Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • mwbr18 Kuhuhu pp. 1-8
  • Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukristau

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukristau
  • Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau (2018)
  • Onthele-kati
  • 5-11 YA NOVEMBRO
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JOÃO 20-21
  • “Ove Unthyole Vali Tyipona Ei?”
  • Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu João 21:15, 17
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 20:17
  • Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 20:28
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 12-18 YA NOVEMBRO
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ATOS 1-3
  • “Ewaneno Lyo Vakristau Lianengulilwa Ospilitu Sandu”
  • A Sentinela 01/12/1986 pefo 29 §§ 4-5, 7
  • Oviawa Viahambukisilwe Ovanthu
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • Estudo Perspicaz Volume 2 pefo 543 § 1
  • Jesus Kristu
  • Achegue-se a Jeová pefo 265 § 14
  • Huku “Wafuapo pala Okuevela”
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 19-25 YA NOVEMBRO
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ATOS 4-5
  • “Vatuaileko Okupopia Ondaka ya Huku Nomutima Wakola”
  • A Sentinela 01/09/2008 pefo 15, okakasa
  • Onondaka Mbapopiwa Mbakala ono Testu Mombimbiliya — Onkhalelo Yokuhoneka no Vakristau Votete
  • Okuti ono Apostolu ankho Kavetyivili Okutanga?
  • A Sentinela 15/05/2008 pefo 30 § 6
  • Ononthele Mbavilapo Mbomukanda Atos
  • Estudo Perspicaz Volume 1 Pefo 159 § 7
  • Ono apostolu
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • Estudo Perspicaz Volume 3 pefo 209 § 1
  • Emanya Liopevindi
  • Omutala Womulavi 01/03/2013/ pefo 15 § 4
  • Petulu na Anania Vakembele — Oityi Tulilongesila-ko?
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 26 YA NOVEMBRO ALO 2 YA DEZEMBRO
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ATOS 6-8
  • “Ewaneno Epe Lyo Vakristau Limoneswa Ononkhumbi”
  • Dê Testemunho Cabal Pefo 41 § 17
  • “Tuna Okutavela Tete Huku Tyipona Ovanthu”
  • Dê Testemunho Cabal Pefo 42 § 18
  • “Tuna Okutavela Tete Huku Tyipona Ovanthu”
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • Dê Testemunho Cabal Pefo 45 § 2
  • Estevau — “Wahiliya iya una Epondolo”
  • Dê Testemunho Cabal Pefo 58 § 16
  • “Wivisa Onondaka Onongwa Konthele ya Jesus”
  • Okutanga Ombimbiliya
Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau (2018)
mwbr18 Kuhuhu pp. 1-8

Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukristau

5-11 YA NOVEMBRO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JOÃO 20-21

“Ove Unthyole Vali Tyipona Ei?”

(João 21:1-3) Jesus amonekela ovalongwa vae ankho vekahi popepi Yelunga Tiberíades. Amoneka monkhalelo ei: 2 ankho vekahi kumwe na Simau Petulu, Tome (ankho uiwe okuti epaha), Natanaele, woko Kanaa yo Galileia, novana va Zebedeu iya novalongwa ovakuavo vevali. 3 Simau Petulu evepopila okuti: “Mandyikafwa ombisi.” Ngwe avapopi okuti: “Nonthue matuende noove.” Ngotyo, avanyingila mowato iya otyinthiki atyiho avahakuate ombisi naike.

(João 21:4-14) Etyi kuatya, Jesus ankho ukahi kelunga, mahi ovalongwa avahaimbuka okuti ankho o Jesus. 5 Ngotyo Jesus evepulu okuti: “Vana, onwe muna tyimwe opo mulie?” Avakumbulula okuti: “Au.” 6 Ngwe evepopila okuti: “Yumbei owanda konthele yokokulio yowato mamuvasi ombisi.” Moluotyo avayumbu owanda mahi avehetyivili okulunana-mo, mokonda ankho muna ombisi onyingi. 7 Moluotyo omulongwa ankho Jesus ehole apopila Petulu okuti: “O Tatekulu!” Etyi eiva okuti o Tatekulu, Petulu avale otyikutu tyae mokonda ankho una vala otyikutu tyokohi iya eliyumbu melunga. 8 Mahi ovalongwa ovakuavo aveya nowato onthutu, ankho vekahi nokunana owanda weyula ombisi, ankho kaveli-ko kokule no koluhimba, ankho onometulu mbuhungi 90. 9 Etyi vatuluka mowato, avamono otupia tuanthiakanua, ankho kuna ombisi nombolo. 10 Jesus evepopila okuti: “Etei onombisi mbumwe muafwa.” 11 Ngotyo Simau Petulu alondo kowato anane owanda; ankho muna ombisi onyingi, onombisi 153 ononene. Namphila ankho ononyingi mahi owanda auhatanduka. 12 Jesus evepopila okuti: “Endyuei mulie.” Povalongwa petupu nawike ankho wetyivila okumupula okuti ovelie mokonda ankho vetyii okuti o Tatekulu. 13 Jesus akuate ombolo, eveavela, tupu ngatyo alinga nombisi. 14 Otyo otyikando tyatatu Jesus amonekela ovalongwa vae tunde apa apinduluapo pokati ko vokuankhia.

(João 21:15-19) Etyi vamana okulia, Jesus apulu Simau Petulu okuti: “Simau mona wa João, unthyole vali tyipona ei?” Ngwe akumbulula okuti: “Eenga, Tatekulu, ove utyii okuti ndyina ohole noove.” Emupopila okuti: “Nthita onondyona mbange.” 16 Emupulu vali liavali okuti: “Simau mona wa João, unthyole?” Emukumbulula okuti: “Eenga, Tatekulu, ove utyii okuti ndyina ohole noove.” Jesus emupopila okuti: “Nthita oundyona wange.” 17 Jesus emupulu vali liatatu okuti: “Simau mona wa João, unthyole?” Petulu anumana etyi emupula otyikando tyatatu okuti: “unthyole?” Moluotyo emukumbulula okuti: “Tatekulu, ove wii ovipuka aviho. Utyii nawa okuti ame ndyikuhole.” Jesus emupopila okuti: “Lisa oundyona wange. 18 Ndyimupopila nonthumbi aiho okuti: Puetyi ankho umukuendye, ankho ulivaleka iya wenda oku uhanda okuenda nako. Mahi tyina wamakulupa, moyele okuvoko iya umwe ekuvaleka iya ekutuala nooku uhahande.” 19 Wapopia onondaka ombo opo alekese ononkhia patyi mambunkhimaneka Huku. Etyi amana okupopia, emupopila okuti: “Tualako okundandula.”

Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu João 21:15, 17

Jesus apulu Simau Petulu: Etompho Jesus akalele na Petulu liaenda-po konyima yetyi Petulu aanyene Jesus ovikando vitatu. Jesus walinga omapulo akolela ovikando vitatu ku Petulu opo atale etyi Petulu ankho asoka konthele yae iya alo “Petulu anumana.” (João 21:17) Mehipululo lya João likahi mu João 21:15-17 tuvasa-mo onondaka onombali mbo Gregu mbelikalela: a·ga·paʹo, ihangununa Ohole iya nondaka phi·leʹo, ihangununa okuti una ohole onene. Otyikando tya vali Jesus wapula Petulu okuti: “unthyole?” Movikando vivali Petulu ankho walekesa nawa okuti una “ohole onene” na Jesus. Okuhulila-ko, Jesus emupulu vali okuti: “Ove unthyole umwe?” Tupu, Petulu akumbulula okuti yoo. Movikando aviho Petulu walekesa ohole yae, Jesus wapopia haunene okuti ohole yae iya nohole onene ena, ankho mavikuatesako Petulu okuyunga “nokunthita” ovalongwa va Jesus mopaspilitu, tyihangununa okuti ondyona ine “oundyona wange.” (João 21:16, 17; 1 Ped. 5:1-3) Jesus wayeka Petulu alekese ohole ena ovikando vitatu iya mokonda yotyo emuavela otyilinga tyokunthita onongi mbae. Monkhalelo oyo, Jesus walekesa nawa okuti tyili-tyili waevela Petulu wemuanyene ovikando vitatu.

unthyole vali tyipona ei?: Onondaka ombu mbatiwa “tyipona ei” mbupondola okunoñgonokwa mononkhalelo mbelikalaila. Vokualongeswa monosikola onene vapanda vali ehangununo eli liokuti “ove unthyole vali tyipona ovalongwa vakuenyi?” ine “ove unthyole vali tyipona etyi ovalongwa vakuenyi venthyole?” mahi ngwe ankho ukahi nokupopia ombisi ankho afwa ine ovilinga viae. Onondaka mboversikulu ei mbuhangununa okuti: ‘Ove unthyole vali tyipona ovipuka ine omalumono?’ Inkha unthyole, nthita onondyona mbange. Epulo olio ankho liaviuka mokonda yovipuka Petulu alingaile. Namphila Petulu ankho oe watetekela okukala omulongwa wa Jesus (João 1:35-42), mahi no ngotyo Petulu kakalele liwa-liwa omulanduli wa Jesus omuvo auho. Mahi nkhele wakondokele okukafwa ombisi. Etyi palamba onohanyi mbumwe, Jesus aihana vali Petulu okumupola kovilinga viae viokufwa ombisi, opo akale ‘omufwi wovanthu.’ (Mat. 4:18-20; Luc. 5:1-11) Tupu, konyima yononkhia mba Jesus, Petulu wapopile okuti makafwa ombisi iya ono apostolu ononkhuavo navo avaende nae. (João 21:2, 3) Tyafuile Jesus ankho uhanda Petulu aholovone ine okulinga etokolo limwe liakolela unene: Oityi ankho mapake pomphangu yotete momuenyo wae — okukala omulanduli wa Jesus ine okulipaka movilinga viavela omunkhima, ngetyi tyaonganekwa onombisi mbukahi ponthele yae, ine okupaka pomphangu yotete otyilinga tyokunthita onongi mba Jesus ine ovalanduli vae? — João 21:4-8.

otyikando tyatatu: Petulu waanyene Tatekulu ovikando vitatu, iya Jesus emuavela omphitilo movikando vitatu opo atale oñgeni ankho elitehelela. Etyi alinga ngotyo, Jesus emupopila okuti malekesa ohole onene putyina apaka ovilinga vya Huku pomphangu yotete iya novipuka aviho ovikuavo. Kumwe novakuatate no nomphange vakuavo, Petulu wayunga, apameka nokunthita otyunda tya Kristu muna ovalanduli vekolelo. Vana vokualembulwa nkhele vesukisa okulia kuopaspilitu. — Luc. 22:32.

Ovola Olumono Lwa Huku

(João 20:17) Jesus emupopila okuti: “Uhankhuate vali. Mokonda ame nkhele hineende ku Tate. Mahi enda konondenge mbange, ovepopila okuti: ‘Ame ndyikahi nokuenda ku Tate yange, Tate yenyi, Huku yange, Huku yenyi.’”

Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 20:17

Uhankhuate vali: Ondaka ei haʹpto·mai mo Gregu ipondola okuhangununa “okukuata” “okuyama, ine okukuata tyimwe.” Ono Mbimbiliya mbumwe mbupitiya onondaka mba Jesus okuti: “Ndyeke uhankhuate vali.” Jesus ankho kekahi nokuanya okukuatwa na Maliya Madalena, mokonda wayekele ovakai ovakuavo vemukuate etyi atutiliswa, aveya “avemukuate konomphai.” (Mat. 28:9) Maliya Madalena ankho wasoka okuti omuvo wa Jesus wokuenda keulu wehikapo. Mokonda ankho uhanda okukala na Tatekulu otyo ankho ekahi nokumukuatela. Opo alekese okuti ankho kepepi okuenda, Jesus apopila Maliya opo ehemukuate vali iya emutumu akapopile ovalongwa vae okuti watutilisua.

(João 20:28) Tome emukumbulula okuti: “Tatekulu yange, Huku yange!”

Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 20:28

Tatekulu yange, Huku yange!: Ine, “Tatekulu yange iya Huku [ho the·osʹ] yange.” Ovanongo vamwe vehole okusoka okuti onondaka ombo mbuhuvisa mbapopilwa Jesus, mahi ngwe tyili-tyili mbupopia Huku, Tate yae. Ovanthu ovakuavo vasoka okuti onondaka ombo mo Gregu yokonthuko mbukahi nokupopia Jesus. Ngotyo, onondaka “Tatekulu yange, Huku yange” nkhele mbuna yokulikuata netyi tyipopia Ovihonekwa ovikuavo. Mokonda ehipululo lilekesa okuti Jesus ankho watuma ondaka kovalongwa vae etyi ati “Ame ndyikahi nokuenda ku Tate yange, Tate yenyi, Huku yange, Huku yenyi,” otyo tyilekesa okuti petupu ehunga nalike, liokutavela okuti Tome ankho wasoka okuti Jesus o Huku omukulami. (Tala okatoi kokulilongesa mu João 20:17.) Tome weivile Jesus ulikuambela ku “Tate” yae etyi emuihana okuti “oe vala Huku yotyotyili.” (João 17:1-3) Tyafuile Tome waihana Jesus okuti o “Huku yange,” mokonda ukahi nga Huku. (Tala okatoi kokulilongesa mu João 1:1.) Ine tyafuile waihana Jesus monkhalelo ngei ankho ovaumbili va Huku vapopia putyina oandyu ya Jeova ikatalelapo umwe, ngetyi tyikahi Movihonekwa vyo Hebreu. Tome tyipondola ankho wii nawa omahipululo Ombimbiliya okohale, tyina onoandyu mbupopia ankho ongatyina Jeova Huku ekahi nokupopia. (Tyieleka na Gên. 16:7-11, 13; 18:1-5, 22-33; 32:24-30; Juíz. 6:11-15; 13:20-22) Ngotyo tyafuile otyo Tome aihanena Jesus okuti “Huku yange”, mahi moversikulu ei Jesus ukahi ngatyina akalela-po ine upopila-ko Huku yotyotyili.

Okutanga Ombimbiliya

(João 20:1-18) Monthiki yotete yosimanu, Maliya Madalena aende kelangalo komuhuka-huka, tyina nkhele kuanthikovela, amono okuti emanya pelangalo liapolwa-po. 2 Ngotyo akahatekela no ku Simau Petulu nomulongwa omukuavo, una ankho Jesus ehole unene, ati: “Tatekulu melangalo vemupola-mo, katutyii opi vekemupaka.” 3 Petulu nomulongwa oo omukuavo avaende no kelangalo. 4 Aveho vevali avahimbika okuhateka, mahi omukuavo ahateka vali unene ku Petulu atetekela okuhika kelangalo. 5 Avendamena-mo amono ovinyanga violinyu viasiwa-mo mahi ahanyingila. 6 Konyima Simau Petulu ankho ukahi nokumulandula nae eya, anyingila melangalo. Amono ovinyanga violinyu viasiwa-mo. 7 Otyinyanga apakelwe komutwe ankho katyikahi povinyanga ovikuavo, ankho tyawingwa atyipakelwa ponthele. 8 Konyima omulongwa omukuavo wokuatetekela okuhika kelangalo nae anyingila-mo etyimono iya etavela. 9 Mahi ankho nkhele kavanoñgonokele ovihonekwa viati una okupindulwa-po kononkhia. 10 Ngotyo, ovalongwa avakondoka komaumbo avo. 11 Mahi Maliya esala lutai pelangalo, otyo alila. Puetyi ankho ekahi nokulila, avendamena melangalo, 12 amono onoandyu onombali mbavala ovikutu ovingonga, mbupumphi apa ankho palangekwa olutu lwa Jesus, imwe ili komitwe onkhuavo ili kovikalo. 13 Ambumupulu okuti: “Ulila-tyi?” Akumbulula okuti: “Vatyinda-po Tatekulu iya ame hii opi vekemupaka.” 14 Etyi apopia ngotyo, apiluluka amono Jesus utai, mahi ahaimbuka okuti o Jesus. 15 Jesus emupulu okuti: “Ulila-tyi? Olie ukahi nokuovola?” Omukai ankho usoka okuti hamwe omulimi iya emupopila okuti: “Tatekulu, inkha ove wemupola-mo, mphopile opi wemupaka, ndyikemupole-po.” 16 Jesus emuihana okuti: “Maliya!” Iya apiluluka, emutavela mo Hebreu okuti: “Raboni!” (tyihangununa okuti “Mulongesi!”) 17 Jesus emupopila okuti: “Uhankhuate vali, mokonda ame nkhele hineende ku Tate. Mahi, enda konondenge mbange, ovepopila okuti: ‘Ame ndyikahi nokuenda ku Tate yange, Tate yenyi, Huku yange, Huku yenyi.’” 18 Maliya Madalena aende akapopila ovalongwa ovipuka amona, ati: “Ame namona Tatekulu!” Iya evepopila ovipuka Jesus emupopila.

12-18 YA NOVEMBRO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ATOS 1-3

“Ewaneno Lyo Vakristau Lianengulilwa Ospilitu Sandu”

(Atos 2:1-8) Mokueenda kuonthiki Yotyipito tyo Pendekoste, aveho ankho veliongiya pomphangu ike. 2 Liwa-liwa keulu akutundu omuuno umwe ankho wivala ngatyina omphepo onene, auyula mondyuo aiho omu ankho vepumphi. 3 Iya avamono otyipuka tyikahi ngomitemo viotupia vielifwa nomalaka, aviliyapauka tyike-tyike iya aviwila kuvo aveho. 4 Iya aveho avakala tyeyula ononkhono mba Huku, avahimbika okupopia omalaka elikalaila, ngetyi ononkhono mba Huku mbevelunda okupopia. 5 Pomuvo opo, ova Judeu vokuna onthilo na Huku vokuatundile movilongo viatyo aviho mombuelo yeulu, ankho veli mo Jelusalei. 6 Ngotyo, etyi ovanthu ovanyingi veiva omalaka avo ekahi nokupopiwa novalongwa, aveliongiya iya ankho vahuva mokonda kese umwe ankho wiivite etyi vapopia melaka liae muene. 7 Tyotyili, avakala tyahuva unene iya avahimbika okulipula okuti: “Talei! Ovanthu ava aveho vekahi nokupopia, hava Galileu-ko? 8 Iya oñgeni kese umwe pu onthue eivite etyi vapopia?

(Atos 2:14) Iya, Petulu akatuka kumwe Nekwi na Wike, ahimbika okuvepopila okuti: “Vanthu vo Judeia no onwe amuho mukala mo Jelusalei, tehelelei nawa etyi mandyipopi iya amutyinoñgonoka.

(Atos 2:37, 38) Etyi veiva ovipuka ovio, atyiveihama komutima iya avapulu Petulu nono apostolu ononkhuavo okuti: “Vakuatate, oityi tuna okulinga?” 38 Petulu evepopila okuti: “Livelei iya kese umwe pu onwe ambatisalwe menyina lya Jesus Kristu, opo muevelwe ononkhali mbenyi, amutambula otyali ononkhono mba Huku.

