele nomuhona umwe: umwe ankho walevala onondenaliu 500 omukuavo ankho walevala 50. 42 Mokonda ankho vetupu onombongo opo vafete, aveho eveevela nomutima auho. Ngotyo, olie puvo makala vali unene nohole nae?” 43 Simau akumbulula okuti: “Ndyisoka okuti oyo una aevela vali unene.” Jesus emupopila okuti: “Wakumbulula nawa.” 44 Iya apilukila komukai apopila Simau okuti: “Weete omukai ou? Ame nanyingila mondyuo yove, ove ohamphe omaande okukoha konomphai mbange. Mahi omukai ou watalaleka onomphai mbange nononkhuka mbae iya embusekuna nonohuki mbae. 45 Ove kuamphele ombesu naike, mahi omukai ou, nkhele nanyingilile muno, utualako okuavela onombesu onomphai mbange nohole. 46 Ove kuapakele omulela momutwe wange, mahi omukai ou wapaka omulela wanika nawa konomphai mbange. 47 Moluotyo, ndyikupopila okuti: ononkhali mbae, namphila ononyingi mbaevelwa, mokonda walekesa unene ohole. Mahi una weevelua katutu ukala nohole ihehi.” 48 Ngotyo Jesus apopila omukai okuti: “Ononkhali mbove mbaevelwa.” 49 Vana ankho ena-vo komesa avahimbika okulipopila poyavo okuti: “Omulume ou olie, weevela alo umwe ononkhali?” 50 Mahi ngwe apopila omukai oo okuti: “Ekolelo liove liekuyovola; enda nombembwa.”

9-15 YA JULHO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | LUCAS 8-9

“Kala Omulanduli Wange—Oityi Wesukisa Okulinga?”

(Lucas 9: 57, 58) Puetyi ankho vekahi nokueenda metapalo, omunthu umwe apopi okuti: “Ame mandyikulandula kese oku wenda nako.” 58 Mahi Jesus emupopila okuti: “Ovimbandye vina omaleva, oviila vina ovityiyu, mahi Omona womulume utupu apa alangeka omutwe wae.”

Estudo Perspicaz volume 3 pefo 89

Otyiyu: Etyi Omunongo Wovihonekua apopila Jesus okuti: “Ame mandyikulandula kese oku wenda nako”, Jesus emukumbulula okuti: “Ovimbandye vina omaleva, oviila vina ovityiyu, mahi Omona womulume utupu apa alangeka omutwe.” (Mat. 8:19, 20; Luc. 9:57, 58) Jesus opo walekesa okuti, opo omunthu akale omulanduli wae, ankho una okuyekapo olusoke luokukala nomalumono novipuka ovikuavo ovanthu vahanda iya ankho una okuyumba onthumbi mu Jeova nomutima auho. Onondonga ombo mbumoneka nawa melikuambelo lya Tatekulu Jesus alongesa ovalongwa vae liati: “Tuavele-vo ombolo yonthiki yo hono,” netyi apopia okuti: “Tupu nonwe kalei nonthumbi yokuti, una uhasipo omalumono ae aeho kapondola okukala omulongwa wange.”—Mat. 6:11; Luc. 14:33.

(Lucas 9:59, 60) Konyima apopila omukuavo okuti: “Kala omulanduli wange.” Omulume oo ati: “Tatekulu, ndyeke tete ndyikahihile tate.” 60 Mahi ngwe emupopila okuti: “Yeka vokuankhia vahihile vavo vokuankhia, mahi ove enda kaivise Ouhamba wa Huku.”

Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu Luc. 9:59, 60

ndyikahihile tate: Ehipululo olio tyafuile ankho kalilekesa okuti omulume una ankho tyili wankhisa umwe tate yae, mahi ankho ukahi nokuita nkhele ekelipongiye pala tyina ha tate yae amankhi. Ine ankho tate yae wankhia, tyafuile ñgeno ankho kekahi opo nokutomphola na Jesus. Movilongo vimwe ankho kohale, tyina omunthu amankhi ankho una yokukahihilwa liwa-liwa, alo umwe pamwe omonthiki yatyo ankhia. Mahi tate yomulume una, tyipondola ankho wavela vala ine hamwe wakulupa vala unene, mahi ankho kankhile. Mahi Jesus ankho kekahi nokupopila omulume una opo asepo tate yae ine okuhemukuatesako muetyi esukisa, mahi wapopia onondaka ombo mokonda ankho pena vali ovakuavo mombunga yomulume oo vapondola okukuatesako tate yae muetyi esukisa. (Mar. 7:9-13) Omulume oo ankho ukahi nokupopia okuti: ‘Ame mankhulandula, mahi haputyina-ko nkhele tate yange ena omuenyo. Kevela tyina tate yange amankhi iya andyikemuhihila.’ Moluotyo, Jesus apopila omulume oo, okuti ankho wapumbua omphitilo yokupaka tete Ouhamba wa Huku momuenyo wae.—Luc. 9:60, 62.

Yeka vokuankhia vahihile vavo vokuankhia: Ngetyi tyalekesa okatoi kokulilongesa mu Luc. 9:59, tate yomulume una Jesus ankho ekahi nokupopia nae, tyafuile ankho wavela ine wakulupa, mahi ankho kankhile. Moluotyo Jesus ankho ukahi nokuti: ‘Yeka vana vehena oupanga na Huku vahihile vokuankhia.’ Ngotyo, omulume ooankho wesukisa okuyeka vakuavo mombunga yae vakuateseko tate yae muetyi esukisa alo ankhia iya avekemuhihila. Mokulandula Jesus, omulume oo ankho melipakemondyila ituala komuenyo uhapu, iya ahakala pokati ka vana vehena oupanga na Huku. Mekumbululo Jesus aava, walekesa okuti okupaka Ouhamba wa Huku pomphangu yotete momuenyo, nokuivisa unene konthele yao alo kokule, tyakolela unene opo omunthu atualeko okukala noupanga wapama na Huku.

(Lucas 9:61, 62) Iya omukuavo apopi okuti: “Mandyikulandula, Tatekulu, mahi, tete ndyeke ndyikalekele ombunga yange.” 62 Jesus emupopila okuti: “Nawike ukuata kosaluwa iya atale konyima wafuapo pala Ouhamba wa Huku.”

Ombimbiliya yokulilongesa onomedia mu Luc 9:61, 62

Okulimisa: Okulimisa haunene tyilingwa pomuvo wombila, tyina ombila yamaneñgenesa ohi ankho yakukuta nomutenya monohanyi mbokuenye. (Tala Apendise B15.) Kohale onosaluwa mbumwe ankho otyimuti tyike vala tyina ondungu, hamwe kutopekenyua otyivela iya atyinanwa nongombe ike ine onombali. Tyina umwe alimisa, omukuavo otyo akuna. Movihonekwa vyo Hebreu otyilinga tyokulimisa tyiiwe nawa iya ankho tyipopiwa unene mononthengele-popia. (Juí. 14:18; Isa. 2:4; Jer. 4:3; Miq. 4:3) Jesus ankho weeleka unene ovilinga viokulimisa novilinga viakolela viokulongesa. Mongeleka, wapopile etyi tyakutikinya motyilinga tyokulimisa opo alekese nawa okuti tyakolela omulongwa aundape nomutima auho. (Luc. 9:62) Inkha omulimisi uleuka atalukwa novipuka vili konyima, osaluwa mayeende nohika omukungu aupenge. Tyelifwa notyo, inkha omulongwa wa Kristu utalukwa ine uyekepo otyilinga tyae, kafuilepo pala Ouhamba wa Huku.

Omutala Womulavi 15/4/12 pefo 15-16 §§ 11-13

Umbila Jeova Nomutima Auho

11 Opo tunoñgonoke etyi Jesus apopia monthengele-popia oyo, tutyihangununei vali nawa. Soka ñgeno omunthu ukahi nokulimisa. Mahi, tyina alimisa, utualako okusoka keumbo kuna ombunga yae, nomapanga, nokulia, noviimbo, nehambu, nokahi. Uhanda unene ovipuka ovio. Etyi alima-po onkhu onene, ehando liae novipuka ovio liliyawisa vali unene, iya aleuka opo atale “kovipuka viesala konyima.” Namphila nkhele ena ovilinga ovinyingi opo amane okulima epia aliho, mahi watalukua iya ovilinga viae kamaviende nawa. Moluotyo, omuhona wae unumana mokonda omuundapi wae kekahi nokukoleleya.

12 Pahe tala etyi tyelifwa notyo hono. Omulimi oo ulekesa Omukristau umoneka ngoti ukahi nawa, mahi tyotyili oupanga wae na Jeova ukahi motyiponga. Opo tutyieleke, tusokei komukuatate umwe utualako okuundapa nombili movilinga viokuivisa. Mahi, namphila aya komaliongiyo nokuundapa movilinga viokuivisa, oe kayekepo okusoka kovipuka vimwe ehole viomouye. Kohi momutima wae uvihanda unene. Konyima, tyina amaumbila Huku omanima omanyingi, ehando liae novipuka vimwe viouye liliyawisa unene iya aleuka atale “kovipuka viesala konyima.” Namphila ovilinga viokuivisa vina okulingwa nkhele ovinyingi, oe katualako “okukakatela mondaka yomuenyo,” iya ovilinga viae viokuivisa avitepuluka. (Fil. 2:16) Jeova, “Hekulu yovilinga viokuteya,” unumana novaundapi vae uyekapo okukoleleya.—Lucas 10:2.

13 Etyi tulilongesila-ko tyayandyuluka nawa. Inkha tuundapa apeho movilinga oviwa vihambukiswa, ngo okuenda komaliongiyo ewaneno no movilinga viokuivisa, Jeova utyipanda unene. Mahi okuumbila Jeova nomutima auho tyakutikinya vali unene. (2 Crô. 25:1, 2, 27) Inkha Omukristau kohi yomutima utualako okuhanda “ovipuka viesala konyima”—ovipuka vimwe viouye—ukahi nokunyona oupanga wae na Huku. (Lucas 17:32) Matukala vala “tyafuapo nawa pala ouhamba wa Huku,” inkha ‘tuyala ovipuka ovivi, nokukakatela moviwa.’ (Rom. 12:9; Lucas 9:62) Namphila ovipuka vimwe mouye wa Satanasi vimoneka ngoti oviwa, tuna okuliyunga opo tuhayeke natyike tyitutyilike okuumbila Huku nomutima auho.— 2 Cor. 11:14; tanga Filipenses 3:13, 14.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Lucas 8:3) Joana, omukai wa Kuza, omuundapi wa Herode, na Susana, novakai ovakuavo ovanyingi, vaundapesa omalumono avo opo vevekuateseko.

Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 8:3

vevekuateseko: Ine “veveavela.” Mo Gregu diakoneʹo ipondola okuhangununa okukuatesako omunthu umwe muetyi esukisa ngetyi, okumutelekela-ko, nokumuavela okulia novipuka ovikuavo vali. Ondaka oyo ipopia otyipuka tyike nei tuvasa mu Luc. 10:40 (“okulinga ovilinga”), Luc. 12:37 (“okukuatesako”), Luc. 17:8 (“okuumbila”) iya Atos 6:2 (“okuaava okulia”), mahi tupu ipondola okupopia ovilinga aviho vielifwa no ovio, omunthu apondola okulinga. Apa ondaka oyo ikahi nokupopia oñgeni ovakai vapopiwa monoversikulu 2 no 3 vakuatesileko Jesus novalongwa vae okufuisapo otyilinga vapewa na Huku. Mokualinga ngotyo, ovakai ovo vahivilika Huku iya Huku alekesa okuti wevepanda, etyi ayeka ehipululo liokankhenda notyali tyavo vihonekwe Mombimbiliya opo ovanthu ha velilongesile kehipululo liavo. (Pro. 19:17; Heb. 6:10) Ondaka yatyo oyo tupu yaundapeswa konthele yovakai vapopiwa mu Mat. 27:55; Mar. 15:41.

(Lucas 9:49, 50) João akumbulula okuti: “Mulongesi, tuavasa omunthu umwe ukahi nokutaata ovilulu menyina liove, atumutyilika mokonda ngwe hamulanduli-ko wove kumwe nonthue. 50 Mahi Jesus ati: “Muhemutyilikei, mokonda una uhemuyele wahula konthele yenyi.”

Omutala Womulavi 1/3/08 pefo 31 § 2

Ononthele Mbavilapo Mbomukanda wa Luka

9:49, 50—Omokonda yatyi Jesus ahatyilikilile omulume umwe ankho ukahi nokutaata ovilulu, ngwe ankho kalandula Jesus? Jesus katyilikile omulume oo, mokonda ankho ewaneno lyo Vakristau nkhele ankho kalineonganekwe. Moluotyo, ankho katyisukisa omulume oo, aende-ende na Jesus opo alekese okuti una ekolelo menyina lya Jesus, ine opo ataate ovilulu.—Marcos 9: 38-40.

Okutanga Ombimbiliya

(Lucas 8:1-15) Jesus ahimbika okuenda-enda momapunda-umbo omanene nomatutu, okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. Iya ovalongwa vae Ekwi na Vevali ankho venae, 2 novakai vamwe vahakulilwe iya avapolwa ovilulu: Maliya ankho utiwa o Mandalena wapolelwe ovilulu epandu-vali. 3 Na Joana, omukai wa Kuza, omuundapi wa Herode, na Susana, novakai ovakuavo ovanyingi, vaundapesa omalumono avo opo vevekuateseko. 4 Etyi ovanthu ovanyingi vatunda kovilongo ovikuavo veya ponthele yae, ahimbika okuundapesa onthengele-popia opo evelongese okuti: 5 “Omuundapi umwe wapita opo akakune mepia liae. Tyina ankho ekahi nokukuna, ombuto imwe aitokela konthele yetapalo ailiatwa iya oviila aviili-po. 6 Onkhuavo aitokela potyikanda iya etyi yekula aikukuta mokonda ankho petupu otyituto. 7 Onkhuavo aitokela momakete, iya mokonda ankho yekulila kumwe nomakete aihekulu nawa. 8 Mahi onkhuavo aitokela meheke likahi nawa iya etyi yekula ayaavela vali unene.” Etyi amana okupopia, apopila peulu okuti: “Olie una omakutwi okutehelela atehelele.” 9 Mahi ovalongwa vae avemupulu oityi onthengele-popia oyo ihangununa. 10 Ngwe ati: “Onwe muapewa omphitilo yokunoñgonoka ovipuka viakolela Viouhamba wa Huku, mahi ovanthu ovakuavo vena yokutyipopilwa no nonthengele-popia, opo vatale mahi avahamono natyike, vatehelela mahi avehetyinoñgonoka. 11 Onthengele-popia oyo ihangununa okuti: ombuto Ondaka ya Huku. 12 Ina yokuatokela konthele yetapalo ilekesa vana vatehelela iya konyima Eliapu aliya alipolo-mo Ondaka momitima viavo opo vehetavele iya avahayovolwa. 13 Iya yatokela potyikanda, ovanthu vana veiva Ondaka ya Huku nehambu, mahi, vetupu omii. Vetavela vala mokamuvo kamwe, mahi tyina vatumbukilwa novitateka, avetyiyekepo. 14 Ina yatokela pokati komakete ilekesa vana vatehelela mahi mokonda yovitateka, nomalumono nomahando omuenyo avayekepo avahatuala-ko. 15 Mahi, ina yatokela meheke likahi nawa, ovanthu vana veiva Ondaka nomutima wavo auho iya avaendela muetyi valongeswa.

16-22 YA JULHO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | LUCAS 10-11

“Onthengele-popia Yomusamaliya Woluembia”

(Lucas 10:29-32) Mahi, mokonda ankho uhanda okulilekesa okuti omuviuki, omulume apulu Jesus okuti: “Olie tyili-tyili munthele yange?” 30 Jesus emukumbulula okuti: “Omulume umwe ankho utundilila ko Jelusalei okuenda noko Jerikoo iya avasiwa nonongangala iya avemupolo ovipuka viae aviho avemuvete iya avemusipo enthuvia. 31 Apamoneka, omunakwa ankho wakuata metapalo olio, mahi etyi emumona akuate konthele onkhuavo. 32 Tupu apakuate omulevita umwe etyi ehika-po emumono, nae akuate konthele onkhuavo.

Ombimbiliya yokulilongesa ono media

Etapalo Litunda ko Jelusalei Lienda ko Jerikoo: Etapalo (1) lialekeswa movidiu ei lielifwa netapalo ekulu litunda ko Jelusalei okuenda ko Jerikoo. Etapalo olio ankho lina onokilometu mbulamba 20 iya ankho lina otyilondeka otyinene okutunda ko Jelusalei okuenda noko Jerikoo. Oungangala metapalo olio ankho wakaka unene iya ankho tyesukisa ovanthu vokuyunga vakale popepi opo vaamene onongendi mbukuata metapalo olio. O Roma yo Jerikoo (2) ankho ikahi popepi netapalo lienda no moluhandya lwo ko Judeia. Epunda-umbo limwe ekulu lyo ko Jerikoo (3) ankho likala popepi pena vala onokilometulu onombali okutunda mo Roma.

A Sentinela 1/9/02 pomafo 16-17 §§ 14-15

“Ankho Kevepopila Tyihaundapesa Onthengele-Popia”

14 Vali, hinangela onthengele-popia yomu Samaliya una oluembia. Jesus ehimbika okupopia okuti: “Omulume umwe ankho utundilila ko Jelusalei okuenda ko Jerikoo iya avasiwa no nongangala ambumupolo ovipuka viae aviho ambumuvete iya ambumusi enthuvia.” (Lucas 10:30) Opo Jesus ayandyulule nawa onondaka mbae waundapesa etapalo ankho litunda ko “Jelusalei lienda ko Jerikoo.” Etyi ankho ekahi nokupopia onthengele-popia oyo ankho ukahi ko Judeia, popepi no Jelusalei; moluotyo tyafuile ava ankho vekahi nokumutehelela ankho vei nawa etapalo olio. Etapalo olio ankho liiwe okuti lina onongangala, ankho otyiponga haunene okukuata-mo awike. Ankho omohika muhakala ovanthu, tupu ankho muna omaleva omu onongangala mbuholama.

15 Pena otyipuka otyikuavo tuvasa monthengele-popia Jesus apopia konthele yetapalo “ankho litunda ko Jelusalei lienda noko Jerikoo”. Ngetyi tyipopia ehipululo, tete omunakwa umwe, konyima omulevita vakuata metapalo olio—puovo nawike watalama opo akuateseko una wokuavetua nonongangala. (Lucas 10:31, 32) Ovanakwa ankho vaundapa mondyuo ya Huku ko Jelusalei iya ankho vakuatesuako nova Levita. Ovanakwa ovanyingi nova Levita ankho vakala ko Jerikoo tyina vahakaundapele Mondyuo ya Huku, iya okutunda ko Jerikoo okuenda noko Jelusalei ankho paendwa onokilometulu 23. Moluotyo, ankho pamwe vakuata umwe metapalo olio. Tala okuti omunakwa nomu Levita vekahi nokukuata metapalo olio “litunda ko Jelusalei” vatundilila kondyuo ya Huku. Ngotyo, ankho nawike upondola okuamena ovalume ovo mokupopia okuti: ‘Vasapo omunthu wavetua mokonda ankho umoneka ngoti wankhia iya ankho kavapondola okuyama kotyivimbi, mokonda ankho mavakala omuvo umwe tyasila iya avehetyivili okuundapa mondyuo ya Huku.’ (Levítico 21:1; Números 19:11, 16) Otyo katyilekesa okuti onthengele-popia Jesus aundapesa ankho iiwe nawa novateheleli vae?

(Lucas 10:33-35) Mahi, omu Samaliya umwe, ankho weenda metapalo olio, wemuvasa, iya etyi emumona akala nokankhenda nae. 34 Afuene pwe akutu povipute viae, apakepo o azeite novinyu. Iya emupake kotyimbulu tyae, emutuala pondyuo pahikila onongendi iya emuyungu. 35 Monthiki onkhuavo apolo onondelaliu onombali, embuavela wokutambula onongendi iya ati: ‘Mulingei-vo nawa, iya atyiho muamesuku vali natyo tyihe-etyi vala, mandyimukondolela-tyo tyina namakondoka.

Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu Luc. 10:33, 34

omu Samaliya umwe: Ova Judeu ankho vatomba ova Samaliya iya kavahande okulinga otyipuka natyike nova Samaliya. (João 4:9) Ova Judeu vamwe ankho vaundapesa ondaka “samalitanu” opo vapenye. (João 8:48) Omulongesi umwe wapopiwa mo Mishna ngatyina ati: “Una ulia ombolo yova Samaliya, ukahi nga una ulia ohitu yotyingulu.” (Shebith 8:10) Ova Judeu ovanyingi ankho kavetavela etyi tyipopia ova Samaliya ine okutavela ovilinga viavo. Mokonda Jesus wii nawa otyituwa tyo va Judeu, wapopia onondaka mbakolela monthengele-popia ei iya ovikando ovinyingi mbwihanwa okuti onthengele-popia yomu Samaliya omuwa.

akutu povipute viae, apakepo o azeite novinyu: Ondotolo Luka, apa wahoneka nawa onthengele-popia ya Jesus, apopi onkhalelo yokuhakula ankho yundapeswa pononthiki opo. Tyilinge omulela novinyu ankho viundapeswa opo vihakule ovipute. Omulela pamwe ankho upakwa potyipute opo tyiheihame unene, (tyieleka na Isa. 1:6), ovinyu ipakwa potyipute opo pahanyingile ounyama. Luka tupu wapopia oñgeni ovipute vihakulwa opo vihakale ovinene.

pondyuo yonongendi: Mo Gregu onondaka ombo mbuhangununa “omphangu omu mutambulwa ovanthu aveho.” Onongendi kumwe novipako viavo ankho vapondola okuvasa-mo omphangu yokulala. Umwe waava omphangu opo alaleke-mo onongendi iya ankho vafeta onombongo mbutuuka alo pala ovanthu aveho asamo.

(Lucas 10:36, 37) Kuove olie puovo vetatu walekesa okuti omunthele yomulume oo watokela pomavoko onongangala?” 37 Ngwe ati: “Oyouna wemulingila okankhenda.” Iya Jesus emuti: “Nove enda kalinge ngotyo.”

A Sentinela 1/7/98 pefo 31 § 2

Omu Samaliya Walekesa Okankhenda Kumunthele Yae

Monthengele-popia ei Jesus walekesa okuti omunthu ukahi nawa hayouna vala utavela Ovitumino vya Huku mahi tupu uhetekela ovituwa Viae. (Efésios 5:1) Mongeleka, Ombimbiliya itupopila okuti “Huku utupu okapungulula.” (Atos 10:34) Okuti tuhetekela Huku monkhalelo oyo? Onthengele-popia ya Jesus walekesa okuti okankhenda ketu kafinda okapungulula pokati komihoko vielikalaila, novilongo, nomalaka. Tyotyili, Ovakristau vatumwa “okulinga ovipuka oviwa pala aveho”— mahi ha pala vala vana vena omuhoko wike ine hamwe otyilongo ine hamwe ava tufenda navo.—Gálatas 6:10.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Lucas 10:18) Moluotyo, evepopila okuti: “Ndyiete Satanasi ukahi-ale nokutoka ngomuliakulo wo keulu.

Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 10:18

Ndyiete Satanasi ukahi-ale nokutoka ngomuliakulo wo keulu: Jesus ankho ukahi nokupopia eulo, konthele yokutaatwa kwa Satanasi keulu ngatyina ankho ataatuakwa-le. Omukanda wa Apo. 12:7-9 upopia ovilwa viaenda-po keulu na Satanasi novilulu viae vafindwa Nouhamba wa Mesiya. Jesus ankho ukahi nokupopia tyina mavakafinda Satanasi novilulu viae movilwa mavimoneka-po, Huku waavelele ounongo ovalongwa 70 ovanthu ovakuankhali opo vataate ovilulu.—Luc.10:17.   

Omutala Womulavi 15/3/08 pefo 31 § 11

Ononthele Mbavilapo Mbomukanda wa Luka

10:18—Oityi Jesus ankho ahanda okupopia etyi apopila ovalongwa vae 70 okuti: “Ndyiete Satanasi ukahiale nokutoka ngomuliakulo wo keulu”? Jesus ankho kekahi nokulekesa okuti Satanasi ankho wataatuale keulu. Mokonda ankho kenetaatwe keulu alo etyi ankho Kristu mavialekwa Kouhamba mo 1914. (Apo. 12:1-10) Namphila onthue katupondola okupopia nomutima auho, mahi Jesus wapopia etyi matyikapita komutwe ngatyina tyamonekale, opo alekese okuti tyotyili Satanasi makataatwa keulu.

(Lucas 11:5-9) Jesus evepopila okuti: “Tusokei ñgeno umwe puonthue una epanga liae iya ekekuovola mokati-kovinthiki iya ati: ‘Panga liange mphevo onombolo ononthatu, 6 mokonda ndyina omuenda weya pahetyino iya ndyitupu etyi mandyimuavela.’ 7 Mahi epanga liae alitavelela mokati okuti: ‘Uhambielele vali. Onthue tueliyeilale iya novana velele. Hipondola okupindukapo opo ndyikuavele etyi uhanda.’ 8 Ame ndyimupopila okuti: Mapindukapo opo emuavele etyi esukisa, ha mokonda vala epanga liae, mahi omokonda watualako nokuita. 9 Ngotyo, ndyimupopila okuti: Tualeiko okuita, opo mupewe, tualeiko okuovola opo muvase, tualeiko okutotola, opo muyelulwe.

Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu Luc. 11:5-9

Panga liange mphevo onombolo ononthatu: Ovanthu vo kovilongo vimwe Koutundilo Wekumbi vena otyituwa tyokutambula ovaenda, mahi kavetyilingi vala tyina vahanda, ngetyi weete polutalatu apa. Namphila omueenda ankho ehika mokati kovinthiki, momuvo ankho ahakevelela iya tupu tyihetyii oityi alingila oungendi oola oyo pomuvo opo, no ngotyo alingi atyiho opo aavele okulia omuenda. Alo umwe akapindulapo munthele yae moola oyo opo akalevala okulia.

Uhambielele vali: Munthele yae ukahi nokupopiwa apa ankho ukahi nokuanya okukuatesako mukuavo, hamokonda ankho hepanga-ko, omokonda ankho ulangi-ale. Onondyuo mbo pomuvo opo, haunene mbovahepi ankho otyitunge tyike vala otyinene. Inkha muene weumbo upindukapo ankho upondola okuvielela ombunga aiho, alo umwe ovana velele.

watualako nokuita: Ondaka yo Gregu yaundapeswa apa ipondola okulekesa okuti: “kapolele pokati” ine “utupu ohonyi.” Mahi mo noversikulu ombu ipopia okutualako tyihena owoma ine tyahayekeko. Omulume wapopiwa monthengele-popia ya Jesus kakundile, ine kayekele-ko okuita etyi ankho esukisa iya Jesus apopila ovalongwa vae okuti vena okutualako okulinga ngotyo omalikuambelo.—Luc.11:9, 10.

Okutanga Ombimbiliya

(Lucas 10:1-16) Konyima yovipuka ovio Tatekulu aholovona ovakuavo omakwi epandu-vali evetumu vevali-vevali, komutwe wae, mu kese punda-umbo no kovilongo kuna ankho maende. 2 Iya ahimbika okuvepopila okuti: Ovilinga viokuteya ovinene, mahi ovaundapi kavehi. Moluotyo, itei ku Muene wovilinga, opo atume ovaundapi kovilinga viae viokuteya 3 Endei! Ame ndyimutuma ngonongi pokati komahunyu. 4 Muhatyindei otyipapo, ine okulia, ine ononkhaku. Muhatolesei nawike mondyila tyina mulikukunya. 5 Kese eumbo munyingila, tete popiei okuti: “Meumbo muno mukale ombembwa. 6 Inkha muna omunthu wombembua, ombembwa yenyi maikala nae. Mahi inkha mutupu, mamukondoka nombembwa yenyi. 7 Ngotyo kalei meumbo liavo, amuli amunu evi muapewa, mokonda omuundapi watokala ondyambi yae. 8 “Tupu, kese mepunda-umbo munyingila iya avemutambula, liei ovipuka viapakwa komutwe wenyi. 9 Iya hakulei ovavei mepunda-umbo omo nokutualako okuvepopila okuti: ‘Ouhamba wa Huku weya popepi nonwe. 10 Mahi inkha muaya mepunda-umbo limwe iya ovanthu avehemutambula nawa, endei momatapalo iya amupopi okuti: 11 ‘Onthue matupukumuna ombuma konomphai mbetu tuapola mepunda-umbo lienyi opo tyikale ngoumbangi pala onwe. Moluotyo, noñgonokei okuti: Ouhamba wa Huku ukahi popepi.’ 12 Ame ndyimupopila okuti monthiki oyo, hahe vali o Sodoma tyipona epunda-umbo olio. 13 “Tatiei Kolazim! Tatiei Betsaida! Mokonda inkha omahuviso alingwa muonwe amonekele mo Tiru no Sídon, ñgeno velivelale kohale, avapumphama konongosa nometwe. 14 Moluotyo mekoyeso, matyikapepukila vali ova Tiru nova Sídon tyipona onwe. 15 Ove Kafalanaum, okuti hamwe omunkhima wove mauhiki alo keulu? Ove molauka alo Meendo! 16 “Una umutehelela tupu utehelela ame. Una omupenya tupu ukahi nokupenya ame. Tyihe otyo vala, una umphenya tupu upenya Una wanthuma.”

23-29 YA JULHO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | LUCAS 12-13

“Ove Wakolela Vali Tyipona Oviila Ovinyingi”

(Lucas 12:6) “Oviila vitano kavilandwa no nopalata onombali mbuhena esilivilo enene? Mahi, natyike tyilimbuwa na Huku.”

Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 12:6

Oviila: Mo Gregu ondaka strouthiʹon ipopia otyipuka otyitutu tyihangununa kese otyiila otyitutu, mahi ovikando ovinyingi ipopia oviila vilanda vali ombalatu tyipona oviila aviho vilandeswa pala okuliwa.

(Lucas 12:7) Mahi, alo umwe onohuki mbo momitwe vienyi ambuho mbavalulwa. Moluotyo, muhakalei nowoma, onwe muakolela vali tyipona oviila ovinyingi.

Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 12:7

alo umwe onohuki mbo momitwe vienyi ambuho mbavalulwa: Onohuki mbo momutwe vomunthu mbupondola okulamba po 100.000. Ounongo wa Jeova wahaelekua konthele yovipuka ovio utuavela onthumbi yokuti Jeova wesuka na kese mulanduli wa Kristu opo emukuateseko.

(Lucas 12:7) Mahi, alo umwe onohuki mbo momitwe vienyi ambuho mbavalulwa. Moluotyo, muhakalei nowoma, onwe muakolela vali tyipona oviila ovinyingi.

Achegue-se a Jeová pefo 241 §§ 4-5

Petupu Natyike Tyipondola “Okutuyapula Kohole Tuna na Huku”

4 Tete, Ombimbiliya ilongesa tyayandyuluka nawa okuti Huku usuka na kese muumbili wae. Mongeleka, Jesus wati: “Owiila uvali kaulandwa onopalata onombali mbahasilivila? Mahi, na kamwe makatokela pohi otyo Tate yenyi ehetyii. Mahi, onohuki mbo momutwe wenyi ambuho mbavalulwa. Moluotyo, muhakalei nowoma, onwe muakolela vali tyipona oviila ovinyingi.” (Mateus 10:29-31) Tutalei oityi onondaka ombu ankho mbuhangununa kovateheleli va Jesus potyita tyotete.

5 Pamwe onthue tupondola okulipula omokonda yatyi omunthu alandela okaila. Pomuvo wa Jesus okaila oko ankho oko kalanda vali onombongo mbehehi tyipona ovikuavo aviho viliwa. Tala okuti, nopalata ike ihena esilivilo enene omunthu ankho upondola okulanda oviila vivali. Konyima, Jesus apopi okuti: Inkha omunthu una onopalata onombali kapondola vala okulanda oviila vikuana mahi ulanda vitano. Otyiila tyatano ankho utyipewa otyali. Tyipondola oviila ovio ankho vitupu esilivilo komaiho ovanthu, mahi oñgeni Omutungi ankho evitala? Jesus wati: “Natyike tyilimbuwa na Huku” [alo umwe tyina ankho apewa otyali]. (Lucas 12:6, 7) Ngotyo, avahimbika okunoñgonoka etyi Jesus ankho ahanda okupopia okuti: Inkha Jeova usuka na kese otyiila, otyo katyilekesa okuti usuka vali unene novanthu! Ngetyi Jesus apopia, Huku wii atyiho konthele yetu. Alo umwe onohuki mbetu mbavalulwa!

Ovola Olumono Lwa Huku

(Lucas 13:24) “Lingei ononkhono ononene mbokunyingilila pepito liahita, mokonda ame ndyimupopila okuti ovanyingi mavakaovola okunyingila, mahi kamaveketyivila.

Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 13:24

Lingei ononkhono ononene: Ine “Tualeiko okulikuatehila.” Onondaka mba Jesus mbulekesa unene okuti tyesukisa okulinga ononkhono nomutima auho pala okunyingilila pepito liahita. Onondaka ombu momikanda ominyingi mbapitiyua okuti: “Okulinga ononkhono ononene; Okulikuatehila unene.” Ondaka yo Gregu agoniʹzomai tupu yelifwa nondaka agonʹ yo Gregu ipopia omunthu uhateka opo afetwe. Mu Heb. 12:1, ondaka oyo yaundapeswa opo ipopie “otyilinga” tyo Mukristau opo akamone omuenyo. Tupu yaundapeswa monkhalelo ilekesa okuti tyesukisa “okututumba” (Fil. 1:30; Col. 2:1) ine “okulwa.” (1 Tim. 6:12; 2 Tim. 4:7) Onkhalelo ondaka oyo yo Gregu yapopiwa mu Luc. 13:24 ilekesa vana “velilolela” (1 Cor. 9:25), “okulinga ononkhono [kese umwe]” Col. 1:29; 4:12; 1 Tim. 4:10), “nokulwa” (1Tim. 6:12) Mokonda onthele ei yelikuata novanthu vahateka opo vafetwe, vamwe vapopia okuti ononkhono Jesus apopia mbupondola okuelekwa nomunthu uhateka nononkhono ambuho opo afetwe.

(Lucas 13:33) Tupu, ame ndyina okutualako noungendi wange hono, na muhuka no monthiki mailandula-ko, mokonda omuuli kapondola okuipaelwa kondye yo Jelusalei.

Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 13:33

kapondola: ine “katyiiwe (katyipondola).” Namphila petupu omukanda nawike wo Mbimbiliya utyipopia nawa-nawa okuti Mesiya ankho maipaelwa mo Jelusalei, mahi olusoke olo tupondola okuluvasa mu Dan. 9:24-26. Tyihe otyo vala, ankho tyikevelelwa okuti, inkha ova Judeu vaipaa omuuli haunene Mesiya, ankho wipaelua kepunda-umbo oko. Ombonge Onene yova Judeu, otyikundyi tyovakulu 71, ankho veliongiya mo Jelusalei, moluotyo ovanthu ankho vokutendeleyua okuti ovauli vomatutu ankho mavakakoyeswa. Jesus tyafuile ankho nae utyii okuti ko Jelusalei oko ankho kulingilwa apeho ovilikutila vya Huku iya oko kuipaelwa ongi Yopasikwa. Etyi ovipuka viaenda ngotyo, onondaka mba Jesus ambukala umwe mbotyotyili. Jesus watuailwe Kombonge onene ko Jelusalei iya ngako aipaelwa. Waipaelwa ponthele yovimato viepunda-umbo lyo Jelusalei, “Ngongi Yopasikwa.”—1 Cor. 5:7

Okutanga Ombimbiliya

(Lucas 12:22-40) Iya oe apopila ovalongwa vae okuti: “Moluotyo, ame ndyimupopila okuti: Yekeipo okukala tyasukalala nomienyo vienyi, konthele yetyi mamuvale. 23 Mokonda, omuenyo wakolela vali tyipona okulia iya olutu luakolela vali tyipona ovikutu. 24 Talei omakuaila: Kaalimi, kaateye, etupu ovimbundu, etupu ovilimba; mahi, Huku weavela okulia. Okuti onwe kamuna vali esilivilo enene tyipona oviila? 25 Olie puonwe, upondola okuyawisa vala katutu kononthiki mbomuenyo wae, mokonda yesukalalo liae? 26 Mahi, tyina onwe muhetyivili okulinga otyipuka natyike, alo umwe otyitutu, omokonda yatyi musukalalela unene novipuka ovikuavo? 27 Talei oñgeni ononthemo mbukula: Kambuundapa tupu kambutungu ovikutu; mahi ndyimupopila okuti, alo umwe Salomau wankhimanene unene kavalele ehiwa ngo nonthemo. 28 Pahe, inkha Huku uvaleka ovifo vyo mohika, vikala-ko vala hono muhuka aviyumbwa motupia, okuti onwe kamemuvaleka vali unene, onwe vekolelo lihehi! 29 Ngotyo, yekeipo okusukalala netyi mamuli netyi mamunu, tupu yekeipo okukala notyiho; 30 mokonda ovipuka ovio, ovio ovanthu vouye vesukalala vali navio, mahi Tate yenyi utyii okuti muesukisa ovipuka ovio. 31 Mahi, tualeiko okuovola Ouhamba wae, iya ovipuka ovio mamuviyawisiluako. 32 Uhakale nowoma kahambo okatutu, mokonda Tate yenyi uhanda okumuavela Ouhamba. 33 Landesei ovipuka vienyi amuavela ovahepi. Lingei ovipapo vionombongo vihapu, ovipapo violumono luhapu keulu, kuna otyimphulu tyihehiki iya ofwa ihali. 34 Mokonda apa pena olumono luenyi, tupu opo mapakala omitima vienyi. 35 “Valei amulipongiya, amukala novikandiyelo vienyi viatema. Valei amukala tyafuapo amutemesa ovikandiyelo vienyi. 36 Kalei ngomulume ukevelela omuhona wae, utunda kotyipito, opo tyina amehiki atotola pepito, ekemuikule liwa-liwa. 37 Vena ehambu ovapika vana vati tyina omuhona wavo eya, uvevasa vekahi nokuyunga! Ndyimupopila otyili okuti: mavale omuvalo wokuundapa evepumphika komesa eveavela okulia. 38 Iya tyilinge uya koola ya vali, ine okoola ya tatu, inkha uvevasa velipongiya, vena ehambu! 39 Mahi noñgonokei okuti, inkha muene weumbo wanoñgonokele omuvo otyimphulu matyiya, ñgeno wakala tyipahi ahayeke otyimphulu tyiteye ondyuo yae. 40 Tupu, nonwe kalei tyelipongiya, mokonda Omona womulume meya moola imwe ankho muahasoko.”

30 JULHO ALO 5 YA AGOSTO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | LUCAS 14-16

“Onthengele-Popia Yomona Omupeseli”

(Lucas 15:11-16) Konyima evepopila okuti: “Omulume umwe ankho una ovana vevali. 12 Iya omona omututu watyo apopila he okuti: ‘Tate, pomalumono ove mpholele-po epingo liange.’ Moluotyo, he evetepulila epingo liavo. 13 Etyi palamba ononthiki mbehehi, omona omututu watyo aonganeka ovipuka viae aviho, aende kotyilongo tyimwe kokule, iya oko ngako akapeselela olumono lwae mokonda ankho watyinda omuenyo wasila. 14 Etyi apesela olumono lwae aluho, motyilongo otyo atyiho amukala ondyala imwe onene, ahimbika okumona ononkhumbi, nondyala. 15 Alo umwe akalingilila komunthu umwe wotyilongo otyo, iya omunthu oo emutumu monohika mbae akalise ovingulu. 16 Ankho petupu nawike umuavela okulia. Alo umwe ankho uhanda okulia, okulia kuovingulu.

Ombimbiliya Yokulilongesa outoi mu Luc. 15:11-16

Omulume umwe ankho una ovana vevali: Mononkhalelo mbumwe onthengele-popia yomona omupeseli (tupu iiwe okuti “omona wokuavomba”) ankho ike vala. Onthengele-popia ei o imwe ondaande vali po nonthengele-popia Jesus alingile. Otyipuka tyimwe apopia tuesukisa okuhinangela ewaneko liombunga ei apopia. Monthengele-popia ononkuavo Jesus wapopia konthele yovipuka vihena omuenyo, ngetyi ombuto yelikalela, neheke lielikalela ine oupanga womuhona novapika vae. (Mat. 13:18-30; 25:14-30; Luc. 19:12-27) Monthengele-popia ei, Jesus haunene wapopia koupanga wa he novana vae. Ovanthu ovanyingi veiva ehipululo eli vasoka okuti tyipondola he ankho kehole omona wae. Onthengele-popia ei ilekesa okankhenda nohole Tate yetu yokeulu ena novana vae pano pohi, tyilinge vana vatualako nekolelo mwe tyilinge vana ankho vayekapo oupanga wavo nae iya avemukondokela.

omona omututu watyo: Ngetyi tyipopia Ovitumino Viapelwe Moisesi, omona otyiveli ankho una okupewa ovipuka ovinyingi. (Deu. 21:17) Moluotyo, monthengele-popia ei inkha omona omukulu watyo ankho oe otyiveli, tyilekesa okuti omona omututu watyo ankho una okupewa ovipuka viehehi ko vyo mukulu watyo.

apesela: Ondaka ei mo Gregu ihangununa “okuyumbahi (mononkhalelo mbelikalaila).” (Luc. 1:51; Atos 5:37) Mu Mat. 25:24, 26 ondaka oyo tupu ihangununa “okuyandyanesa.” Tupu nkhele ihangununa okupesela tyawina, okunyana novipuka ngotyova.

omuenyo wasila: Ine “omupeseli (uhena onondunge, otyinyama tyohika).” Ondaka oyo yo Gregu ihangununa otyipuka tyike netyi tyikahi mu Efé. 5:18; Tito 1:6; 1 Ped. 4:4. Tunde kohale, ondaka oyo tupu ihangununa okunyana novipuka tyihena onondunge, ine okupesala, ono Mbimbiliya ononkhuavo mbupitiya ondaka oyo okuti “omunthu otyikatu.”

akalise ovingulu: Ngetyi ankho tyipopia Ovitumino Viapelwe Moisesi, ovingulu ankho ovinyama vimwe viasila iya otyo ankho otyilinga tyimwe tyikundisa, omu Judeu ahapondola okulinga. — Lev. 11:7,8.

okulia kuovingulu: Okulia oko, ovinyango vimwe vina otyipeta otyinene iya tyilaima, tyina otyivala otyindomba ine tyinthikovela katutu, tyelikuata nenyina tyapewa mo Gregu (kerátion “ombinga onthutu”), tyelipeta ngombinga. Ovikulia ovio viovingulu, tupu no mononthiki mbetu nkhele viliwa nononkhambe novinkhombo nonongombe novingulu. — Tupu tala okatoi mu Luc. 15:15.

(Lucas 15:17-24) “Etyi elivela elipopila okuti: ‘Ovaundapi veñgapi va tate vena okulia okunyingi, tyina ame kuno ndyikahi nokunkhia nondyala! 18 Mandyikondoka meumbo lya tate yange iya andyimupopila okuti: “Tate, nalinga onkhali ku Huku iya nokuove. 19 Hatokalele vali okukala omona wove. Nthekule vala ngomuundapi wove.”’ 20 Ngotyo aende keumbo lya tate yae. Puetyi nkhele ankho amonekela kokule, tate yae emuimbuka iya emuetesila-mo okankhenda emuhatekela iya emuhumbakana iya emuavela ombesu. 21 Iya omona apopi okuti: ‘Tate, nalinga onkhali ku Huku iya nokuove. Hatokalele vali okukala omona wove.’ 22 Mahi tate yae apopila ovaundapi vae okuti: ‘Kuluminyei! Etei otyikutu otyilale, tyikahi nawa, amumuvaleka-tyo iya amumupake onela nononkhaku. 23 Tupu etei ongombe yanina, amuiipaa opo tulinge otyipito atuli iya atunu, 24 mokonda omona wange ou ankho wankhia, mahi pahe una vali omuenyo, ankho waomba mahi pahe wamoneka.’ Iya avahimbika okulinga otyipito.

Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu Luc. 15:17-24

iya nokuove: Ine “no komaiho ove.” Mo Gregu ondaka enoʹpion, ihangununa “kotyipala; komutwe,” otyipuka tyike nondaka ivasiwa mu 1 Sam. 20:1 mo Septuaginta. Mo versikulu ei David wapula ku Jonatã okuti: “Onkhali patyi nalinga ku tate yove?”

Ovaundapi veñgapi va tate: Etyi akondoka keumbo, ankho wasoka okupopila tate yae okuti uhanda okukala vala ngomuundapi, mahi ahakala vali omona wae. Ngomupika ankho kapondola okulinga onthele yomalumono a tate yae, mahi ankho ukahi vala ngomunthu waovolua opo aundape uheiwe iya ovikando vimwe uundapa vala onthiki ike.—Mat. 20:1, 2, 8.

emuavela ombesu: Ine “vemuavela onombesu noluembia.” Mo Gregu onondaka “okuavela ombesu noluembia” onkhalelo imwe yokupopia ondaka ei yokuati phileo ovikando ovinyingi ilekesa “ombesu” (Mat. 26:48; Mar. 14:44; Luc. 22:47) mahi ovikando ovinyingi ihangununa “okukala nohole nomunthu.” (João 5:20; 11:3; 16:27) Iya otyo haunene tyilingwa putyina mulikukunya monkhalelo ihambukiswa iya ikahi nawa, he yomona wapopiwa monthengele-popia walekesa okuti wahambukwa etyi omona wae elivela akondoka.

okukala omona wove: Ovihonekwa vimwe vipopia okuti: “Ndyikale umwe povapika vove,” mahi ngetyi tyipopia o testu yatyo pena ononthele ononyingi mbo kohale mbupopia konthele yotyo. Ovanongo vamwe vapopia okuti onondaka mbumwe mbayawisuako opo mbulikuate nombu mbukahi mu Luc. 15:19

otyikutu. . . onela . . . ononkhaku: Otyikutu otyo, ankho hatyikutu vala ngovikutu ovikuavo, mahi otyikutu tyimwe tyakolela—tyafuile otyikutu tyimwe tyatungwa nelinya limwe liakolela liokulinga otyikutu tyomunthu wakongua kotyipito. Pahe etyi alinga tyokupaka onela komunwe womona wae tyilekesa okuti he umuhole, una okankhenda iya waavela omunkhima omona wae wakondoka. Onela nononkhaku ankho kambupewa ovapika. Ngotyo, he yomona, walekesa nawa okuti watambula nawa omona wae wakondoka mombunga.

(Lucas 15:25-32) Omona omukulu watyo ankho ukahi kepia, etyi ehika ponthele peumbo eivi ovanthu vekahi nokunyana. 26 Ngotyo aihana umwe povaundapi iya emupulu oityi tyili meumbo. 27 Ngwe ati: ‘Ondenge yove weya iya tate yove emuipaela-po ongombe mokonda wehika nawa.’ 28 Mahi anumana unene aanye okunyingila meumbo. Ngotyo tate yae aendeko emuiti opo anyingile. 29 Apopila tate yae okuti: ‘Naundapa omanima omanyingi ngomupika pala ove iya nalumwe naanyene atyiho unthuma. Mahi no ngotyo, nalumwe wamphele vala otyinkhombo opo ndyilinge otyipito nomapanga ange. 30 Mahi etyi omona wove wokuapesela ovipuka nomakunga eya, wemuipaela-po ongombe yokuanina.’ 31 Tate yae emupopila okuti: ‘Mona wange, ove ankho apeho tukahi kumwe iya ovipuka viange aviho oviove. 32 Mahi onthue tukahi nokulinga otyipito mokonda ondenge yove ankho wankhia pahe una omuenyo, ankho waomba mahi pahe wamoneka.’”

Ovola Olumono Lwa Huku

(Lucas 14:26) “Inkha umwe uya kuame mahi ahayale tate yae na me yae nomukai wae novana vae nonondenge mbae nonomphange mbae iya alo umwe nomuenyo wae kapondola okukala omulongwa wange.

Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 14:26

okuyala: Mombimbiliya ondaka “okuyala” ihangununa ovipuka ovinyingi. Tupu tyipondola okuhangununa okukala nonkhongo nomalusoke apenga, okuovola okunyona vakuenyi. Ine tyipondola okuhangununa onkhalelo imwe ilekesa okuti omunthu wanumana unene na mukuavo ine otyipuka tyimwe, iya elityilika okulinga otyipuka tyivehonyeka nomunthu oo. Tupu ondaka oyo ipondola vala ihangununa okuhena unene ohole. Mongeleka etyi Jako ati ankho “uyele” Leia iya uhole vali Raquele, ankho uhanda okulekesa okuti ankho kehole Leia ngetyi ehole Raquele (Gên. 29:31 okatoi; Deu. 21:15 okatoi) iya ondaka oyo ankho yundapeswa monkhalelo oyo, momikanda viova Judeu kohale. Ngotyo, Jesus ankho kekahi nokupopia okuti ovalongwa vae vesukisa okuyala ine okutoya onombunga mbavo, mokonda otyo ankho katyilikuate netyi ononthele ononkhuavo Mbovihonekwa mbupopia. (Tyieleka na Mar. 12:29-31; Efé. 5: 28, 29, 33.) Monoversikulu ombu ondaka “okuyala” ipondola okupitiyua okuti “okuhena unene ohole nomunthu.”

(Lucas 16:10-13) Omunthu omukuatyili movipuka ovitutu tupu omukuatyili movipuka ovinene iya omuviuki movipuka ovitutu tupu omuviuki movipuka ovinene. 11 Moluotyo, inkha kamukala ovakuatyili tyina muundapesa omalumono ehena esilivilo iya pahe olie memuyumbu onthumbi movipuka viotyotyili? 12 inkha kamukala ovakuatyili tyina muundapesa ovipuka viavakuenyi, olie memuavela etyi onwe muesukisa? 13 Petupu omunthu upondola okukala omupika wovahona vevali, moluotyo una okuyala umwe iya akala nohole namukuavo, ine okukala nawike iya omukuavo emuyekepo. Onwe kamupondola okukala ovapika va Huku no Vomalumono.

Omutala Womulavi 07. 17 pefo 8 §§ 7-8

Uundapesa Nounongo Omalumono Ahaviukile

7 Tanga Lucas 16:10-13. Omuundapi wapopiua mehipululo lya Jesus walinga oupanga opo apole-ko ouwa. Mahi, Jesus uhanda ovalanduli vae valinge oupanga wokeulu, ine okulinga oupanga na Jeova na Jesus. Jesus ankho uhanda tunoñgonoke okuti onkhalelo tuundapesa omalumono ahaviukile, tyipondola okulekesa inkha tuvakuatyili ku Huku. Oñgeni tupondola okutyilinga?

8 Onkhalelo imwe tulekesa oukuatyili nomalumono etu, oputyina tulinga oviawa opo tukuateseko ovilinga viokuivisa mouye auho ngetyi Jesus aula okuti otyo matyikamoneka. (Mat. 24:14) Omukainthu umwe ko India ankho wongiya onombongo mbovivela mokapapo. Ankho uhanda okulanda ovipuka viokunyana. Etyi okapapo keyula, aave onombongo aongiya opo mbukuatesako ovilinga viokuivisa. Omukuatate umwe ko India, ankho una epia lionokoku. Ankho ulinga oviawa onokoku koseketa yokupitiya elaka lyo Malaiala. Mokonda oseketa ankho ihanda okulanda onokoku, elitehelela okuti etyi aava tyapona vali ponombongo. Tupu, ovakuatate mo Grecia apeho vaavela ombunga Yombetele omulela wondende, nohitu, novikulia ovikuavo vali. Ombo onongeleka onongwa mbokuundapesa ounongo.

Okutanga Ombimbiliya

(Lucas 14:1-14) Onthiki onkhuavo, aende akalia meumbo lionkhalamutwe yova Faliseu monthiki Yotyasapalo iya ankho vekahi nokumutala nawa. 2 Iya ankho ponthele yae pena omulume umwe walemana. 3 Moluotyo Jesus apulu Ovahoneki Vovihonekwa nova Faliseu okuti: “Tyitavela okuhakula omunthu Motyasapalo ine katyitavela?” 4 Mahi avahakumbulula natyike. Ngotyo, ngwe ayame omulume oo emuhakula iya emupopila opo aye. 5 Evepopila okuti: “Olie puonwe uhapolo omona wae ine ongombe yae yatokela monyombo monthiki Yotyasapalo?” 6 Avahakumbulula natyike. 7 Apopila onthengele-popia imwe ovanthu vokuakongwa, etyi amona okuti vaholovona okupumphama ponomphangu mbankhimana. Evepopila okuti: 8 “Tyina wamakongwa nomunthu kotyipito, uhakapumphame pomphangu yankhimana. Hamwe pena omunthu umwe wankhimana vali kuove nae wakongua. 9 Moluotyo, una wokuemukonga meya ekupopila okuti: ‘Omphangu ei oyo mulume ou.’ Iya otyo matyikukudisa pokukaumphama kotyipundi tyo konyima. 10 Mahi, tyina ove ukongwa enda kaumphame kotyipundi tyo konyima, opo tyina omulume wokuekukonga ehika ekupopila okuti: ‘Panga liange enda ukaumphame kotyipundi tyo komutwe.’ Ngotyo ove mokala nomunkhima komaiho aveho vokuakongwa. 11 Mokonda, kese una ulipaka kounene, mapakwa pombuelo, iya una ulipaka pombuelo, makapakwa kounene.” 12 Konyima apopila omulume wakonga ovanthu okuti: “Tyina ove ulinga otyipito tyove uhakonge vala omapanga ove nonondenge mbove, novo tate yove na munthele yove vokuamona. Mokonda navo ha mavekukongo iya ngotyo ongatyina vekahi nokukukondolela. 13 Mahi, tyina ulinga otyipito, konga vana vahepa no vokualemana novamphoki; 14 Iya ove mokala nehambu, mokonda vetupu etyi ha mavekukondolela. Mokonda mokapewa ondyambi metutilo liovaviuki.”

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma