Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukristau
1-7 YA OUTUBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JOÃO 9-10
“Jesus Walingile nawa Onongi Mbae”
(João 10:1-3) “Tyotyili, ame ndyimupopila okuti: Una uhanyingilila pombundi yotyinyongo tyonongi, mahi aulula ongandyo yotyinyongo, omunthu oo otyimphulu iya tupu otyifuanga. 2 Mahi una ukuata pombundi oe omunthita wonongi. 3 Omunthita uyelula pombundi iya onongi mbuimbuka ondaka yae. Utumbula omanyina ambo iya embulupula.
(João 10:11) Ame ndyimunthita omuwa. Omunthita omuwa waava omuenyo yae opo ayovole onongi mbae.
(João 10:14) Ame ndyimunthita omuwa. Ndyii onongi mbange iya onongi mbange nambo mbundyi.
Ombimbiliya yokulilongesa ono media
Otyinyongo: Otyinyongo tyonongi omphangu ihondyua nomiti, opo iyakulilile onongi kounthiki komahunyu nokovimphulu. Omunthita ukala pombundi otyo ayunga onongi kounthiki. Kohale ankho ovinyongo viapama iya ankho viatungwa mononkhalelo mbelikalaila, ovikando ovinyingi ankho vitungwa nomamanya. (Num. 32:16; 1 Sam. 24:3; Zac. 2:6) João wapopia okuti tyina onongi mbunyingila “omunthita” ukala pombundi. (João 10:1, 3) Ankho tyakaka unene ovanthita okukala pombundi yotyinyongo, opo vayakulile onongi mbavo. Komuhuka omunthita uyelula pombundi yonongi. Kese munthita upondola okuihana onongi mbae iya onongi mbupondola okuimbuka ondaka yomunthita ambutavela. (João 10:3-5) Mongeleka oyo Jesus ankho ukahi nokupopia onkhalelo atekula ovalongwa. — João 10:7-14.
Omutala Womulavi 15/05/2011 pomafo 7-8 § 5
Nombunga mbo Vakristau — “Kalei Tyipahi”
5 Mongeleka, oupanga ukala pokati komunthita nonongi mbae, owotyotyili. Omunthita wii atyiho konthele yonongi mbae iya onongi nambo mbwii omunthita nokuna onthumbi mwe. Mbuimbuka nokutavela ondaka yae. Jesus wati: “Ame ndyii onongi mbange iya onongi mbange mbundyi.” Jesus kei vala katutu ewaneno. Ondaka yo Gregu yapitiyua “ndyii” ilekesa okuti “omunthu wanoñgonoka nawa otyipuka.” Tyotyili, Omunthita Omuwa wii nawa onongi mbae ambuho. Oe wii etyi mbesukisa, netyi tyimbusoyesa, netyi tyimbupameka. Ongeleka yetu Jesus, natyike ehei konthele yonongi mbae. Iya onongi mbwii nawa omunthita nokuyumba onthumbi mehongolelo liae.
(João 10:4, 5) Tyina amalupula onongi mbae, ukala komutwe iya ambumulandula mokonda mbwii ondaka yae. 5 Nalumwe mambulandula ou mbehei, mahi mambumuende nkholo, mokonda kambwii ondaka yae.”
Venha Ser Meu Seguidor pomafo 124-125 § 17
“Petupu Etyi ankho Evepopila Tyihaave Ongeleka”
17 George A. Smith ankho wetyimona nawa konthele yonongi iya ahoneka momukanda wae (A Geografia Histórica da Terra Santa) okuti: “Pamwe ankho tupululukwa-po komutenya ponthele yononyombo mbo ko Judeia, otyo ovanthita valauka nonongi mbavo. Onongi ambuhonyo iya onthue ankho tulipula okuti oñgeni kese munthita metyivili okupunga onongi mbae. Mahi tyina onongi mbamanu omaande, ovanthita vasapo onongi mbavo avainduka iya kese umwe ahimbika okuihana onongi. Kese onongi ambulandula omunthita wambo, ambuende tyaongana ngetyi mbeile. Jesus wavasa ongeleka ongwa opo alongese etyi ankho ahanda, otyo tyilekesa okuti inkha tunoñgonoka etyi alongesa nokutavela ovitumino viae, atulandula ehongolelo liae, matuyungwa nawa “nomunthita omuwa.”
(João 10:16) “Iya ame ndyina onongi ononkhuavo mbehe mbohambo ei, tupu nambo ndyina okumbueta. Iya ambutehelela ondaka yange, nokukala otyunda tyike vala, nomunthita wike vala.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 10:16
ndyina okumbueta: Ine “okukembupola-ko.” Ondaka aʹgo mo Gregu yaundapeswa apa ihangununa “(ndyina) okumbueta” ine “okukembupola-ko” tyitei vala kuetyi tyikahi nokupopiwa. Ovihonekwa vimwe vyo Gregu viahonekwa 200 P.K. waundapesa ondaka yo Gregu (sy·naʹgo) ihangununa “okuongiya.” Mokonda Jesus Omunthita Omuwa, uhonyeka, uhongolela, uyakulila iya ulisa onongi mbae (Tupu tala “otyunda otyitutu” mu Luc. 12:32) nonongi ononkhuavo. Ambukala otyunda tyike no munthita wike. Onondaka ombu polutalatu mbupopia ewaneko Jesus ena no valanduli vae.
Ovola Olumono Lwa Huku
(João 9:38) Apopi okuti : “Ndyina ekolelo muove Tatekulu.” Iya aikila konongolo opo emufende.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 9:38
aikila konongolo opo emufende: Ine “elipetamena komutwe wae; aikila konongolo opo elikuambele; opo emuhilivike.” Mo Gregu ondaka pro·sky·neʹo yapopiwa apa ilekesa okufenda huku tupu ihangununwa “okufenda.” (Mat. 4:10; Luc. 4:8) Ngetyi tyapopiwa apa, omulume wahakulilue, ankho watyitilue otyilema mahi aimbuka okuti Jesus omukaleli-po wa Huku iya aikila konongolo opo emufende. Omulume una, ankho katale Jesus ngatyina o Huku mahi ngetyi tyaulilwe, atale Jesus ngatyina “Omona womulume,” Mesiya una epondolo enene. (João 9:35) Etyi omulume una alingile okuliyongamena ku Jesus, ankho tyelifwa netyi ovanthu vapopia tyikahi Movihonekwa vyo Hebreu. Ovanthu ovo ankho velipetamena tyina veliongiya novauli nono hamba ine ovanthu ovakuavo vokuakalela-po Huku. (1 Sam. 25:23, 24; 2 Sam. 14:4-7; 1 Reis 1:16; 2 Reis 4:36, 37) Ovikando ovinyingi, ku Jesus okuikila konongolo ankho tyilekesa olupandu komukulami. — Tala outoi wokulilongesa mu Mat. 2:2; 8:2; 14:33; 15:25.
(João 10:22) Ankho omuvo Wotyipito Tyokupakula omphangu mo Jelusalei. Ankho o pomuvo woutalala.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 10:22
omuvo Wotyipito Tyokupakula: Mo Hebreu ondaka otyipito tyitiwa Hanuca (chanuk·kahʹ), ihangununa “Okupakula.” Ankho tyikala ononthiki etyinana, okuhimbikila monthiki 25 yohanyi Quisleu, tyimanuhuka tyina outalala uhimbika, (tala okatoi kokulilongesa outalala mo versikulu ei no Apendise. B15) ankho vahinangela elipakulo liondyuo ya Huku mo Jelusalei mo 165 P.K.E. etyi Ohamba sírio Antíoco IV Epifânio ankho alekesa okuti utupu onthilo na Jeova, Huku yova Judeu etyi apopia omapita ondyuo ya Huku. Mongeleka, ayoko omapito ondyuo ya Huku, ahanye-po onokamala mbovanakwa atyindipo otyikasa tyoolu tyokulingila ovilikutila, nomesa yokupaka onombolo novikandiyelo vyo oolu. Apakula ondyuo ya Huku kotyikahuku Zeus do Olimpio. Etyi palamba omanima evali, Juda Macabeu apindulapo epunda-umbo nondyuo ya Huku. Konyima asukukisa Ondyuo ya Huku iya apakula vali omphangu oyo monthiki 25 ya Quisleu mo 165 P.K.E., etyi palamba omanima etatu tunde apa Antíoco alingile ovilikutila mondyuo yefendelo ya Zeus do Olimpio. Oku ankho kulingilwa apeho ovilikutila pala Jeova. Ovihonekwa kavipopi oñgeni Jeova akuatesako Juda Macabeu okufinda iya nokumuhongolela opo apindulepo ondyuo ya Huku. Moluotyo, Jeova waundapesa ovanthu vomalongo ngetyi ohamba yo Persia Siru opo vapindulepo efendelo Liae liotyotyili. (Isa. 45:1) Tyaviuka okusoka okuti Jeova upondola okuundapesa ovanthu velipakula kwe opo afuisepo ehando Liae. Ovihonekwa vilekesa okuti ondyuo ya Huku ankho ina yokupindulwa-po iya aihimbika vali okuundapa ngetyi tyipopia omaulo amwe konthele ya Mesiya novilinga viae viokuivisa iya nokulingila-mo ovilikutila. Tupu, ova Levita vaava ovilikutila alo umwe pomuvo Mesiya eya opo aave otyilikutila tyakolela vali, omuenyo wae pala okuyovola ovanthu aveho. (Dan. 9:27; João 2:17; Heb. 9:11-14) Ovalanduli va Kristu kavapopililwe opo valandule otyipito tyokupakula onondyuo. (Col. 2:16, 17) Mahi, Mombimbiliya mutupu natyike tyilekesa okuti Jesus novalongwa vae ankho veyele otyipito otyo.
Okutanga Ombimbiliya
(João 9:1-17) Putyina ankho ekahi nokulamba, amono omulume umwe watyitua omumphoki. 2 Moluotyo ovalongwa vae avemupulu okuti: “Mulongesi, olie walinga onkhali, omulume ou ine ovo tate yae, opo atyitwe omumphoki?” 3 Jesus akumbulula okuti: “Hamulume-ko ou walinga onkhali tupu havo tate yae mahi opala okulekesa epondolo lya Huku konthele yae. 4 Tuna okulinga ovilinga Viauna wanthuma putyina nkhele limutenya; mokonda otyinthiki tyikahi nokuhika, petupu ou maundapa. 5 Putyina nkhele ndyikahi mouye, ndyityimimi tyouye.” 6 Konyima yetyi apopia ngotyo, anthili pohi, alingi onthata nomalute iya eiwaeka pomaiho omulume; 7 iya emupopila okuti: “Enda kelikohe metala lyo ko Siloe” (ipitiyua okuti “watumwa”). Ngotyo ekelikoha, etyi akondoka uweete-po. 8 Moluotyo ovomunthele yae navana ankho vemumona tyina ankho aita osimola avelipulu okuti: “Ou hamulume una ankho ukala lupumphi nokuita osimola?” 9 Vamwe ankho vati: “Oe umwe.” Ovakuavo vati: “Haeko, mahi velifwa vala.” Omulume ankho uti: “Ame umwe.” 10 Ngotyo avemupulu okuti: “Opo, oñgeni weete-po?” 11 Akumbulula okuti: “Omulume utiwa Jesus walinga onthata, eiwaeka pomaiho ange iya ati: ‘Enda ko Siloe iya olikoho.’ Andyiende, andyilikoho andyihimbika okumonapo.” 12 Mokonda yotyo, avemupulu okuti: “Omulume oo ulipi?” Akumbulula okuti: “Hityii.” 13 Avemutuala ko va faliseu. 14 Mahi onthiki Jesus alinga onthata ankho otyasapalo. 15 Moluotyo, ova faliseu tupu avahimbika okupula komulume oñgeni amona-po. Evekumbulula okuti: “ Ngwe wapaka onthata pomaiho ange, andyilikoho iya pahe ndyiete-po.” 16 Moluotyo ova faliseu vamwe avati: “Omulume ou ha Huku ko, mokonda undapa motyasapalo.” Ovakuavo avati: “Oñgeni omulume omukuankhali apondola okulinga omahuviso ngaa?” Aveliyapuka pokati. 17 Avapulu vali omumphoki okuti: “Oityi ove upopia konthele yae, mokonda oe wapatula omaiho ove?” Akumbulula okuti: “Omuuli.”
8-14 YA OUTUBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JOÃO 11-12
“Hetekela Okankhenda ka Jesus”
(João 11:23-26) Jesus emupopila okuti: “Omphange yove mapindukapo.” 24 Marta emukumbulula okuti: “Ndyityii okuti mapindukapo petutilo, monthiki yahulilila.” 25 Jesus emupopila okuti: “Ame tutilo nomuenyo. Una ukala nekolelo muame, namphila ankhia, makala vali nomuenyo. 26 Iya kese umwe una omuenyo nekolelo muame, kamakankhia vali. Otyo ove utyitavela?”
Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu João 11:24, 25
Omphange yove mapindukapo: Marta ankho usoka okuti Jesus ukahi nokupopia konthele yetutilo komutwe wandyila, monthiki yahulilila. (Tala okatoi kokulilongesa mu João 6:39.) Ankho una onthumbi onene muetyi alongeswa. Ononkhalamutwe mbumwe mbonongeleya mbo pomuvo opo vatiwa ova Sanduseu, ankho vapopia okuti kamakukakala etutilo, namphila ondongeso oyo ankho yayandyuluka nawa Movihonekwa. (Dan. 12:13; Mar. 12:18) Mahi ova Faliseu ovakuavo ankho vapopia okuti ohande kainkhi. Marta ankho utyii okuti Jesus walongesile konthele yetutilo iya alo umwe walingile omahuviso amwe namphila ha liomunthu wakalele ehimbwe tyankhia nga Lasalu.
ame tutilo nomuenyo: Ononkhia netutilo lya Jesus viaikula ondyila opo tukamone omuenyo. Etyi Jesus atutiliswa, Jeova emuavela epondolo liokututilisa ovanthu nokuveavela omuenyo uhapu. (Tala okatoi mu João 5:26.) Mu Apo. 1:18 Jesus welipopia okuti “oyouna una omuenyo” una, “una onosapi mbo nonkhia iya no Mbomelangalo.” Ngotyo Jesus, ekevelelo pala vana vokuna omuenyo iya no vokuankhia. Walaa okukapindulapo vokuankhia eveavela vali omuenyo uhapu mouhamba wa Huku wokeulu utuminwa nae. — João 5:28, 29; 2 Ped. 3:13.
(João 11:33-35) Moluotyo, etyi Jesus emumona ukahi nokulila, nova Judeu vokueya nae vekahi nokulila, atyimuihama unene iya akeme. 34 Apopi okuti: Opi muemupaka?” Avemukumbulula okuti: “Tatekulu, endyu ukatale-po.” 35 Jesus ahimbika okulila.
Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu João 11:33-35
nokulila: Ine “okutokesa ononkhuka.” Mo Gregu ondaka “okulila” tupu ilekesa okulilila peulu. Jesus waundapesa ondaka oyo otyikando tyimwe etyi apopia konthele yehanyauno lyo Jelusalei. — Luc. 19:41.
atyimuihama unene. . . akeme: Monkhalelo onondaka ombo mbelilandula, melaka liokonthuko mbulekesa okuti Jesus ankho weihamenua unene. Mo Gregu ondaka yapitiyua “tyemuihama unene” (em·bri·maʹo·mai) haunene ilekesa omunthu watokota omutima, mahi monkhalelo onondaka ombu mbelilandula tyilekesa okuti Jesus ankho weihamenua unene. Mo Gregu ondaka “akeme” (ta·rasʹso) ilekesa omunthu wahulilua. Ngetyi tyapopia omunongo umwe, monkhalelo ei ilekesa okuti ankho “watokota omutima okukala noluihamo.” Ondaka oyo tupu ikahi mu João 13:21 ipopia oñgeni Jesus akala etyi ayondyua na Juda. — Tala okatoi kokulilongesa mu João 11:35.
atyimuihama: Ine “mospilitu.” Mo Gregu ondaka pneuʹma moversikulu ei mokutala yapopiwa ngo tyilekeso tyononkhono mbulunda omutima omunthu okulinga otyipuka tyimwe monkhalelo imwe ikahi nawa. — Tala mo Glossario “Mospilitu.”
ahimbika okulila: Ondaka yaundapeswa apa (da·kryʹo) yapolwa mondaka yo Gregu ilekesa “ononkhuka” ngei ikahi momukanda wa Luc. 7:38; Atos 20:19, 31; Heb. 5:7; Apo. 7:17; 21:4. Etyi amona ovanyingi vekahi nokulila nae ahimbika okulila. Movihonekwa vyo Gregu, ondaka oyo yo Gregu oyo vala yaundapeswa yelikalela nei ikahi mu João 11:33 (tala okatoi kokulilongesa) opo apopie onkhalelo Maliya alilila iya nova Judeu. Jesus ankho utyii okuti matutilisa Lasalu mahi atyimuihama unene etyi amona omapanga ae vaihamenwa unene. Mokonda yohole nokankhenda nomapanga ae nae ahimbika okulila. Ehipululo olio lilekesa nawa okuti, Jesus ankho una okankhenda na vana vasiwapo nomapanga avo mononkhia mbaetwa na Andau.
(João 11:43, 44) Etyi apopia ovipuka ovio aihana nondaka yaya peulu okuti: “Lasalu, tundamo!” 44 Omulume ankho wankhia, atundumo novikalo no mankhanya akutwa iya novinyanga awingilwa motyipala. Jesus evepopila okuti: “Mukutululei iya amumuyeke aye.”
Ovola Olumono Lwa Huku
(João 11:49) Moluotyo umwe puvo o Kaifa, ankho omunene-nakwa pomuvo opo evepopila okuti: “Onwe mutupu etyi mwii,
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 11:49
omunene-nakwa: Puetyi ankho elongo lyo Isilayeli lihetei komalongo omakuavo, omunakwa ankho utualako okutumina kapolua-ko. (Núm. 35:25) Pomuvo ova Roma vafinda ova Isilayeli, ovatumini vaholovonwa nova Roma ankho ovo vala vapondola okuvepola-ko. (Tala o Glossario “Omunene-nakwa.”) Kaifa waholovonwa nova Roma mokonda ankho una ounongo tunde kohale tyipona vakuavo oe waholovonwa menima 18 P.K. iya atualako okukala koutumini alo menima 36 P.K. Kaifa wakala omunene-nakwa menima 33 P.K., tyafuile João ankho waimbuka okuti enyina Kaifa ngo munene-nakwa otyo ankho tyakutikinya omuvo Jesus aipawa. — Tala Apendise B12 opo uvase apa hamwe ankho pakala ondyuo ya Kaifa.
(João 12:42) Mononkhalelo mbumwe, alo umwe ova ovatumini ovanyingi ova judeu ankho vena ekolelo mwe mahi mokonda yova faliseu, ankho kavetyipopi movanyingi, opo vahataatwe mondyuo yokufenda;
Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu João 12:42
ovatumini: Mo Gregu ondaka “ovatumini” mokutala ilekesa ovanthu valinga onthele Yombonge onene yova Judeu. Ondaka oyo ivasiwa mu João 3:1 ipopia Nikodemu umwe povatumini Vombonge. — Tala okatoi kokulilongesa mu João 3:1.
vahataatwe mondyuo yokufenda: Ine “okutewa-tewa; mondyuo yokufenda.” Ondaka ei a·po·sy·naʹgo·gos yo Gregu ivasiwa vala mu João 12:42 no 16:2. Omunthu ankho utaatwa, upenyua iya atewa-tewa pokati kavakuavo. Onkhalelo oyo alingwa yokutaatwa pokati kavakuavo ankho tyimukalesa omapita iya haunene vana vena onombunga mbahepa. Onondyuo mbokufendela ankho haunene o pala okulongesa, tupu onomphangu mbumwe ankho mbuundapeswa pala okukoyesa, tupu ankho vapondola okuhitisa omunthu nokumuveta iya avemutaata. — Tala okatoi kokulilongesa mu Mat. 10:17.
Okutanga Ombimbiliya
(João 12:35-50) Ngotyo Jesus evepopila okuti: “Otyimimi matyikala pokati kenyi omuvo uhehi. Endelei motyimimi tyina nkhele munatyo, opo enthiki lihemuvase, una weendela menthiki kei oku enda nako.36 Tyina nkhele muna otyimimi, kalei nekolelo motyimimi, opo mukale ovana votyimimi.” Etyi amana okupopia ovipuka ovio, Jesus aende pomphangu onkhuavo. 37 Namphila ankho alingile omahuviso omanyingi otyo vetyiete no ngotyo avahakala nekolelo mwe, 38 opo onondaka mbomuuli Isaia mbufuisuepo, etyi ati: “Jeova, olie wakala nekolelo muetyi tuapopia? Olie waholololelua okuvoko kwa Jeova?” 39 Isaia tupu wapopia omokonda yati ankho vehetavelela: 40 “Wevepata omaiho iya ateneka omitima viavo, opo vahamoneko nomaiho avo, nokuhanoñgonoka olusoke nomitima viavo, vahakondoke opo ame ndyivevelule.” 41 Isaia wapopia ovipuka ovio, mokonda wamona omunkhima wae iya apopi konthele yae. 42 Mononkhalelo mbumwe, alo umwe ovatumini ovanyingi ova judeu ankho vena ekolelo mwe mahi mokonda yova faliseu, ankho kavetyipopi movanyingi, opo vahataatwe mondyuo yokufenda, 43 Ankho vehole vali omunkhima wovanthu tyipona wa Huku. 44 Moluotyo Jesus evepopila peulu okuti: “Una ukala nekolelo muame, kakala vala nekolelo muame mahi tupu mu una wanthuma; 45 una undyete, tupu weete Una wanthuma. 46 Ame neya ngotyimimi mouye, opo aveho vana vakala nekolelo muame, vahatualeko okukala menthiki. 47 Mahi inkha umwe utehelela onondaka mbange ehembufuisapo, ame himukoyesa, mokonda ame heile okukoyesa ouye mahi neya okuyovola ouye. 48 Una uhetavela iya uanya onondaka ndyipopia pena ou memukoyesa. Onondaka napopia ombo mambumukoyesa monthiki yahulililako. 49 Mokonda Ame hapopile etyi nahanda, mahi Tate wokuanthuma wandongesa etyi ndyina okupopia noñgeni mandyipopi. 50 Tupu, ndyityii okuti ovitumino viae vihangununa omuenyo uhapu. Moluotyo, ovipuka ame ndyipopia, ndyivipopia ngetyi Tate evimphopila.”
15-21 YA OUTUBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JOÃO 13-14
“Ame Nemuavela Ongeleka”
(João 13:5) Iya apake omeva mombasiya, ahimbika okukoha onomphai mbovalongwa iya embusekuna netuaya eliitika.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 13:5
okukoha onomphai mbovalongwa: Kohale mo Isilayeli, ononkhaku ankho mbuundapeswa unene. Ononkhaku ankho vaundapesa pomuvo pana ankho mbukutilwa povikatolo ine oponongunyu. Ankho otyinthyiliyo tyovanthu okulipola ononkhaku tyina vanyingila mondyuo, okutambula nawa ovaenda ankho tyakutikinya okukoha onomphai mbavo. Ombimbiliya ina omahipululo omanyingi konthele yotyo. (Gên. 18:4, 5; 24:32; 1 Sam. 25:41; Luc. 7:37, 38, 44) Etyi Jesus akoha onomphai mbovalongwa vae, waundapesa tyimwe tyilingwa-lingwale, opo evelongese okukala nomutima weliola mokuundapela vakuavo.
(João 13:12-14) Etyi akoha onomphai mbavo, avale ovikutu viae ovikuavo, apumphama vali konthele yomesa, evepopila okuti: “Muanoñgonoka etyi nemulinga?” 13 Onwe mundyihana okuti ‘Mulongesi’ na ‘Tatekulu’ iya muapopia umwe nawa, mokonda ame yatyo. 14 Inkha ame Tatekulu no Mulongesi, nakoha onomphai mbenyi, tupu nonwe muna okukoha onomphai mba vakuenyi.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 13:12-14
muna: Ine “muna yokutyilinga.” Ondaka yo Gregu yapopiwa apa, apeho ankho yuundapeswa putyina vapopia onombongo. Ondaka oyo ihangununa “okukala nongele yomunthu; ine okulevala otyipuka tyimwe.” (Mat. 18:28, 30, 34; Luc. 16:5, 7) Mo versikulu ei, nononkhuavo ondaka oyo yaundapeswa opo ipopie otyipuka omunthu ei okuti una yokutyilinga. — 1 João 3:16; 4:11; 3 João 8.
(João 13:15) Mokonda ame nemuavela ongeleka, yokuti ngetyi ame nemulinga, no onwe otyo muna okulinga.
A Sentinela 01/03/1999 pefo 31 § 1
Omulume Wakolela Vali Ulinga Otyilinga Tyokueliola Omutima
Puetyi akoha onomphai mbono apostolu Jesus waava ongeleka ikahi nawa yokuliola omutima. Tyotyili Ovakristau kavapondola okusoka okuti vakolela vali ku vakuavo, avahasoko okuti vakuavo apeho vena okuvelingila-ko, tupu kavapondola okuovola okukala nomunkhima. Tyelikalela notyo, vesukisa okulandula ongeleka ya Jesus, “weheile opo aumbilwe, mahi weya okuumbila, nokuava omuenyo wae ngofeto pala okuyovola ovanthu ovanyingi”. (Mateus 20:28) Tyotyili ovalanduli va Jesus vena okukala tyafuapo opo valinge ovilinga viatombwa pala ovakuatate vavo.
Ovola Olumono Lwa Huku
(João 14:6) Jesus emupopila okuti: “Ame ndyila, ame tyili, ame muenyo. Nawike uya ku Tate ahakuate kuame.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 14:6
Ame ndyila, ame tyili, ame muenyo: Jesus ondyila mokonda o pokati kae vala tupondola okufuena ku Huku pokati kelikuambelo. Tupu “ondyila” opo ovanthu vakale noupanga na Huku. (João 16:23; Rom. 5:8) Jesus otyili mokonda apeho ankho upopia otyili nokutyinda omuenyo welikuata notyili. Mwe maafuiswapo omaulo omanyingi iya oe omunthu wakolela vali mehando lya Huku. (João 1:14; Apo. 19:10) Omaulo omanyingi akala “ ‘otyili’ [ine afuiswapo] pokati kae.” (2 Cor. 1:20) Jesus omuenyo mokonda pokati kotyilikutila tyeyovo, walinga atyiho opo ovanthu vakale vali “nomuenyo wotyotyili” tyihangununa “omuenyo waapeho.” (1Tim. 6:12, 19; Efé. 1:7; 1 João 1:7) Tupu malekesa okuti oe “omuenyo” tyina amatutilisa ovanthu vokuna elao liokukakala apeho Mouye Omupe. — João 5:28, 29.
(João 14:12) Ndyimupopila otyili okuti: Una ukala nekolelo muame, nae makalinga ovilinga ndyikahi nokulinga. Iya makalinga ovilinga viavilapo kuevi, mokonda ame mandyiende ku Tate.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 14:12
makalinga ovilinga viavilapo kuevi: Jesus ankho kekahi nokupopia okuti ovalongwa vae mavalingi omahuviso akolela tyipona aa alingile. Nomutima weliola Jesus waimbuka okuti ovilinga viokuivisa viovalongwa nokulongesa ankho mavikala vali ovinene tyipona viae. Ovalongwa vae ankho mavaundapa vali movilongo ovinyingi ngetyi okuvasa vali ovanthu ovanyingi, ine okuivisa omuvo omunyingi tyipona ou ankho apondola okuundapa. Onondaka mba Jesus mbalekesa nawa okuti ovalongwa vae mavatualako novilinga viae.
Okutanga Ombimbiliya
(João 13:1-17) Puetyi otyipito tyo Pasikwa tyihenehike-po, Jesus ankho utyiyale okuti oola yae yokutunda pano pohi okuenda ku Tate yae yehikapo. Jesus wakalele nohole novalongwa vae vekahi mouye, wakalele nohole navo alo konthyulilo. 2 Ngotyo, puetyi ankho vekahi nokulia ondalelo, Eliapu ankho liapakale momutima wa Juda Iskaliote omona wa Simau, olusoke luokumupakula. 3 Oe ankho utyii okuti Tate yae waava ovipuka aviho pomaoko ae, nokuti watunda ku Huku, pahe ankho maende ku Huku. 4 Moluotyo, akatuka, apakela ponthele otyikutu tyae tyo kombanda. Apolo etuaya eliitikalio. 5 Iya apake omeva mombasiya, ahimbika okukoha onomphai mbovalongwa iya embusekuna netuaya eliitika. 6 Ehiki pu Simau Petulu. Iya ngwe emupopila okuti: “Tatekulu, mosukula onomphai mbange?” 7 Jesus emukumbulula okuti: “Etyi ndyikahi nokulinga, nkhele kumetyinoñgonoka, mahi moketyinoñgonoka konyima yovipuka evi.” 8 Petulu emupopila okuti: “Nalumwe mokoho onomphai mbange.” Jesus emukumbulula okuti: “Inkha hikukoho, utupu onthele kumwe naame.” 9 Simau Petulu ati: “Tatekulu, kumakoho vala onomphai mbange, mahi tupu nomaoko ange nomutwe wange.” 10 Jesus emupopila okuti: “Una welikoha, wasukuka olutu aluho, wesukisa vala okukoha onomphai mbae. Iya onwe muasukuka, mahi hamuvo.” 11 Ankho wii ou ukahi nokumuyondya. Otyo apopila okuti: “Hamuho muasukuka. 12 Etyi akoha onomphai mbavo, avale ovikutu viae ovikuavo, apumphama vali konthele yomesa, evepopila okuti: “Muetyimona etyi nemulinga?” 13 Onwe mundyihana okuti ‘Mulongesi’ na ‘Tatekulu,’ iya muapopia umwe nawa, mokonda ame yatyo. 14 Iya inkha ame Tatekulu no Mulongesi, nakoha onomphai mbenyi, tupu nonwe muna okukoha onomphai mba vakuenyi. 15 Mokonda ame nemuavela ongeleka, yokuti ngetyi ame nemulinga, no onwe otyo muna yokulinga. 16 Tyotyili ndyimupopila okuti: Omupika hamunene vali tyipona omuhona wae, na una watumua hamunene vali tyipona una wemutuma. 17 Inkha mwii ovipuka evi, mamukala nombembwa inkha muvilinga.
22-28 YA OUTUBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JOÃO 15-17
“Uhalinge Onthele Youye”
(João 15:19) Inkha mulinga onthele youye, ñgeno ouye umuhole. Onwe kamulingi onthele youye, mokonda ame nemuholovona-mo, otyo ouye umuyelele.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 15:19
ouye: Mo versikulu ei, ondaka yo Gregu koʹsmos ipopia ouye ulinga onthele yovaumbili va Huku, ouye wovanthu ovakalavi iya vehena oupanga na Huku. João oe vala wahoneka Evandyeliu ipopia okuti ovalanduli va Jesus kavalingi onthele ouye. Onondaka ombo mbuvasiwa ovikando vivali melikuambelo Jesus alingile nono apostolu mbae mbekolelo. — João 17:14, 16.
(João 15:21) Mahi, mavemulingi ovipuka ovio aviho mokonda yenyina liange, mokonda kavei Una wanthuma.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 15:21
mokonda yenyina: Mombimbiliya ondaka “enyina” ovikando ovinyingi ipopia ovituwa viomunthu, ontheto yae, muatyiho alekesa. (Tala okatoi kokulilongesa mu Mat. 6:9.) Monkhalelo ei enyina Jesus lilekesa outumini notyilinga Tate yae emuavela. (Mat. 28:18; Fili. 2:9, 10; Heb. 1:3, 4) Jesus wapopia omokonda yatyi ovanthu vomouye mavalingi ovipuka viahalingwa novalanduli vae, okuti: mokonda yenyina liange, mokonda kavei Una wanthuma. Okunoñgonoka Huku tyipondola okutukuatesako okunoñgonoka nokuimbuka otyilinga tya Jesus. (Atos 4:12) Otyo tyakutikinya otyilinga Jesus apewa na Huku tyokukala Omutumini, Ohamba yonohamba, ou ovanthu aveho vena okulinyongamena kwe opo vakamone omuenyo. — João 17:3; Apo. 19:11-16. Tyieleka na Sal. 2:7-12.
(João 16:33) Ame nemupopila ovipuka evi, opo menyina liange mukale nombembwa. Mouye mamumono ononkhumbi, mahi kolei omutima! Ame nafinda ouye.”
Estudo Perspicaz Volume 1 pefo 556
Kola Omutima
Ombangi yesukisa okukala nomutima wakola opo atualeko okulityilika ovituwa novipuka ovivi viouye vinyona oupanga na Jeova Huku, tupu opo atualeko noukuatyili Mwe, namphila ouye umuyele. Jesus Kristu wapopila ovalongwa vae okuti: “Mouye mamumono ononkhumbi, mahi kolei omutima! Ame nafinda ouye.” (João 16:33) Omona wa Huku nalumwe ahongiliyilwe nouye, mahi wafinda ouye mokuhalingi onthele youye. Ongeleka oyo ya Jesus Kristu ngo mufindi iya netyi tyatundilila-ko tyipondola okuavela ondundo omunthu opo akale nomutima wakola, emuhetekele mokutualako tyeliyapuka nouye nesilo liouye. — João 17:16.
Ovola Olumono Lwa Huku
(João 17:21-23) Opo aveho vakale wike, ngetyi ove Tate, ukahi kumwe naame iya ame ndyikahi kumwe noove, opo navo vakale kumwe no onthue, opo ouye utavele okuti ove wanthuma. 22 Tupu, ame neveavela omunkhima ove wampha, opo vakale wike, ngetyi onthue tuike. 23 Ame kumwe navo, iya ove kumwe naame, opo vakale newaneko liaoya, opo ouye unoñgonoke okuti ove wanthuma, nokuti una ohole navo ngetyi una ohole naame.
Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu João 17:21-23
wike: Ine “tyeliwaneka.” Jesus welikuambelele opo ovalanduli vae vakale “wike” mokuundapa kumwe motyilinga tyimwe, ngetyi nae na Tate yae vakala “wike” vala, tyilekesa okuti vaundapela kumwe newaneko. (João 17:22) Mu 1 Cor. 3:6-9 Paulu wapopia konthele yewaneko Ovakristau aveho vesukisa okukala nalio mokuundapela kumwe navakuavo iya na Huku. — Tala 1Cor. 3:8 noutoi wokulilongesa mu João 10:30; na 17:11.
ngetyi onthue tuike: Ine “ewaneko liotyotyili.” Moversikulu ei Jesus wapopia ewaneko liotyotyili nohole ena na Tate yae. Otyo tyelikuata kumwe netyi tyili mu Col. 3:14, yati: Ohole . . . oyo omuoyo wewaneko.” Ewaneko olio liotyotyili litualako. Otyo katyilekesa okuti ontheto yetu, ounongo wokulinga ovipuka, etyi tuhole, omutima wetu aviho mavinyimua-po. Tyihangununa okuti ovalanduli va Jesus vena ewaneko muetyi valinga, nolusoke lwike mokulongesa. — Rom. 15:5, 6; 1 Cor. 1:10; Efé. 4:3; Fil. 1:27.
(João 17:24) Tate, nahanda vana wampha opo vakale naame kese apa ndyili, opo vamone omunkhima wampha, mokonda wakala nohole naame tunde ponthyimbi youye.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 17:24
ponthyimbi youye: Mo Gregu ondaka “ponthyimbi” ilekesa okulinga ine okutunga. Mu Heb. 11:11 muandapeswa ondaka “wapewa.” Etyi aundapesa onondaka “ponthyimbi youye,” mokutala ankho ukahi nokupopia okutyitwa kuovana va Andau na Eva. Jesus wapopia onondaka “ponthyimbi youye” tyafuile ankho uhinangela Abele, omulume wotete ankho una enyina liae “liahonekwa mombuingwa yomuenyo tunde ponthyimbi youye.” (Luc. 11:50, 51; Apo. 17:8) Onondaka ombo, ombo Jesus apopia melikuambelo ku Tate yae omanima omanyingi konyima — etyi Andau na Eva vehenekale novana — Huku ankho uhole-ale Omona wae wike wongunga.
Okutanga Ombimbiliya
(João 17:1-14) Jesus wapopia ovipuka ovio iya atale peulu, ati: “Tate, oola yehikapo. Nkhimaneka omona wove, opo omona wove ekunkhimaneke. 2 Ngetyi wemuavela outumini wovanthu aveho, opo aave omuenyo uhapu ombalulu aiho ya vana wemuavela. 3 Omuenyo uhapu oyou, okukala nenoñgonoko liove Huku wike yotyotyili, na Jesus Kristu una watumine. 4 Ame nekunkhimaneka kombanda yohi, mokonda namanuhula ovilinga wanthuma okulinga. 5 Iya pahe, Tate, nkhimaneke ponthele yove nenkhimano lina ankho ndyina ponthele yove, puetyi ankho kuhena ouye. 6 Nanoñgonokesa enyina liove kovanthu wapola mouye, iya ovemphe. Ankho ovove, mahi wevempha, iya ovo vetavela ondaka yove. 7 Ovanthu ovo pahe vanoñgonoka ovipuka aviho wampha vitunda kuove. 8 Mokonda ame neveavela onondaka wampha, iya vembutambula, avanoñgonoka tyili-tyili okuti neya ngomutumwa wove, iya vetavela okuti ove wanthuma. 9 Ndyiveitilako, hiiti konthele youye, mahi o konthele ya vana wampha, mokonda ovove. 10 Iya ovipuka viange aviho, oviove, iya viove oviange, iya ame ndyikahi nokunkhimanekwa pokati kavo. 11 “Tupu, hikahi vali mouye, mahi ovo vekahi mouye iya ame ndyenda kuove. Tate Musukuki, veyunga mokonda yenyina liove wampha, opo vakale kumwe, ngetyi onthue tukahi kumwe. 12 Etyi ankho ndyikahi navo, ankho ndyiveyunga, mokonda yenyina liove wampha. Iya neveyunga, nawike puvo wanyonua, ou wanyonyua vala omona wehanyu, opo ovihonekwa vifuisuepo. 13 Mahi, pahe ame ndyienda kuove, iya ndyikahi nokupopila ovipuka evi mouye, opo vakale nehambu liange. 14 Ame nevepa ondaka yove, mahi ouye ukahi nokuveyala, mokonda kavalingi onthele youye, ngetyi ame nahalingi onthele youye.
29 YA OUTUBRO ALO 4 YA NOVEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JOÃO 18-19
“Jesus Waava Oumbangi Konthele Yotyili”
(João 18:36) Jesus akumbulula okuti: “Ouhamba wange kaulingi onthele youye uno. Inkha Ouhamba wange walingile onthele youye uno, omapanga ange ñgeno valwa opo ndyihapakulwe kova judeu. Mahi, ngetyi netyipopia, Ouhamba wange hawamuno-ko.
(João 18:37) “Moluotyo, Pilatu emupulu okuti: Otyili ove uhamba? Jesus akumbulula okuti: Ove muene ukahi nokuti ndyihamba. Ame otyo natyitilwa, otyo neila mouye, opo ndyiave oumbangi konthele yotyili. Kese una wahula kuame utehelela ondaka yange”
Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu João 18:37
oumbangi konthele: Ovihonekwa vyo Vakristau mo Gregu viundapesa ondaka yo Gregu (mar·ty·reʹo) ihangununa “okuava oumbangi konthele” ine “oumbangi” (mar·ty·riʹa; marʹtys) tyihangununa okuava. Mahi onondaka ombo mbuundapeswa pala okupopia otyili tyatunda kovanthu votete, mahi tupu muakutikinyua omalusoke “ayandyululwa nawa apopia konthele yotyo.” Jesus hae vala aike walongesa otyili nae tupu wakonga kese una uhanda okukakala nomuenyo opo aendele mondyila yotyili no momaulo a Tate yae iya no momilao. (2 Cor. 1:20) Ehando lya Huku Nouhamba iya Noutumini wa Mesiya maukapameka omulao oo. Jesus wamanuhula otyilinga tyae pano pohi, etyi aava omuenyo wae ngotyilikutila, opo afuisepo omulao auho konthele yae ine ongeleka ipopia konthele yomphango. (Col. 2:16, 17; Heb. 10:1) Monondaka apopia nomuevi alingile Jesus walekesa okuti ‘waava oumbangi konthele yotyili.’
otyili: Jesus ankho kekahi nokupopia otyili atyiho mahi ankho otyili konthele yehando lya Huku. Osapi yehando lya Huku o Jesus, “omona wa David,” undapa Ngomunene-nakwa Nohamba Youhamba wa Huku. (Mat. 1:1) Jesus wapopia tete omokonda yatyi eila pano pohi, netyi ankho ekahi pano pohi, novilinga viae viokuivisa otyili konthele Youhamba. Onoandyu nambo mbaivisile onondaka ngombo, pomuvo Jesus matyitilwa ko Mbelei yoko Juda mepunda-umbo David atyitilwa. — Luc. 1:32, 33; 2:10-14.
(João 18:38a) Pilatu emupulu okuti: “Otyili oityi?”
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 18:38a
Otyili oityi?: Epulo Pilatu ankho alinga ankho ukahi nokupopia otyili vala mahi “hatyiliko” ngetyi Jesus ankho ekahi nokupopia. (João 18:37) Jesus ankho wii nawa ekumbululo mahi ahakumbulula. Mahi Pilatu walinga epulo monkhalelo yahaviukile ine yomutomba, okuhetavela ngatyina ati: “Otyili? Otyili oityi? Kutupu otyili!” Ngotyo, Pilatu ahakevelela ekumbululo atundupo aende nopondye ankho pena ova Judeu.
Ovola Olumono Lwa Huku
(João 19:30) Konyima yetyi vemunuisa ovinyu Jesus ati: Atyiho tyafuapo!” ayendeleka omutwe iya aave ospilitu yae.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 19:30
aave ospilitu yae: Ine “wanyima; kafimi vali.” Ondaka “ospilitu” ( mo Gregu pneuʹma) movikando ovinyingi iiwe okuti “omphepo yomuenyo” ine “omuenyo una ononkhono.” Olusoke olo luetavelwa mokuaundapesa ondaka yo Gregu ek·pneʹo (Ihangununa okuti “omphepo yomuenyo”) tupu ivasiwa mu Mar. 15:37 no mu Luc. 23:46 (pana pati “okunkhia” ine tala okatoi kokulilongesa mo noversikulu ombu, “akeme otyikando tyahulililako”) Vamwe vaundapesa ondaka yo Gregu “ayekapo” ngatyina Jesus alingila tyawina ayekepo okufima. Movipuka aviho wafuisapo omilao viae. Nehambu “waava omuenyo wae mononkhia.” — (Isa. 53:12; João 10:11)
(João 19:31) Mokonda ankho onthiki Yokulifuika, opo omalutu ahatualeko momuti motyasapalo (otyasapalo tyina ankho matyikala tyakolela), ova judeu avaiti ku Pilatu opo evetume okuteya ovikalo viovalume iya avapolo-po omalutu.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 19:31
Otyasapalo tyina ankho matyikala tyakolela: Konyima yo Pasikwa onthiki 15 ya Nisan apeho ankho omo tyasapalo katyisukisa onthiki patyi ine osimanu patyi, itiwa otyasapalo. (Lev. 23:5-7) Inkha onthiki oyo omo Tyasapalo umwe, ankho iihanwa (inkha onthiki yepandu vali yosimanu Judaica omutano, ina okuvalulwa ngatyina Otyasapalo okuhimbikila tyina ekumbi liamanyingila alo Tyasapalo tyina ekumbi liamanyingila), okuti Otyasapalo “tyakolela.” Jesus wankhia monthiki yotyasapalo iya ankho onthiki oyo Omutano. Onthiki oyo ankho onthiki 29 alo 35 P.K., iya menima olio onthiki 14 ya Nisan ankho omutano, menima 33 P.K. Omaovololo omanyingi alekesa nawa okuti monthiki 14 ya Nisan yo 33 P.K., onthiki Jesus ankhia.
Okutanga Ombimbiliya
(João 18:1-14) Konyima yetyi apopia ovipuka ovio, Jesus aende novalongwa vae konthele onkhuavo yondongi Cedrom, oko ankho kuna omphangu ikahi nawa, ngapo anyingila novalongwa vae. 2 Juda, una ankho ukahi nokumuyondya, nae ankho wii omphangu oyo, mokonda Jesus ovikando ovinyingi ankho opo veliongiyile novalongwa vae. 3 Iya Juda, apolo embamba liomafualali novatumwa vovanene-nakwa no va faliseu, aendeko noviihi viotupia, no nolamba, nomitunga. 4 Moluotyo mokonda Jesus ankho wii atyiho matyimoneka-po, afuene kuvo eveti: “Olie mukahi nokuovola?” 5 Avemukumbulula okuti: “Jesus, omu Nasalenu.” Ngwe ati: “Ame yatyo.” Juda, omulavisi nae ankho opo ekahi. 6 Moluotyo etyi Jesus eveti: “Ame yatyo”, avelihahe iya avatokela pohi. 7 Moluotyo, evepulu vali okuti: Olie mukahi nokuovola? Avakumbulula okuti: O Jesus omu Nasalenu.” 8 Jesus akumbulua okuti: “Ame nati ame yatyo. Inkha ame mukahi nokuovola, yekei ovalume ava vaye.” 9 Otyo tyamoneka opo tyifuiswepo etyi apopile okuti: “Haombesili nawike puvana wampha.” 10 Simau Petulu, ankho una omutunga, eupolo-mo atete okutwi kuokokulio kuomupika womunene-nawa. Enyina liomupika oo Marco. 11 Mahi Jesus apopila Petulu okuti: “Kondola omutunga motyilalo. Okuti hipondola okunwa kokopo Tate ampha?” 12 Moluotyo omafualali no nonkhalamutwe mbomafualali novayungi vova judeu avemukuate avemukutu. 13 Avemutuala tete ku Anasi mokonda ankho o heivi ya Kaifa, ankho omunene-nawa pomuvo opo. 14 Tyotyili, ankho o Kaifa wapopilile ova Judeu okuti ankho opala ouwa wavo, omulume wike vala ankhile ovanthu aveho.