(Atos 2:41) Ngotyo, vana vetavela ondaka yae nomutima auho avambatisalwa iya monthiki oyo akuyawisa ovanthu 3.000.

(Atos 2:42-47) Iya avatualako okutehelela nawa ondongeso yo no apostolu, nokukala kumwe, nokulia kumwe, nokulikuambela. 43 Moluotyo, ovanthu aveho avahimbika okukala nonthilo iya ono apostolu avahimbika okulinga omahuviso nomanyingilikilo omanyingi. 44 Aveho vetavela, ankho vakala kumwe iya ankho vahonyeka ovipuka aviho vena. 45 Avalandesa ovipuka viavo nomalumono avo iya avelitepaulila onombongo mbatyo, ngetyi kese umwe esukisa. 46 Nolusoke lwike vala, ononthiki ambuho ankho veya mondyuo ya Huku, tupu ankho tyiti onthiki ei avali meumbo eli onthiki onkhuavo avali meumbo ekuavo, otyo veliavela ovikulia nehambu enene, nomutima welihandya, 47 otyo vankhimaneka Huku, avapandwa novanthu aveho. Tupu, ononthiki ambuho Jeova atualako okuyawisa kuvo, vana mavakahupa.

A Sentinela 01/12/1986 pefo 29 §§ 4-5, 7

Oviawa Viahambukisilwe Ovanthu

Monthiki yotete etyi ewaneno lyo Vakristau liahimbika, menima 33 P.K, ovanthu 3.000 vetavela iya avambatisalwa, avahimbika okulia kumwe nokukala kumwe nokulikuambela.’ Omokonda yatyi vetyilingila? Vetyilinga opo vapameke ekolelo liavo tyina ‘vatualako okutehelela nawa ondongeso yo no apostolu’. — Atos 2:41, 42.

Ova Judeu no vakristau ovape ankho vaya ko Jelusalei nolusoke luokukala-ko vala mokueenda kuomuvo wotyipito tyo Pendekoste. Mahi vana vakala Ovakristau avahande okukalako vali omuvo omunyingi nokulilongesa vali nokupameka vali ekolelo liavo. Iya mokonda yotyo ovakuatate avesukisa okuovola okulia iya naapa mavalala. Onongendi mbumwe ankho vetupu ovipuka aviho vesukisa mahi ovakuavo ankho vena ovinyingi. Ngotyo ovanthu avelipakela-mo okuhonyeka ovipuka ankho vena opo vakuateseko vana ankho vehena. — Atos 2:43-47.

Okulandesa nokulitepaulila ovipuka ankho tyitei ku kese umwe. Petupu omunthu nawike ankho ukuluminyua okulandesa ine okuava tyimwe; mahi ankho ha nkhalelo-ko yokuyandyanesa oluhepo. Tupu ankho ha pala-ko ovakuatate vamona valandese ovipuka aviho vena iya avahepe. Mahi ankho tyalingwa mokonda yonkhenda vakala no vakristau ovape, no monkhalelo ankho vavasiwa, otyo valandesilile iya avaave etyi ankho vena opo vakuateseko omasuka-suka Ouhamba. — Tyieleka na 2 Coríntios 8:12-15.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Atos 3:15) amuipaa Onkhalamutwe Yavilapo yomuenyo. Mahi Huku wemupindula-po pokati ko vokuankhia iya onthue tunombangi.

Estudo Perspicaz Volume 2 pefo 543 § 1

Jesus Kristu

“Onkhalamutwe Yavilapo yomuenyo.” Jesus Kristu waava omuenyo wae uhena onkhali ngotyilikutila, otyilekeso tyokankhenda ka He tuahatokalele. Otyo tyaava omphitilo opo ovalanduli vae aholovona vakale newaneko Nae, opo vakatumine aveho, tupu tyiavela omphitilo opo pano pohi pakale ovanthu vatuminwa noutumini Wouhamba wae. (Mat. 6:10; João 3:16; Efé. 1:7; Heb. 2:5; tala OTYILIKUTILA TYEYOVO.) Jesus wakala “Onkhalamutwe Yavilapo” [“Omunene”, KJ; JB] yomuenyo” pala ovanthu aveho kombanda yohi. (Atos 3:15) Ondaka yo Gregu yapopiwa apa ihangununa okuti, “omuhongoli wavilapo”, tupu yelifwa nonkhalelo ankho Moisesi atumbulwa (Atos 7:27, 35) “ngomutumini” mo Isilayeli.

(Atos 3:19) “Livelei, amukondoka ku Huku, opo ononkhali mbenyi mbunyimuepo iya Jeova emupe ononthiki mbomapole

Achegue-se a Jeová pefo 265 § 14

Huku “Wafuapo pala Okuevela”

14 Onkhalelo ya Jeova yokuevela yapopiwa mu Atos 3:19: “Livelei, amukondoka ku Huku, opo ononkhali mbenyi mbunyimuepo.” Onondaka mbahulililako moversikulu ei mbatunda mondaka yo Gregu mbuhangununa “‘okunyima,’ . . . ‘okuhanyauna.’” Ngetyi tyipopia ovanongo vamwe, tyilekesa okunyima-po otyipuka tyimwe tyahonekwa. Oñgeni ankho tyilingwa? O tinda ankho iundapeswa kohale ankho ihonyekwa nomakala nomaande. Tyina omunthu amahoneka nayo, haa upondola okutyinyima-po nokanyanga katalala. Oyo onkhalelo ongwa yokulekesa oñgeni Jeova aevela. Tyina aevela ononkhali mbetu ongatyina embunyima-po nokanyanga.

Okutanga Ombimbiliya

(Atos 2:1-21) Mokueenda kuonthiki Yotyipito tyo Pendekoste, aveho ankho veliongiya pomphangu ike. 2 Liwa-liwa keulu akutundu omuuno umwe ankho wivala ngatyina omphepo onene, auyula mondyuo aiho omu ankho vepumphi. 3 Iya avamono otyipuka tyikahi ngomitemo viotupia vielifwa nomalaka, aviliyapauka tyike-tyike iya aviwila kuvo aveho. 4 Iya aveho avakala tyeyula ononkhono mba Huku, avahimbika okupopia omalaka elikalaila, ngetyi ononkhono mba Huku mbevelunda okupopia. 5 Pomuvo opo, ova Judeu vokuna onthilo na Huku vokuatundile movilongo viatyo aviho mombuelo yeulu, ankho veli mo Jelusalei. 6 Ngotyo, etyi ovanthu ovanyingi veiva omalaka avo ekahi nokupopiwa novalongwa, aveliongiya iya ankho vahuva mokonda kese umwe ankho wiivite etyi vapopia melaka liae muene. 7 Tyotyili, avakala tyahuva unene iya avahimbika okulipula okuti: “Talei! Ovanthu ava aveho vekahi nokupopia, hava Galileu-ko? 8 Iya oñgeni onthue atuho tuveivite vapopia momalaka etu? 9 Ova Palutu, nova Media, nova Elame, na vana vakala ko Mesopotamia, nova Judeia, nova Kapadosia, novo ko Pondu no votyilongo tyo Asia. 10 Nova Filisia, nova Pafilia, nova Egitu no vovilongo vyo Libia popepi no ko Silene, no vokuatunda ko Roma, tyilinge ova Judeu tyilinge vana vokuetavela okukala ova Judeu, 11 nova Keleta nova Arabia — atuho tuveivite etyi vapopia momalaka etu konthele yovilinga vihuvisa vya Huku.” 12 Aveho avahuvu unene nokuapaalala, otyo velipula poyavo okuti: “Etyi tyihangununa-tyi?” 13 Mahi ovakuavo ankho vevelinga omukuele avati: “Ava vakolwa.” 14 Iya, Petulu akatuka kumwe Nekwi na Wike, ahimbika okuvepopila okuti: “Vanthu vo Judeia no onwe amuho mukala mo Jelusalei, tehelelei nawa etyi mandyipopi iya amutyinoñgonoka. 15 Ovanthu ava, tyotyili kavakolelwe ngetyi mukahi nokusoka, mokonda nkhele oola 9 yo komuhuka. 16 Mahi, etyi otyo tyapopilwe nomuuli Joel okuti: 17 Huku wati: ‘“Kononthiki mbahulilila, mandyikauyulila ononkhono mbange kovanthu aveho. Iya ovana venyi ovalume novana venyi ovakai mavakaula iya ovakuendye pokati kenyi mavakamona omamonekelo, iya ovakulu pokati kenyi mavakata onondyoi. 18 Kononthiki ombo mandyikauyulila ononkhono mbange alo umwe kovapika vange ovalume novakai iya avakaula. 19 Mandyikalinga omahuviso keulu nomanyingilikilo pohi: ohonde, notupia, nomakaka omuihi. 20 Ekumbi malikanthikovela, ohanyi maikatyituka ohonde, tyina onthiki onene yokuankhimana ya Jeova iheneye. 21 Iya kese munthu wiita ku Jeova aundapesa enyina liae makayovolwa.”’

19-25 YA NOVEMBRO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ATOS 4-5

“Vatuaileko Okupopia Ondaka ya Huku Nomutima Wakola”

(Atos 4:5-13) Onthiki onkhuavo, ovatumini vavo, novakulu, novahoneki vovitumino aveliongiya mo Jelusalei, 6 kumwe na Anasi omunene-nakwa na Kaifaa na João na Alesandele nombunga aiho yomunene-nakwa. 7 Avapake Petulu na João pokati kavo, avahimbika okuvepula okuti: “Epondolo patyi ine omenyina lialie mualinga otyipuka etyi?” 8 Petulu, eyulwa nononkhono mba Huku iya evepopila okuti: “Vatumini vovanthu, nonwe vakulu, 9 inkha onthue hono tukahi nokupulwa mokonda yotyipuka tyimwe otyiwa tualingila omulume walemana iya inkha muhanda okunoñgonoka olie walinga nawa omulume ou, 10 onwe amuho kumwe novanthu aveho vo Isilayeli noñgonokei okuti omenyina lya Jesus Kristu omu Nazare, una muaipaela momuti, mahi Huku emupindula-po pokati ko vokuankhia, otyo omulume ou akalela nekongoko momaiho enyi. 11 Olio, olio ‘emanya onwe vatungi muaanya, amuhelimono okuti liakala emanya liavilapo liopevindi.’ 12 Iya kutupu vali omunthu omukuavo weeta eyovo, mokonda pokati kovanthu mombuelo yeulu petupu nawike wapeua enyina omu tupondola okuhupila.” 13 Etyi vamona okuti Petulu na João vakola omutima, avaimbuka okuti kavatangele monosikola ononene, avahuvu. Iya avahimbika okuimbuka okuti vakalele na Jesus.

A Sentinela 01/09/2008 pefo 15, okakasa

Onondaka Mbapopiwa Mbakala ono Testu Mombimbiliya — Onkhalelo Yokuhoneka no Vakristau Votete

Okuti ono Apostolu ankho Kavetyivili Okutanga?

Etyi ovatumini novakulu vo mo Jelusalei “vamona okuti Petulu na João vakola omutima, avaimbuka okuti kavatangele monosikola ononene, avahuvu”. (Atos 4:13) Okuti tyili-tyili ono apostolu ankho kavetyivili umwe okutanga? Konthele yotyo omukanda A Nova Bíblia do Intérprete wati: “Onondaka ombo ankho kambupondola vala okunoñgonokwa ngotyo ngatyina Petulu na [João] vahalongesilwe iya nokuhetyivili okutanga nokuhoneka. Petulu na João ankho valekesa okuti velikalela na vana ankho vekahi nokuvekoyesa.”

A Sentinela 15/05/2008 pefo 30 § 6

Ononthele Mbavilapo Mbomukanda Atos

4:13 — Okuti Petulu na João ankho kavetyivili okutanga kavalongesilwe mosikola? Au. Ankho vevepopia okuti “kavatangele” mokonda ankho kavalongesilwe monosikola ononene mbonongeleya.

(Atos 4:18-20) Moluotyo, aveveihana iya avevepopila opo vahapopile omunthu nawike ine vahalongese natyike menyina lya Jesus. 19 Mahi Petulu na João avevepopila okuti: “Inkha muati hamwe okutavela ku onwe otyo tyaviuka tyipona okutavela ku Huku, muene otyenyi. 20 Mahi onthue, katupondola okutalama okupopia konthele yovipuka tuamona nevi tueiva.”

(Atos 4:23-31) Etyi veveyeka, avaende no kovalongwa vakuavo avevepopila etyi ovanene-nakwa novakulu vevepopila. 24 Etyi vetyiiva, avakatulila kumwe onondaka mbavo ku Huku avati: “Mukulami Tatekulu, ove watunga eulu nohi, nelunga, novipuka aviho vili-mo. 25 Iya ove kononkhono mbove, wapopila momulungu womukuaukulu wetu David, omuumbili wove okuti: ‘Omokonda yatyi ovanthu vomalongo vakatulila onondyaya? Oityi ovanthu vasokela ovipuka vihasilivila? 26 Onohamba mbo pohi mbelipongiya opo mbutyitukile-po Jeova nomulembulwa wae iya ovatumini veliongiya opo vevetyitukile-po.’ 27 Mokonda, tyili-tyili Herode na Posiu Pilatu novanthu vehe va Judeu novanthu vo Isilayeli veliongiyile mepunda-umbo eli, avatyitukila-po omuumbili wove omusukuki Jesus, una ove walembula, 28 veliongiyile opo valinge etyi wapopile. Ovipuka ovio viamoneka ngetyi ove uhanda mokonda yepondolo liove. 29 Pahe Jeova, tehelela etyi vekahi nokutuhonga, okuatesako ovapika vove opo vatualeko okupopia ondaka yove tyihena owoma, 30 putyina ove uyelula okuvoko kuove pala okuhakula nokulinga omanyingilikilo nomahuviso menyina liomuumbili wove omusukuki Jesus.” 31 Etyi vamana okulikuambela, omphangu apa ankho veliongiya aiteketa iya aveho avakala tyeyula ononkhono mba Huku, avapopi ondaka ya Huku nonthumbi.

Estudo Perspicaz Volume 1 Pefo 159 § 7

Ono apostolu

Ovilinga Mewaneno lyo Vakristau. Etyi ono apostolu vanengulilwa ospilitu ya Huku, mo Pendekoste, tyevepamekele unene. Ovikapitulu vitano viotete vya Atos 1:1 — 5:42 vilekesa nawa okuti ono apostolu ankho vetupu owoma iya tupu ankho vakola omutima tyina vaivisa onondaka onongwa netutilo lya Jesus, namphila ankho vapakwa mokaleya, vavetwa iya nokuhongwa okuipawa novatumini. Mononthiki mbotete mbo Pendekoste, nehongolelo lyo no apostolu pokati kepondolo lyo ospilitu sandu ya Huku ewaneno lyo Vakristau aliliyawisa unene. (Atos 2:41; 4:4) Vahimbika tete ovilinga viokuivisa mo Jelusalei, konyima avakaivisa ko Samaliya, mokueenda kuomuvo onondaka onongwa ambuiviswa ouye auho. — Atos 5:42; 6:7; 8:5-17, 25; 1:8.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Atos 4:11) Olio, olio ‘emanya onwe vatungi muaanya, amuhelimono okuti liakala emanya liavilapo liopevindi.’

Estudo Perspicaz Volume 3 pefo 209 § 1

Emanya Liopevindi

O Salmo 118:22 ipopia okuti emanya liaanyua novatungi olio malikala “emanya liavilapo liopevindi” (hebr.: roʼsh pin·náh). Etyi Jesus apopia eulu olio ankho ukahi nokulipopia oe muene okuti “emanya liavilapo liopevindi” (gr.: ke·fa·lé go·ní·as, omphandyi yopevindi). (Mat. 21:42; Mar. 12:10, 11; Luc. 20:17) Ngetyi emanya liavilapo vali lyo sapalalo liaviukilila nawa tupu na Jesus Kristu emanya liavilapo liewaneno lyo Vakristau valembulwa, lielekwa nondyuo ya Huku. Petulu tupu wapopia omukanda wa Salmo 118:22 okuti Kristu, ankho “emanya” ovanthu vaanya, mahi liaholovonwa na Huku opo likale “emanya liavilapo liopevindi.” — Atos 4:8-12; tupu tala 1 Ped. 2:4-7.

(Atos 5:1) Omulume umwe ankho utiwa o Anania nomukai wae Safila, avalandesa ohika yavo.

Omutala Womulavi 01/03/2013/ pefo 15 § 4

Petulu na Anania Vakembele — Oityi Tulilongesila-ko?

Anania nomukai wae valandesile ohika vakale nonombongo opo vakuateseko ovakristau ovape vambatisalwa. Etyi atuala onombongo kono apostolu, Anania apopi okuti ombo onombongo ambuho mbohika tualandesa. Mahi ankho hatyili-ko! Ankho waholeka onombongo mbumwe! Huku etyihololola pokati ka Petulu. Moluotyo Petulu apopila Anania okuti: “Ove wakemba, ha kovanthu, mahi o ku Huku.” Ngotyo, atoko ankhi! Etyi palamba onoola ononthatu, omukai wae eya. Mokonda ankho ketyii etyi tyaendapo nomulume wae, akembe iya nae ankhi.

Okutanga Ombimbiliya

(Atos 5:27-42) Ngotyo aveveeta Mombonge Onene yova Judeu. Iya omunene-nakwa wavilapo evepulu 28 okuti: “Katuemupopilile opo muhalongese vali konthele yenyina olio? Iya omokonda yatyi muayandyanesila elongeso lienyi mo Jelusalei? Omokonda yatyi muhandela okutuavela onkhali yohonde yomulume oo?” 29 Petulu nono apostolu ononkhuavo avakumbulula okuti: “Huku oe omutumini tuna okutavela tyipona ovanthu. 30 Huku yovakuaukulu vetu wapindulapo Jesus, ou muaipaele, etyi muemuyendyelesa momuti. 31 Huku wemukulameka akala kokulio kwae Ngonkhalamutwe Yavilapo Yeyovo opo akuateseko ova Isilayeli velivele iya Huku eveevela ononkhali mbavo. 32 Iya onthue tunombangi mbovipuka ovio, tupu tupewa oumbangi nononkhono mba Huku mbuna aavela vana vetavela okuti oe omutumini.” 33 Etyi veiva otyipuka otyo, avanumana avahande okuveipaa. 34 Mahi omu Faliseu umwe utiwa o Gamaliel akala lutai Mombonge Onene yova Judeu; ankho omulongesi Wovitumino, iya ovanthu aveho ankho vena onthilo nae, atumu opo ovalume ovo nkhele valupuke pondye. 35 Evepopila okuti: “Vanthu vo Isilayeli, talei nawa etyi muhanda okulinga ovanthu ava. 36 Mongeleka, kohale kuali Teuda apopi okuti ndyimuuli iya ovanthu vehungi 400 avahulu kwe. Mahi etyi ankhia, aveho ankho vemulandula aveliyandyana avahalingi natyike. 37 Konyima, akumoneka vali Juda omu Galileu pomuvo wotyihoneka, akala novalanduli. Omulume oo tupu ankhi iya aveho ankho vemulandula aveliyandyana. 38 Mokonda yotyo, ame ndyimupopila okuti, muhelipakei kumwe novanthu ava, veyekei. Mokonda inkha ondongeso ei ine ovilinga evi ovio vanthu opo mavinyimi-ko. 39 Mahi inkha ovia Huku kamamutyivili okuvinyima-ko. Alo umwe tyipondola mukahi nokulwisa Huku.” 40 Avetavela etyi apopia, avaihana ono apostolu avevevete, avevepopila opo vahapopie vali konthele yenyina lya Jesus, aveveyeke. 41 Ngotyo avatundu Mombonge Onene yova Judeu tyahambukwa mokonda vamoneswa ononkhumbi mokonda yenyina lya Jesus. 42 Iya ononthiki ambuho mondyuo ya Huku, no momaumbo avatualako nokulongesa tyihatalama, onondaka onongwa konthele ya Kristu, Jesus.

26 YA NOVEMBRO ALO 2 YA DEZEMBRO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ATOS 6-8

“Ewaneno Epe Lyo Vakristau Limoneswa Ononkhumbi”

(Atos 6:1) Pomuvo opo etyi ovalongwa vekahi nokuliyawisa, ova Judeu vapopia o Gregu avahimbika okuñgoñgena ova Judeu vapopia o Hebreu, mokonda ovahepe vavo ankho kavekahi nokupewa okulia kwa nthiki na nthiki.

Dê Testemunho Cabal Pefo 41 § 17

“Tuna Okutavela Tete Huku Tyipona Ovanthu”

17 Ewaneko epe liaonganekwa ankho likahi nokulambela motyitateka otyinene. Oityi tyikahi nokumoneka-po? Ovalongwa ovanyingi vekahi nokumbatisalwa ankho havo mo Jelusalei iya ankho vahanda okulilongesa vali tyina nkhele vehenekondoke komaumbo avo. Ovanthu ovo ankho vesukisa okulia novipuka ovikuavo, mokonda yotyo ovalongwa avaave onombongo opo vevekuateseko. (Atos 2:44-46; 4:34-37) Mokonda yotyo apamoneka otyitateka tyimwe “pokuyapaula ovipuka vya kese nthiki ovahepe vapopia o Gregu ankho kavekahi “nokupewa okulia kwa nthiki na nthiki.” (Atos 6:1) Mahi otyo ankho katyimoneka na vana vapopia o Hebreu. Tyafuile otyitateka ankho okapungulula vekahi nokulinga. Ovipuka ovitutu ovio vieta oundyale.

(Atos 6:2-7) Ngotyo, ono apostolu 12 avaihana ovalongwa aveho, avevepopila okuti: “Katyikahi nawa onthue tusepo ondaka ya Huku opo tuavele ovanthu ovikulia kono mesa. 3 Ngotyo, vakuatate, holovonei pokati kenyi ovalume 7 vena ovituwa oviwa, vena ononkhono mba Huku, nounongo, opo tuveavele otyilinga otyo tyesukisa. 4 Mahi, onthue matutualako notyilinga tyokulikuambela nokulongesa ondaka ya Huku.” 5 Etyi vapopia atyihambukiswa ovalongwa aveho iya avaholovona Estevau omulume una ekolelo liapama nononkhono mba Huku na Filipe, Procoro, Nicanor, Timao, Parmenas na Nicolau, omukristau wo ko Antioquia ankho wakala omu Judeu. 6 Avevetuala kono apostolu, etyi ono apostolu mbelikuambela, ambuvepake omankhanya komitwe opo mbuveavele ovilinga. 7 Moluotyo, ondaka ya Huku aitualako okuliyandyana iya ombalulo yovalongwa otyo iliyawisa vali unene mo Jelusalei. Iya ovanakwa ovanyingi avahimbika okukala nekolelo.

Dê Testemunho Cabal Pefo 42 § 18

“Tuna Okutavela Tete Huku Tyipona Ovanthu”

18 Ono apostolu ankho vekahi ngomupika wekolelo mewaneno epe iya avaimbuka okuti ankho “katyikahi nawa tusepo ondaka ya Huku opo tuavele ovanthu ovikulia.” (Atos 6:2) Opo vatetulule otyitateka otyo, avapopila ovalongwa opo vaovole ovalume 7 “vena ononkhono mba Huku, nounongo” opo veveavele otyilinga “otyo tyesukisa”. (Atos 6:3) Ankho tyesukisa ovalume vafuapo mokonda otyilinga otyo ankho hakuavela vala okulia mahi tupu tyakutikinya okuundapesa onombongo nokulanda ovipuka. Ovalume aveho ankho vaholovonwa ankho vena omanyina o Gregu iya otyo tyafuile tyakalesa nawa ovahepe vana ankho vekahi nokuliyava iya atyivekalesa vali nonthumbi. Konyima yetyi velikuambela konthele yotyitateka otyo, ono apostolu avaholovona ovalume epandu-vali opo valinge otyilinga “otyo tyesukisa.”

(Atos 7:58–8:1) Konyima etyi vemutuala no kondye yepunda-umbo, avahimbika okumutyopa nomamanya. Onombangi mbokuemutendeleya avasi-po ovikutu viavo vyo kombanda ponomphai mbomukuendye umwe utiwa o Saulu. 59 Putyina ankho vekahi nokuveta Estevau nomamanya, eliyavela unene peulu ati: “Tatekulu Jesus, tambula omuenyo wange.” 60 Pahe aikila konongolo, apopi nondaka yakaluluka okuti: “Jeova uhevevele onombei mbonkhali ei.” Etyi apopia onondaka ombo ankhi.

8 Saulu nae ankho otyo ahanda tyokumuipaa. Monthiki oyo, ovanthu vewaneno ankho likahi mo Jelusalei, avahimbika okuhataikiswa unene. Iya aveho aveliyandyana movilongo vyo Judeia no Samaliya, amusala vala ono apostolu.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Atos 6:15) Etyi ovanthu aveho vepumphi Mombonge Onene yova Judeu vemutala, avamono okuti otyipala tyae tyikahi ngotyipala tyoandyu.

Dê Testemunho Cabal Pefo 45 § 2

Estevau — “Wahiliya iya una Epondolo”

2 Ankho pena otyipuka tyimonekela motyipala tya Estevau pomuvo opo. Ovakoyesi vemutala iya avomono okuti otyipala tyae “tyikahi ngotyipala tyoandyu.” (Atos 6:15) Onoandyu mbupopia onondaka mba Jeova Huku otyo ovanthu vakalela nowoma nambo iya tupu mbahiliya. Tupu otyo tyikahi nokumoneka na Estevau —  alo umwe avakoyesi vena onkhi, avetyimono. Oñgeni apondola okukala tyahiliya?

(Atos 8:26-30) Mahi oandyu ya Jeova aipopila Filipe okuti: “Katuka, enda no kokumbili kuekumbi metapalo lilauka no ko Jelusalei ko Gaza.” (Olio ankho etapalo lyo moluhandya.) 27 Ngotyo akatuka iya aende, avasi omulume umwe omu Etiopia omukuatesiko wa Kandace una epondolo, onkhai-hamba yo mo Etiopia, ankho uyunga omalumono onkhai-hamba. Ankho waile ko Jelusalei okukafenda. 28 Pahe ankho ukahi nokukondoka, upumphi kokalosa kae weenda nokutangela peulu omukanda womuuli Isaia. 29 Moluotyo, kononkhono mbae, Huku apopila Filipe okuti: “Enda popepi nokalosa oko.” 30 Filipe ahatekela ponthele yokalosa iya emuivi tyina atanga omukanda womuuli Isaia iya ngwe emupulu okuti: “Etyi ukahi nokutanga wetyinoñgonoka nawa?”

Dê Testemunho Cabal Pefo 58 § 16

“Wivisa Onondaka Onongwa Konthele ya Jesus”

16 Ovakristau hono vena elao liokuundapa movilinga ngevi vialingile Filipe. Ononthiki ambuho, ovanthu vena omphitilo yokupopia konthele Youhamba tyina vehekahi movilinga viokuivisa ku vana vavasiwa moungendi. Ovikando ovinyingi, vehole okuvasa ovanthu valekesa esuko, hakuti velihakamo. Otyo tyihole okumoneka, Ombimbiliya ipopia okuti onoandyu ombo mbukahi nokuhongolela ovilinga viokuivisa opo onondaka onongwa mbuiviswe “movilongo aviho, nomihoko aviho, nomalaka aeho, novanthu aveho.” (Apo. 14:6) Tyina onoandyu mbuhongolela ovilinga viokuivisa, etyi Jesus apopile tyikahi nokufuisapo. Monthengele-popia konthele yotiliku nevu, Jesus wapopia okuti, momuvo wokuteya ine o konthyulilo youye uno, “ovateyi” “onoandyu.” Tupu wapopia okuti “ngetyi evu litukulwa aliyokwa, nonthyulilo youye otyo maikaenda ngotyo.” (Mat. 13:37-41) Tupu momuvo omo, onoandyu mambuongiya vana Jeova ekahi nokukokela meongano liae: vana mavakapiñgana Ouhamba wokeulu iya konyima, “otyinyingi tyovanthu” iya “nonongi ononkhuavo.” — Apo. 7:9; João 6:44, 65; 10:16.

Okutanga Ombimbiliya

(Atos 6:1-15) Pomuvo opo etyi ovalongwa vekahi nokuliyawisa, ova Judeu vapopia o Gregu avahimbika okuñgoñgena ova Judeu vapopia o Hebreu, mokonda ovahepe vavo ankho kavekahi nokupewa okulia kwa nthiki na nthiki. 2 Ngotyo, ono apostolu 12 avaihana ovalongwa aveho, avevepopila okuti: “Katyikahi nawa onthue tusepo ondaka ya Huku opo tuavele ovanthu ovikulia kono mesa. 3 Ngotyo, vakuatate, holovonei pokati kenyi ovalume 7 vena ovituwa oviwa, vena ononkhono mba Huku, nounongo, opo tuveavele otyilinga otyo tyesukisa. 4 Mahi, onthue matutualako notyilinga tyokulikuambela nokulongesa ondaka ya Huku.” 5 Etyi vapopia atyihambukiswa ovalongwa aveho iya avaholovona Estevau omulume una ekolelo liapama nononkhono mba Huku na Filipe, Procoro, Nicanor, Timao, Parmenas na Nicolau, omukristau wo ko Antioquia ankho wakala omu Judeu. 6 Avevetuala kono apostolu, etyi ono apostolu mbelikuambela, ambuvepake omankhanya komitwe opo mbuveavele ovilinga. 7 Moluotyo, ondaka ya Huku aitualako okuliyandyana iya ombalulo yovalongwa otyo iliyawisa vali unene mo Jelusalei. Iya ovanakwa ovanyingi avahimbika okukala nekolelo. 8 Estevau ankho wapandua unene na Huku nokueyulwa nepondolo, iya ankho ukahi nokulinga omahuviso omanene, nomanyingilikilo pokati kovanthu. 9 Mahi ovalume vamwe vatunda motyikundyi tyimwe tyitiwa Ondyuo Yovanthu Vokuayovoka, nova Silene nova Alexandria novo ko Silisia novo ko Asia aveya okuyayesa Estevau. 10 Mahi avehemuvili mokonda yenoñgonoko liae nononkhono mba Huku mbumukuatesako okupopia. 11 Konyima avahindila ovalume vamwe pokamphengi opo vapopie okuti: “Onthue tuemuiva etyi apopia omapita konthele ya Moisesi na Huku.” 12 Iya avahindila ovanthu, novakulu, novahoneki vovitumino, liwa-liwa aveya avemukuate avemutuala Kombonge Onene yova Judeu. 13 Avaave oumbangi womatutu avati: “Omulume ou kekahi nokuyeka-po okupopia omapita omphangu ikola Novitumino vya Moisesi. 14 Mongeleka tuemuiva tyina apopia okuti Jesus omu Nazare mateye-po Ondyuo ya Huku apilulula ovitumino Moisesi etuavelele.” 15 Etyi ovanthu aveho vepumphi Mombonge Onene yova Judeu vemutala, avamono okuti otyipala tyae tyikahi ngotyipala tyoandyu.

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma