Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w18 Tyitalale pp. 3-8
  • Ovakristau Vena Okumbatisalwa

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Ovakristau Vena Okumbatisalwa
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OITYI OMBIMBILIYA ILONGESA KONTHELE YOMBATISIMU?
  • UHELIKONDOLE OKUMBATISALWA
  • KUATESAKO OVALONGWA VOVE OKUKALA NEHANDO LIOKUMBATISALWA
  • Okuti Ove Wafuapo Opo Umbatisalwe?
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2020
  • Okuti Ndyina Okupakula Muenyo Wange ku Huku Nokumbatisalwa?
    Oityi Ombimbiliya Itulongesa?
  • Vohe—Okuti Mukahi Nokukuatesako Ovana Venyi opo Vambatisalwe?
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
  • Ombatisimu Yeeta Oviwa!
    Kalako Nomwenyo Apeho! — Omukanda Maukukuatesako Okunongonoka Ombimbiliya
Tala vali
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
w18 Tyitalale pp. 3-8
Ovanthu mavambatisalwa vetai, iya ovohe novalongesi vavo vo Mbimbiliya vahambukwa unene navo

Ovakristau Vena Okumbatisalwa

“Ombatisimu . . . tupu ikahi nokumuyovola.” — 1 PEDRO 3:21.

OVIIMBO: 52, 41

OITYI ONO TESTU OMBU MBUTULONGESA KONTHELE YOMBATISIMU?

  • 1 Pedro 3:20, 21

  • Mateus 28:19, 20

  • Atos 22:16

1, 2. (a) Oñgeni ovohe vamwe velitehelela tyina omona evepopila okuti uhanda okumbatisalwa? (b) Omokonda yatyi vana vahanda okumbatisalwa vena okulipula inkha velipakula-le ku Jeova? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

VO tate ya Maria vemutala tyina akatuka kumwe na vakuavo mavambatisalwa. Omulongomoni uvelinga omapulo evali. Maria akumbulula nondaka yaya peulu nokuayandyuluka nawa. Konyima yotyo, ambatisalwa.

2 Vo tate ya Maria vahambukwa unene mokonda omona wavo welipakula ku Jeova iya pahe wambatisalua. Mahi etyi nkhele Maria ehenembatisalwe, me yae ankho wasukalala. Ankho ulipula okuti: ‘Okuti Maria hamona unene opo ambatisalwe? Okuti utyii umwe nawa oñgeni okulipakula ku Jeova tyakolela unene? Okuti ñgeno kakevelela vali omuvo umwe opo ambatisalwe?’ Ovohe ovanyingi velilinga omapulo ngoo tyina omona wavo evepopila okuti uhanda okumbatisalwa. (Eclesiastes 5:5) Mahi, etokolo liakolela vali omunthu apondola okulinga, okupakula omuenyo wae ku Jeova iya ambatisalwa.—Tala okakasa kati: “Okuti Welipakula-le ku Jeova?”

3, 4. (a) Oñgeni apostolu Petulu etulongesa okuti ombatisimu yakolela unene? (b) Omokonda yatyi apostolu Petulu aeleka ombatisimu notyilinga tya Noe tyokutunga owato?

3 Apostolu Petulu waeleka ombatisimu notyilinga tya Noe tyokutunga owato. Wapopia okuti: “Ombatisimu oyo, tupu ikahi nokumuyovola.” (Tanga 1 Pedro 3:20, 21.) Owato wa Noe walekesile nawa kovanthu okuti Noe ankho uhanda okulinga ehando lia Huku nomutima wae auho. Noukuatyili, Noe walingile otyilinga Jeova emutuma. Mokonda Noe ankho una ekolelo, Jeova emuyovola kumwe nombunga yae Mombila Onene. Oityi Petulu ankho ahanda okutulongesa?

4 Etyi ovanthu vamona owato, vaimbukile okuti Noe ankho una ekolelo mu Huku. Tupu, tyina ovanthu vamona omunthu ukahi nokumbatisalwa, vaimbuka okuti wapakula omuenyo wae ku Huku mokonda una ekolelo metutilo lia Kristu. Nga Noe, vana vambatisalwa vetavela ku Huku iya valinga ovilinga Jeova evetuma. Ngetyi Jeova ayovolele Noe mokueenda Kuombila Onene, tupu makayovola ovaumbili vae vambatisalwa tyina amahanyeko ouye uno wovivi. (Marcos 13:10; Apocalipse 7:9, 10) Tyayandyuluka nawa okuti tyakolela unene okulipakula ku Jeova iya atumbatisalwa. Ngotyo, inkha omunthu elityilika okumbatisalwa, upondola okupumbwa omuenyo uhapu.

5. Oityi matulilongesa monthele ei?

5 Mokonda tuaimbuka-le omokonda yatyi ombatisimu yakolela unene, pahe tuna okuvasa omakumbululo omapulo aa etatu: Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yombatisimu? Oityi omunthu esukisa okulinga tyina nkhele ehenembatisalwe? Omokonda yatyi apeho tuna okuhinangela okuti ombatisimu yakolela unene tyina tulongesa ovana vetu, novalongwa vetu vo Mbimbiliya?

OITYI OMBIMBILIYA ILONGESA KONTHELE YOMBATISIMU?

6, 7. (a) Oityi ankho tyihangununa ombatisimu ya João? (b) Ombatisimu patyi yelikalela no nonkhuavo iya omokonda yatyi?

6 Omunthu wotete wapopiwa mo Mbimbiliya okuti ankho umbatisala vakuavo, o João Batista. (Mateus 3:1-6) Omokonda yatyi ovanthu ankho vemuovolela opo vambatisalwe? Ankho vetyilinga opo valekese okuti velivela ononkhali mbavo, tyilekesa okuti, vaimbuka okuti ankho kavekahi nokulandula Ovitumino Viapelwe Moisesi. Mahi João walingile ombatisimu yakolela vali kono mbatisimu ononkhuavo iya tupu ankho ina ehangununo lielikalela. João wambatisalele Jesus, Omona wa Huku uhena nkhali. (Mateus 3:13-17) Jesus nalumwe alingile onkhali. Ankho kesukisile okulivela. (1 Pedro 2:22) Ngotyo, omokonda yatyi Jesus ambatisalelwe? Wambatisalelwe opo alekese okuti wafuapo pala okuundapesa omuenyo wae opo alinge ehando lia Huku.—Hebreus 10:7.

7 Konyima yetyi Jesus ahimbika ovilinga viae viokuivisa, ovalongwa vae ankho vena otyilinga tyokumbatisala vakuavo. (João 3:22; 4:1, 2) Ovanthu ovo tupu ankho vambatisalwa mokonda velivela etyi vehetavelele Ovitumino Viapelwe Moisesi. Mahi konyima yononkhia mba Jesus netutilo liae, vana ankho vahanda okukala ovalongwa va Jesus vena okumbatisalwa mokonda yehunga ekuavo.

8. (a) Otyitumino patyi Jesus aavele konyima yetutilo liae? (b) Omokonda yatyi Ovakristau vesukisa okumbatisalwa?

8 Menima 33, konyima yetutilo liae, Jesus wapopilile ovanthu valamba po 500 ovalume novakai iya tyafuile ankho pena ovana. Tyafuile, o pomuvo opo Jesus apopia okuti: “Endei, kalongesei ovanthu movilongo aviho opo vakale ovalongwa. Iya amuvembatisala menyina lia Tate, no lio Mona, no liospilitu sandu. Velongesei okutavela ovipuka aviho ame nemutuma.” (Mateus 28:19, 20; 1 Coríntios 15:6) Jesus watuma ovalanduli vae valinge ovalongwa. Kese munthu uhanda okukala omulongwa wae, ine una uhanda okulilongesa konthele yae, wesukisa okumbatisalwa. (Mateus 11:29, 30) Opo omunthu aumbile Huku monkhalelo imuhambukiswa, una okutavela okuti Huku uundapesa Jesus opo afuisepo ehando Liae. Ngotyo, omunthu upondola okumbatisalwa. Ombimbiliya ilekesa okuti ovalongwa votete va Jesus ankho vanoñgonoka okuti ombatisimu yakolela unene. Ankho kavasoko okuti vena okukevelela opo vambatisalwe tyina pamalambe omuvo umwe.—Atos 2:41; 9:18; 16:14, 15, 32, 33.

UHELIKONDOLE OKUMBATISALWA

9, 10. Oityi tupondola okulilongesila komulume woko Etiopia, na Saulu konthele yombatisimu?

9 Tanga Atos 8:35, 36. Omulume umwe woko Etiopia, ankho ukahi nokukondoka keumbo liae okutunda ko Jelusalei oku akafendelele mondyuo ya Huku. Oandyu ya Jeova yatuma Filipe opo ekemulongese, iya Filipe emupopila “onondaka onongwa konthele ya Jesus.” Oityi omulume oo alinga? Wanoñgonoka oñgeni tyakolela okutavela okuti Jesus o Tatekulu iya ankho wafuapo opo alinge etyi Jeova atuma Ovakristau. Ngotyo, liwa-liwa ambatisalwa.

10 Ongeleka onkhuavo o yomulume umwe omu Judeu ankho utiwa o Saulu. Ova Judeu, ankho elongo liaholovonwa-ale na Jeova, mahi konyima eveanye mokonda yokuhemutavela. Mokonda Saulu ankho una onthumbi yokuti ova Judeu ovanthu vaumbila Huku monkhalelo yaviuka, ahimbika okumonesa ononkhumbi Ovakristau. Mahi, nthiki imwe Jesus, una Saulu ankho asoka okuti wankhia, apopi nae. Oñgeni Saulu akala? Saulu etavela liwa-liwa ekuateso liomulongwa ankho utiwa Anania. Ombimbiliya yati: “Ngotyo, akatuka iya ambatisalwa.” (Atos 9:17, 18; Gálatas 1:14) Konyima akala umwe pono apostolu. Tala okuti etyi Saulu anoñgonoka okuti Huku ukahi nokuundapesa Jesus opo alinge ehando liae, liwa-liwa ambatisalwa.—Tanga Atos 22:12-16.

Mokonda ovalongwa vapanda unene otyili velilongesa mo Mbimbiliya, vakala nehando liokumbatisalwa

11. (a) Oityi hono tyilunda ovalongwa vo Mbimbiliya opo vambatisalwe? (b) Oñgeni tulitehelela tyina omunthu umwe ambatisalwa?

11 Hono, tupu otyo tyikahi nokumoneka novalongwa ovanyingi vo Mbimbiliya. Mokonda vehole iya vetavela kuetyi velilongesa Mombimbiliya, vahanda unene okulipakula ku Jeova iya avambatisalwa. Tyotyili, elongomona liombatisimu omuvo wakolela unene movionge vietu. Onombangi mba Jeova vahambukwa unene tyina omunthu etavela otyili iya atokola okumbatisalwa. Ovohe vahambukwa unene tyina ovana vavo vambatisalwa. Mokueenda kuenima liovilinga lio 2017, ovanthu valamba po 284.000 vambatisalwa, opo valekese okuti velipula ku Jeova. (Atos 13:48) Tyayandyuluka nawa okuti ovanthu ovo vanoñgonoka okuti Ovakristau vena okumbatisalwa. Mahi oityi vena okulinga tyina nkhele vehenembatisalwe?

12. Oityi ovalongwa vo Mbimbiliya vena okulinga tyina nkhele vehenembatisalwe?

12 Tyina nkhele ovalongwa vo Mbimbiliya vehenembatisalwe, vena okulilongesa otyili konthele ya Huku, netyi ahandela ovanthu nohi iya netyi alinga opo ayovole ovanthu. (1 Timóteo 2:3-6) Konyima, vesukisa okukala nekolelo malivekuatesako okutavela ovitumino via Huku, nokuyekapo okulinga ovipuka eyele. (Atos 3:19) Otyo tyakolela unene, mokonda Jeova ketavela elipakulo liomunthu utualako okulinga ovipuka eyele. (1 Coríntios 6:9, 10) Mahi pena vali otyipuka otyikuavo. Vana vahanda okulipakula ku Jeova, vena okuenda apeho komaliongiyo, nomovilinga viokuivisa iya nokulongesa vakuavo. Ovanthu aveho vahanda okukala ovalanduli va Kristu, vena okulinga ovipuka ovio aviho. (Atos 1:8) Omulongwa una okulinga tete ovipuka ovio aviho. Konyima upondola okulipakula ku Jeova melikuambelo alinga aike iya ambatisalwa.

KUATESAKO OVALONGWA VOVE OKUKALA NEHANDO LIOKUMBATISALWA

Omukuatate ukahi nokupopia nomulongwa wae wo Mbimbiliya konthele yoñgeni ombatisimu yakolela

Tyina ulongesa vakuenyi, okuti wovola onomphitilo mbokuvekuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi ombatisimu yakolela unene? (Tala o palagrafu 13)

13. Tyina tulongesa vakuetu, omokonda yatyi tuna okuhinangela okuti vena okumbatisalwa opo vakale Ovakristau votyotyili?

13 Tyina tukuatesako omona wetu, novalongwa vo Mbimbiliya okulinga ovipuka ovio viakolela, tuna okuhinangela okuti vana vahanda okukala ovalanduli votyotyili va Jesus vena okumbatisalwa. Konyima, kamatukala nowoma wokuvepopila momuvo waviuka oñgeni elipakulo nombatisimu viakolela unene. Onthue tuhanda ovana vetu, novalongwa vo Mbimbiliya vatualeko okukula motyili opo vambatisalwe!

14. Omokonda yatyi katupondola okukuluminya vakuetu opo vambatisalwe?

14 Tyotyili, nawike upondola okukuluminya omona ine omulongwa wo Mbimbiliya opo ambatisalwe. Jeova kakuluminya nawike opo emuumbile. (1 João 4:8) Tyina tulongesa vakuetu, tuna okuvekuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi tyakolela vakale noupanga wapama na Jeova. Konyima, inkha omulongwa wo Mbimbiliya upanda nomutima auho otyili konthele ya Huku iya uhanda okulinga atyiho Ovakristau vena okulinga, makala nehando liokumbatisalwa.—2 Coríntios 5:14, 15.

15, 16. (a) Okuti omunthu wesukisa okukala nomanima amwe opo ambatisalwe? Hangununa. (b) Omokonda yatyi omulongwa wo Mbimbiliya ena okumbatisalwa opo akale Ombangi ya Jeova, alo umwe inkha wambatisalwa-le kongeleya onkhuavo?

15 Omunthu kesukisile okukala nomanima amwe opo ambatisalwe. Ovanthu velikalela iya ovalongwa vamwe vakala liwa-liwa noupanga wapama na Jeova tyipona vakuavo. Vamwe vokuambatisalwa etyi ankho ovana, vatualako noukuatyili ku Jeova alo vekula. Ovakuavo, ankho vekula-le etyi vahimbika okulilongesa otyili tyo Mbimbiliya iya avambatisalwa. Alo umwe vamwe vambatisalwa nomanima alamba po 100!

16 Omukulukai umwe welilongesa Ombimbiliya, wambatisalelwe monongeleya ononyingi. Mokonda yotyo, apulu omulongesi wae wo Mbimbiliya inkha tyesukisa umwe okumbatisalwa vali. Omulongesi wae emulekesa onoversikulu mbumwe mbo Mbimbiliya opo akumbulule epulo liae. Etyi omukulukai anoñgonoka oityi Ombimbiliya ipopia konthele yotyo, ambatisalwa namphila ankho ena-le omanima alamba po 80. Oityi tulilongesila kongeleka oyo? Jeova metavela vala ombatisimu yetu inkha tulilongesa otyili konthele yehando liae. Namphila tuambatisalwa-le kongeleya onkhuavo, no ngotyo tuna okumbatisalwa opo tukale Onombangi mba Jeova.—Tanga Atos 19:3-5.

17. Oityi omunthu ena okusoka monthiki mambatisalwa?

17 Monthiki omunthu ambatisalwa, ihambukiswa unene. Oo omuvo wokusoka oityi elipakulo nombatisimu viakutikinya. Tyesukisa okulinga ononkhono opo tulinge ovipuka aviho Ovakristau votyotyili vena okulinga. Ovalongwa va Jesus vena “okuyekapo okukalako pala-vo muene, mahi vena okukalako pala una wevenkhila iya watutilisua.”—2 Coríntios 5:15; Mateus 16:24.

18. Omapulo patyi matulilongesa monthele mailandulako?

18 Ngetyi tuelilongesa monthele ei, etokolo liokukala Omukristau wotyotyili liakolela unene. Otyo me ya Maria elipulile omapulo apopiwa konthyimbi yonthele ei. Inkha ove una ovana, upondola okulipula okuti: ‘Okuti omona wange wafuapo umwe opo ambatisalwe? Okuti omona wange una umwe enoñgonoko lituuka konthele ya Jeova opo elipakule kwe? Okuti omona wange wesukisa okulongeswa nawa kosikola, nokukala novilinga tyina nkhele ehenembatisalwe? Mahi, inkha omona wange ulinga onkhali onene?’ Matulilongesa omapulo oo monthele mailandulako iya tupu matulilongesa oñgeni ovohe Vakristau vapondola okutala ombatisimu monkhalelo yaviuka.

ONONDAKA MBAHANGUNUNWA

  • Okulipakula ku Jeova tyihangununa okumulaa okuti moundapesa omuenyo wove opo umuumbile nokulinga ehando liae. Ove ulinga omulao oo melikuambelo ulingila Jeova awike. Ovakristau aveho vena okulipakula ku Jeova iya avambatisalwa.

Omuhikuena ukahi nokulinga elikuambelo lielipakulo

Okuti Welipakula-le ku Jeova?

Tyina nkhele ovalongwa vo Mbimbiliya vehenembatisalwe opo vakale Onombangi mba Jeova, omulongomoni uvelinga omapulo evali opo vakumbulule otyo ovanthu vatala. Epulo liotete liati: “Motyilikutila tya Jesus Kristu, okuti welivela umwe ononkhali mbove olipakula ku Jeova opo ulinge ehando liae?”

Oñgeni tutyii okuti vana mavambatisalwa velipakula-le ku Jeova? Jesus wapopilile ovalanduli vae opo valinge ovalongwa iya avevembatisala. (Mateus 28:19, 20) Etyi kuakamba enima like opo apopie onondaka mbuvasiwa mu Mateus 28:19, 20, Jesus wapopilile ono apostolu novalongwa ovakuavo okuti: “Inkha omunthu umwe uhanda okundandula, ayekepo okukalako pala-e muene, apole omuti wae wemone iya atualako okundandula.”—Mateus 16:24.

Etyi ankho Jesus eli pano pohi, waundapesa omuenyo wae opo alinge ehando lia Jeova. Ngotyo, ovalongwa vo Mbimbiliya vahanda okulinga ovipuka aviho Jesus atuma, vena okuyekapo okukalako pala-vo muene ngetyi Jesus alingile. Vena okulipakula nomutima auho ku Jeova. Nga Jesus, okulinga ehando lia Jeova matyikala otyipuka tyakolela vali momuenyo wavo. (Mateus 26:39) Tyina omunthu ambatisalwa, ulekesa ku vakuavo okuti wayekapo okukalako palae muene iya watokola okuumbila Huku no nonkhono mbae ambuho, nomalumono ae aeho iya nounongo wae auho. (Romanos 12:1) Otyo omulongomoni apulila vana vahanda okumbatisalwa opo vapopie inkha velipakula-le ku Jeova opo valinge ehando liae.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma