Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • mwbr20 Tyitalale pp. 1-8
  • Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau
  • Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau (2020)
  • Onthele-kati
  • 2-8 YA MARÇO
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 22-23
  • “Huku Walola Ambalaiau”
  • A Sentinela 01/01/2012 pefo 23 §§ 4-6
  • Omokonda Yati Huku Aitila Ambalaiau Okulinga Otyilikutila Omona Wae?
  • Omutala Womulavi 01/10/2012 pomafo 24-25 § 6
  • Tavela ku Huku Nokupola Ouwa Komilao Viae
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • Omutala Womulavi 2016. 02 pefo 7 § 13
  • Siovaa Wemuihana Okuti “Epanga Liange”
  • Perspicaz Vol. 3 pefo 315 §§ 2-3
  • Ounongo Wokunoñgonoka Ovipuka Mavimoneka Komutwe
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 9-15 YA MARÇO
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 24
  • “Omukai Pala Isake”
  • Omutala Womulavi 2016. 03 pefo 13 § 3
  • “Yoo, Ame Nahanda Okuenda”
  • Omutala Womulavi 2016. 03 pefo 13 § 4
  • “Yoo, Ame Nahanda Okuenda”
  • Omutala Womulavi 2016. 03 pefo 14 §§ 6-7
  • “Yoo, Ame Nahanda Okuenda”
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • Omutala Womulavi 2016. 03 pomafo 12-13
  • “Yoo, Ame Nahanda Okuenda”
  • Omutala Womulavi 2016. 03 pefo 13, okatoi
  • “Yoo, Ame Nahanda Okuenda”
  • Omutala Womulavi 2016. 03 pefo 15 § 1
  • “Yoo, Ame Nahanda Okuenda”
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 16-22 YA MARÇO
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 25-26
  • “Esau Wakumanene Ouveli Wae”
  • Perspicaz Vol. 2 pefo 464 § 3
  • Sakoo
  • Omutala Womulavi 2019. 02 pefo 16 § 11
  • Omokonda Yatyi Tuesukisila Okupandula?
  • Perspicaz Vol. 3 pefo 327 § 8
  • Otyiveli, Wotete Okutyitwa
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • A Sentinela 2017. 12 pefo 15 §§ 5-7
  • Omapulo Ovatangi
  • Perspicaz Vol. 2 pefo 808 § 5
  • Omatutu
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 23-29 YA MARÇO
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 27-28
  • “Sakoo Wayambelue Etyi Tyata Mwe”
  • A Sentinela 15/04/2004 pefo 11 §§ 4-5
  • Lembeka — Omukai Una Ombili Ufenda Huku
  • A Sentinela 01/10/2007 pefo 31 §§ 2-3
  • Omapulo Ovatangi
  • Perspicaz Vol. 1 pefo 332 § 5
  • Okuyambwa
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • A Sentinela 15/04/2006 pefo 6 §§ 3-4
  • Oñgeni Upondola Okutomphola Nou Welinepa Nae?
  • A Sentinela 15/01/2004 pefo 28 § 6
  • Ononthele Mbakolela Mbomukanda Gênesis — II
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 30 YA MARÇO ALO 5 YA ABRIL
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 29-30
  • “Otyinepo tya Sakoo”
  • A Sentinela 15/10/2003 pefo 29 § 5
  • Sakoo Ankho Upanda Ovipuka Vya Huku
  • A Sentinela 01/10/2007 pefo 8 § 6
  • Ehipululo Liihamesa Liovahikuena Velikuai “Vatunga eumbo lyo Isilayeli”
  • Perspicaz Vol. 1 pefo 459 § 3
  • Otyinepo
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • Perspicaz Vol. 1 pefo 52 § 3
  • Okutekula Omona Ngatyina Owove
  • A Sentinela 15/01/2004 pefo 28 § 7
  • Ononthele Mbakolela Mbomukanda Gênesis — II
  • Okutanga Ombimbiliya
Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau (2020)
mwbr20 Tyitalale pp. 1-8

Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau

2-8 YA MARÇO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 22-23

“Huku Walola Ambalaiau”

(Gênesis 22:1, 2) Konyima yotyo Huku yotyotyili alolo Ambalaiau, ati: “Ambalaiau!” Ambalaiau ati: “Ame uno!” 2 Huku ati: “Mbambavo, pola omona wove, omona wove wongunga una uhole unene, Isake, enda kotyilongo tyo Moliyaa iya okemuava ngotyilikutila tyayokwa komphunda imwe mandyikulekesa.”

A Sentinela 01/01/2012 pefo 23 §§ 4-6

Omokonda Yati Huku Aitila Ambalaiau Okulinga Otyilikutila Omona Wae?

Tala onondaka Siovaa apopila Ambalaiau: ‘Mbambavo, pola omona wove, omona wove wongunga una uhole unene, Isake, enda kotyilongo tyo Moliyaa iya okemuava ngotyilikutila tyayokwa.’ (Gênesis 22:2) Siovaa wapopia okuti, Isake omona “uhole unene.” Siovaa ankho utyii okuti Isake wakolela unene ku Ambalaiau. Na Huku ankho ongotyo ehole Omona wae Sesusi. Siovaa umuhole unene iya wetyipopile tuvali okuti “omona wange, ndyihole.” — Malu. 1:11; 9:7.

Tala okuti etyi Siovaa apopia na Ambalaiau watile “mbambavo.” Omukanda umwe, upopia okuti mokonda Huku watile mbambavo “tyilekesa okuti HUKU ankho utyii okuti etyi ekahi nokuita otyinene unene.” Etyi Huku aitile ku Ambalaiau mokutala tyemuihamene unene. Tupu, na Siovaa tyemuihamene unene okutala Omona wae ehole umoneswa ononkhumbi alo aipawa. Tyafwa olo oluihamo olunene vali Siovaa akalele nalo.

Namphila tupondola okuihamenwa unene okusoka kuetyi Siovaa aitile ku Ambalaiau, mahi otyiwa okuhinangela okuti Siovaa kayekele Ambalaiau okuipaa omona wae. Mahi Siovaa hatyoko alinga ‘Nomona wae, wemuava mokonda yetu atuho.’ (Loma 8:32) Omokonda yatyi Siovaa ayekela okukala noluihamo olo olunene? Wetyilinga opo “tukakale nomuenyo.” (1 Suau 4:9) Otyipuka otyo tyilekesa okuti Huku una oluembia no onthue! Okuti otyo katyitulundu okukala nohole nae?

(Gênesis 22:9-12) Pahe avehiki pomphangu Huku yotyotyili evelekesile, Ambalaiau atungu omutala wovilikutila iya apakeko ononkhuii. Akutu omavoko nonomphai mba Isake omona wae emulangeka komutala kombanda yononkhuii. 10 Ambalaiau ayele okuvoko akuate omoko opo aipae omona wae. 11 Oandyu ya Siovaa aihana, aiti: “Ambalaiau, Ambalaiau!” Ngwe ati: “Ame uno!” 12 Oandyu aiti: “Uhaipae omona, uhemulinge natyike mokonda pahe ndyityii okuti una onthilo na Huku, mokonda kuandyanyene okundyavela omona wove, omona wove ongunga.”

(Gênesis 22:15-18) Oandyu ya Siovaa aihana tya vali Ambalaiau, 16 aiti: “‘Ngetyi ndyina omuenyo,’ otyo tyapopia Siovaa, ‘mokonda kuandyanyene, okundyavela omona wove, omona wove ongunga, 17 Ame tyotyili mandyikuyambe, nokuyawisa ombuto yove ngetyi tyikahi ononthungululu peulu neheke likahi konthele yelunga. Ovana vove mavakafinda epunda-umbo lionondyale mbavo. 18 Iya omalongo aeho kombanda yohi, maakayambwa menyina liombuto yove, mokonda yetyi wetavela ondaka yange.’”

Omutala Womulavi 01/10/2012 pomafo 24-25 § 6

Tavela ku Huku Nokupola Ouwa Komilao Viae

6 Opo akuateseko ovanthu ovakuankhali, Siovaa Huku waana nonondaka ngombu, “‘Ngetyi ndyina omuenyo,’ otyo tyapopia Ohamba Tatekulu Siovaa.” (Eze. 17:16) Ombimbiliya ipopia oviano vielikalaila vilamba po 40 Siovaa Huku alingile. Ongeleka iiwe vali, otyetyi Huku aanena Ambalaiau. Pononthiki mba Ambalaiau, Siovaa walingile omilao ominyingi. Momilao ovio, Ambalaiau wanoñgonokele okuti Ombuto yalaelwe maitundu mombunga yae, menyina liomona wae Isake. (Gên. 12:1-3, 7; 13:14-17; 15:5, 18; 21:12) Siovaa walolele Ambalaiau etyi emutuma aipae omona wae onthyolwe. Tyihasete, Ambalaiau etavela iya etyi ankho ehungi kokuipaa Isake, oandyu ya Huku aimutyilika. Iya Huku aane okuti: “Nomuenyo wange umwe,’ o Siovaa wetyipopia, ‘mokonda kuandyanyene, okundyavela omona wove, omona wove ongunga, ame tyotyili mandyikuyambe, nokuyawisa ombuto yove ngetyi tyikahi ononthungululu peulu neheke likahi konthele yelunga. Ovana vove mavakafinda epunda-umbo lionondyale mbavo. Iya omalongo aeho kombanda yohi, maakayambwa menyina liombuto yove, mokonda yetyi wetavela ondaka yange.” — Gên. 22:1-3, 9-12, 15-18.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Gênesis 22:5) Ambalaiau apopila ovaundapi vae okuti: “Salei apa notyimbulu, mahi ame na Isake matuende oko atukafenda, atukondoka kuonwe.”

Omutala Womulavi 2016. 02 pefo 7 § 13

Siovaa Wemuihana Okuti “Epanga Liange”

13 Etyi ehenesepo ovapika vae, Ambalaiau wapopia okuti: “Salei apa notyimbulu, mahi ame na Isake matuende oko atukafenda, atukondoka kuonwe.” (Gên. 22:5) Etyi Ambalaiau apopia tyihangununa tyi? Okuti ankho ukemba etyi apopia okuti matukondoka na Isake, otyo etyii okuti mekemulinga otyilikutila? Au. Ombimbiliya ipopia okuti Ambalaiau ankho utyii okuti Siovaa upondola okututilisa Isake. (Tanga Ova Hebeleu 11:19.) Ambalaiau ankho utyii okuti Siovaa weveavela epondolo liokukala nomona namphila ankho vakulupa. (Heb. 11:11, 12, 18) Ngotyo, aimbuka okuti Siovaa uvila ovipuka aviho. Ambalaiau ankho ketyii etyi matyimoneka-po monthiki oyo. Mahi wakalele nekolelo liokuti inkha tyesukisa, Siovaa matutilisa omona wae, iya omilao aviho vya Huku mavifuisuapo. Otyo Ambalaiau aihanenwa okuti “ohe ya aveho vena ekolelo.”

(Gênesis 22:12) Oandyu aiti: “Uhaipae omona, uhemulinge natyike mokonda pahe ndyityii okuti una onthilo na Huku, mokonda kuandyanyene okundyavela omona wove, omona wove ongunga.”

Perspicaz Vol. 3 pefo 315 §§ 2-3

Ounongo Wokunoñgonoka Ovipuka Mavimoneka Komutwe

Ounongo Wokunoñgonoka Ovipuka Mavimoneka. Ounongo wa Huku wokunoñgonoka ovipuka mavimoneka komutwe, una okulikuata nehando liae nokulikuata nonkhalelo ekahi ngetyi tyipopia Ondaka yae. Tyelikalela netyi ovanthu vamwe vapopia okuti Huku wapangale oñgeni ovipuka mavikala. Onotesitu ononyingi mbulekesa okuti, tyesukisa okunoñgonoka nawa tete Huku.

Omukanda wa Gênesis 11:5-8 upopia okuti Huku watala pohi, opo anoñgonoke oñgeni Ombabele ankho ikahi. Tupu asoko oityi ankho apondola okulinga opo atalameke otyilinga otyo tyovamphuki. Etyi mo Sodoma no Gomola mueyula ovivi, Siovaa apopila Ambalaiau okuti, epunda-umbo malitalwa nawa (no noandyu) opo ‘atale ankho vekahi umwe nokulinga ovipuka eiva. Ati, ankho kalitalwa no ngotyo ñgeno ame netyinoñgonoka muene.’ (Gên. 18:20-22; 19:1) Huku wapopia okuti ‘malingi oupanga na Ambalaiau’ iya etyi Ambalaiau aya na Isake opo ekemulinge otyilikutila, Siovaa emupopila okuti: “pahe ndyityii okuti una onthilo na Huku, mokonda kuandyanyene okundyavela omona wove, omona wove ongunga.” — Gên. 18:19; 22:11, 12; tyieleka na Nee. 9:7, 8; Gál. 4:9.

Okutanga Ombimbiliya

(Gênesis 22:1-18) Konyima yotyo Huku yotyotyili alolo Ambalaiau, ati: “Ambalaiau!” Ambalaiau ati: “Ame uno!” 2 Huku ati: “Mbambavo, pola omona wove, omona wove wongunga una uhole unene, Isake, enda kotyilongo tyo Moliyaa iya okemuava ngotyilikutila tyayokwa komphunda imwe mandyikulekesa.” 3 Ambalaiau apindukapo kombimba, avelama kotyimbulu tyae, aende novaundapi vevali nomona wae Isake. Atyoko ononkhuii opo alinge otyilikutila tyayokwa, pahe aende komphangu Huku yotyotyili emupopila. 4 Monthiki yatatu, tyina ati ngaa, omphangu imonekela komutwe. 5 Ambalaiau apopila ovaundapi vae okuti: “Salei apa notyimbulu, mahi ame na Isake matuende oko atukafenda, atukondoka kuonwe.” 6 Ambalaiau akuate ononkhuii mbotyilikutila tyayokwa, embupake kotyipepe tya Isake omona wae. Apolo otupia nomoko, avaende aveho vevali. 7 Isake apopila Ambalaiau tate yae, okuti: “Tate!” Ngwe ati: “Yoo, mona wange!” Isake ati: “Tuna otupia nononkhuii iya ongi yotyilikutila ilipi?” 8 Ambalaiau ati: “Mona wange, Huku metuavela ongi yotyilikutila.” Avatualako okuenda kumwe. 9 Pahe avehiki pomphangu Huku yotyotyili evelekesile; Ambalaiau atungu omutala wovilikutila iya apakeko ononkhuii. Akutu omavoko nonomphai mba Isake omona wae emulangeka komutala kombanda yononkhuii. 10 Ambalaiau ayele okuvoko akuate omoko opo aipae omona wae. 11 Oandyu ya Siovaa aihana, aiti: “Ambalaiau, Ambalaiau!” Ngwe ati: “Ame uno!” 12 Oandyu aiti: “Uhaipae omona, uhemulinge natyike mokonda pahe ndyityii okuti una onthilo na Huku, mokonda kuandyanyene okundyavela omona wove, omona wove ongunga.” 13 Moluotyo, Ambalaiau akatula omaiho atale, iya amono ongi konyima yae yakutilwa momuti. Ambalaiau akapola ongi oyo, eilingi otyilikutila pomphangu yomona wae. 14 Omphangu oyo Ambalaiau eiluku okuti Siovaa-Silee. Mokonda yotyo alo hono tyipopiwa okuti: “Komphunda ya Siovaa muene makuya.” 15 Oandyu ya Siovaa aihana tya vali Ambalaiau, 16 aiti: “‘Ngetyi ndyina omuenyo,’ o Siovaa wetyipopia, ‘mokonda kuandyanyene, okundyavela omona wove, omona wove ongunga, 17 Ame tyotyili mandyikuyambe, nokuyawisa ombuto yove ngetyi tyikahi ononthungululu peulu neheke likahi konthele yelunga. Ovana vove mavakafinda epunda-umbo lionondyale mbavo. 18 Iya omalongo aeho kombanda yohi, maakayambwa menyina liombuto yove, mokonda yetyi wetavela ondaka yange.’”

9-15 YA MARÇO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 24

“Omukai Pala Isake”

(Gênesis 24:2-4) Ambalaiau apopila omuundapi wae omukulu watyo, una ankho uyunga ovipuka aviho ena, ati: “Mbambavo, paka okuvoko kuove mombuelo yotyitumbo tyange, 3 ame mandyikuanesa menyina lya Siovaa, Huku yeulu nohi, okuti kumaovolela omukai omona wange po va kananeu, pano ndyikala. 4 Mahi, enda oku natunda, pombunga yange, ngako okukaovolela omukai pala omona wange Isake.”

Omutala Womulavi 2016. 03 pefo 13 § 3

“Yoo, Ame Nahanda Okuenda”

Ambalaiau waita Eliesele opo aane okuti kamapolela Isake omukai povanthu vo mo Kanaa. Omokonda yatyi? Omokonda ova Kanaa ankho vetupu onthilo na Siovaa Huku, tupu kavemufende. Ambalaiau ankho utyii okuti Siovaa wapanga okuhanya-ko ovanthu ovo, mokonda yovivi valinga. Ambalaiau ankho kahande omona wae onthyolwe Isake, elipake kumwe novanthu ovo, no movituwa viavo ovivi. Tupu, ankho utyii okuti omona wae una otyilinga tyakolela unene, momaulo a Huku ena okufuisuapo. — Gênesis 15:16; 17:19; 24:2-4.

(Gênesis 24:11-15) Atuala omakamelu opo akanwe omaande, kondye yepunda-umbo. Ankho kukahi nokunthikovela iya oola ovahikuena veya okutapa omaande. 12 Ngwe ati: “Siovaa, Huku ya tatekulu yange Ambalaiau, mbambavo, nkhuateseko opo ondyila yange yende nawa onthiki ino iya kala noluembia na tatekulu yange Ambalaiau. 13 Ndyili pano, ndyitai apa vatapa omaande iya ovana vovalume vomepunda-umbo vena nokuya okutapa omaande. 14 Ndyiita opo, omuhikuena na mapopila okuti: ‘Mbambavo, tula omulindi wove opo umphe omaande ndyinwe, etavela okuti: ‘Ewa, nwa iya tupu mandyiavela omaande omakamelu ove’, akale una waholovona pala omuumbili wove Isake; monkhalelo oyo ndyeke ndyiimbuke okuti wakala noluembia olunene na tatekulu yange.” 15 Etyi ehenemanuhule okupopia, Lembeka eya nomulindi atyinda kotyipepe. Lembeka ankho omona wa Betuele, omona wa Milika, ankho omukai wa Naoli, velikuai na Ambalaiau.

Omutala Womulavi 2016. 03 pefo 13 § 4

“Yoo, Ame Nahanda Okuenda”

Eliesele atualako okupopila vahekulu yeumbo okuti, etyi ehika ponyombo popepi no Halaa, elikuambela ku Siovaa Huku. Waita ku Siovaa, opo emukuateseko okuholovona omuhikuena manepwa na Isake. Ñgeni? Eliesele waita ku Huku opo omuhikuena ahandela Isake, eye ponyombo. Tyina Eliesele amemuiti omaande okunwa, omuhikuena oo emupe, tupu anuisa omakamelu ae. (Gênesis 24:12-14) Iya olie weya ponyombo? O Lembeka! Pahe soka oñgeni Lembeka elitehelela etyi Eliesele ahipululila ovipuka ovio ombunga yae!

(Gênesis 24:58) Avaihana Lembeka avemupulu okuti: “Moende nomulume ou?” Akumbulula okuti: “Yoo, ame nahanda okuenda.”

(Gênesis 24:67) Konyima yotyo, Isake emutuala mekaka lya Sala ina yae. Lembeka akala omukai wa Isake; Isake emupande unene iya avasi eungumaneso etyi ina anyima.

Omutala Womulavi 2016. 03 pefo 14 §§ 6-7

“Yoo, Ame Nahanda Okuenda”

Onosimanu mbokualamba, Eliesele ankho wapula Ambalaiau okuti: “Iya inkha omuhikuena kahandele okuya na ame?” Ambalaiau akumbulula okuti: “Otyo matyikuyovola kuetyi waana.” (Gênesis 24:39, 41) Ngotyo, meumbo lyo vo Betuele, omuhikuena nae una okupopia etyi asoka. Eliesele ankho wahambukua unene, mokonda otyilinga tyae ankho tyikahi nokueenda nawa. Moluotyo, etyi kuatya, evepopila okuti uhanda okukondoka liwa ko Kanaa na Lembeka. Mahi, ombunga ankho ihanda vakale nae nkhele ononthiki 10. Okuhulilila-ko avatokola okuti: “Tuihanei omuhikuena opo tumupule.” — Gênesis 24:57.

Pahe, omapiluluko omanene maeya momuenyo wa Lembeka. Oityi mapopi? Okuti mayembe kuetyi he nomphange yae vaita, opo ahaye nkhele kuna ehei? Ine maimbuka okuti otyo elao liokulinga onthele movipuka vikahi nokuhongolelwa na Siovaa? Etyi Lembeka akumbulula, tyalekesa oñgeni ankho elitehelela konthele yepiluluko olio enene momuenyo wae. Wati: “Yoo, ame nahanda okuenda.” — Gênesis 24:58.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Gênesis 24:19, 20) Etyi emuavela omaande opo anwe, ati: “Tupu mandyitapela omakamelu ove alo akowa.” 20 Atili omaande liwa-liwa momutemba, apalaika okukawana omaande monyombo, atualako okutapelela omaande omakamelu.

Omutala Womulavi 2016. 03 pomafo 12-13

“Yoo, Ame Nahanda Okuenda”

Onthiki imwe kekumbi, etyi atapela omulindi wae, omukulu umwe eya ponthele yae. Iya emuti: “Mphe-vo ndyinwe omunyino wike komulindi wove, mbambavo.” Okuita ngotyo, ankho tyilekesa ehumbilo! Lembeka waimbuka okuti omukulu oo, watunda kokule. Iya liwa-liwa elipolo omulindi komutwe, emuavela anwe, hamunyino wike vala, mahi anu alo atuuka. Lembeka wamona okuti omukulu oo waenda nomakamelu 10 elangi apululukwa-po, nokuti komutemba kutupu omaande. Tupu waimbuka okuti omukulu oo ukahi nokumutala nawa. Iya, ahande okulekesa okuti omukuatyali. Ngotyo, ati: “Tupu mandyitapela omakamelu ove alo akowa.” — Gênesis 24:17-19.

Tala okuti Lembeka keliavele vala opo atapelele omakamelu 10, mahi wati meetapelela alo aakowa. Tyina omakamelu aliwa unene nohunga, like lipondola okunwa onolitulu 95 mbomaande! Inkha aeho 10 ankho ena ohunga, Lembeka wakalele novilinga ovinene. Putyina alinga ovilinga ovio, aimbuka okuti omakamelu ankhia unene ohunga. Okuti etyi Lembeka eliava ankho utyiale? Au. Mahi, ankho uhanda okulinga atyiho tyesukisa opo alekese komukulu oo omueenda, okuti uyakula nawa ovanthu. Omukulu oo, etavela etyi Lembeka ekahi nokupopia. Otyo atala nawa putyina Lembeka akondauka okukatapa otyo atila komutemba. — Gênesis 24:20, 21.

Omutala Womulavi 2016. 03 pefo 13, okatoi

“Yoo, Ame Nahanda Okuenda”

Ankho o kokangulohi. Ehipululo kalilekesa okuti Lembeka wasetele unene konyombo. Kalipopi okuti etyi amana ovilinga ovio, wavasa ombunga yae ankho ilele. Tupu, kalilekesa okuti walandulilue mokonda ankho waseta unene.

(Gênesis 24:65) Lembeka apulu okuti: “Olie omulume una weenda mepia uya no kuonthue?” Omuundapi ati: “O tatekulu.” Akuate otyinyanga elihiki komutwe.”

Omutala Womulavi 2016. 03 pefo 15 § 1

“Yoo, Ame Nahanda Okuenda”

Okuhulilila-ko onthiki yapopiwa konthyimbi yonthele ei, aihiki-po. Putyina vatauluka o Negebe, okawiwi akahimbika okutoka iya Lembeka amono omulume weenda-enda momapia. Ankho utala kokule otyo asokolola nawa. Ombimbiliya yati: “Liwa-liwa Lembeka atuluka kekamelu.” Tyafuile kakevelele vali ekamelu lituike konongolo opo atuluke. Iya apulu omuhongoli wavo okuti: “Olie omulume una weenda mepia uya no kuonthue?” Etyi eiva okuti o Isake, elihiki otyinyanga komutwe. (Gênesis 24:62-65) Omokonda yatyi? Tyimoneka nawa okuti okulinga ngotyo, tyilekesa okuti una onthilo na una makala omulume wae. Kovanthu vamwe hono otyituwa otyo, otyo kohale. Tyotyili, tyilinge ovalume ine ovakai, vesukisa okulilongesila komutima weliola wa Lembeka. Olie puonthue uhesukisa otyituwa otyo otyiwa unene?

Okutanga Ombimbiliya

(Gênesis 24:1-21) Ambalaiau ankho wakulupale iya Siovaa wemuyambele movipuka aviho. 2 Ambalaiau apopila omuundapi wae omukulu watyo, una ankho uyunga ovipuka aviho ena, ati: “Mbambavo, paka okuvoko kuove mombuelo yotyitumbo tyange, 3 ame mandyikuanesa menyina lya Siovaa, Huku yeulu nohi, okuti kumaovolela omukai omona wange po va kananeu, pano ndyikala. 4 Mahi, enda oku natunda, pombunga yange, ngako okukaovolela omukai pala omona wange Isake.” 5 Omuundapi wae apulu okuti: “Iya inkha omuhikuena kahandele okuya na ame? Okuti ndyina okutuala omona wove oku tatekulu atunda?” 6 Ambalaiau ati: “Lunguka opo uhatualeko omona wange kuna. 7 Siovaa, Huku yeulu, wamphola meumbo lya tate monohika mbombunga yange, wapopile na ame aane okuti: ‘Mandyiavela ohika ei ovana vove’, mandyitumu oandyu komutwe wove, iya oko mokapola omukai pala omona wove. 8 Ankho omuhikuena kahandele, otyo matyikuyovola kuetyi waana. Mahi omona wange kapondola okuenda kuna.” 9 Mokonda yotyo omuundapi akuate metumbo lya Ambalaiau tatekulu yae iya aane. 10 Omuundapi akuate omakamelu ekwi aende, atyindi ovipuka oviwa vya tatekulu yae. Alingi oungendi okuenda noko Mesopotamia, kepunda-umbo lya Naoli. 11 Atuala omakamelu opo akanwe omaande, kondye yepunda-umbo. Ankho kukahi nokunthikovela iya oola ovahikuena veya okutapa omaande. 12 Ngwe ati: “Siovaa, Huku ya tatekulu yange Ambalaiau, mbambavo, nkhuateseko opo ondyila yange yeende nawa onthiki ino iya kala noluembia na tatekulu yange Ambalaiau. 13 Ndyili pano, ndyitai apa vatapa omaande iya ovana vovalume vomepunda-umbo vena nokuya okutapa omaande. 14 Ndyiita opo, omuhikuena na mapopila okuti: ‘Mbambavo, tula omulindi wove opo umphe omaande ndyinwe, etavela okuti: ‘Ewa, nwa iya tupu mandyaavela omaande omakamelu ove’, akale una waholovona pala omuumbili wove Isake; monkhalelo oyo ndyeke ndyiimbuke okuti wakala noluembia olunene na tatekulu yange.” 15 Etyi ehenemanuhule okupopia, Lembeka eya nomulindi atyinda kotyipepe. Lembeka ankho omona wa Betuele, Betuele omona wa Milika, Milika omukai wa Naoli, Naoli velikuai na Ambalaiau. 16 Omuhikuena ankho omuwa unene, ankho omumphembela, kenenepwe; petupu omulume nawike ankho walalele nae. Eya alo ponyombo, atapela omulindi wae, ainduka. 17 Omuundapi ahateka liwa-liwa, emupopila okuti: “Mphe-vo ndyinwe omunyino wike komulindi wove, mbambavo.” 18 Lembeka ati: “Nwa, tatekulu yange.” Liwa-liwa ahimbika okutula omulindi wae, emuavela omaande opo anwe. 19 Etyi emuavela omaande opo anwe, ati: “Tupu mandyitapela omakamelu ove alo akowa.” 20 Atili omaande liwa-liwa momutemba, apalaika okukawana omaande monyombo, atualako okupolela omaande omakamelu.” 21 Momuvo oo auho, omulume ankho ukahi nokutala tyahuva tyihapopi natyike, tyikevelela ankho Siovaa wemukuatesako iya ankho oungendi wae waenda nawa, ine kawaendele nawa.

16-22 YA MARÇO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 25-26

“Esau Wakumanene Ouveli Wae”

(Gênesis 25:27, 28) Iya ovakuendye avekulu, Esau akala omukongo omunongo, nomulimi. Mahi, Sakoo akala omulume uhavelwa onombei, wokukala momakaka. 28 Isake ankho uhole Esau mokonda enyina liae lihangununa okuti Omuyevi pala okulia kwae mahi Lembeka ankho uhole Sakoo.

Perspicaz Vol. 2 pefo 464 § 3

Sakoo

Esau ankho uholwe unene na he, ankho omuyevi, wenda-enda vala. Sakoo waihanwa okuti “omulume uhavelwa onombei [hebr.: tam] wokukala momakaka.” Ankho omunthu wapoleya ankho omulimi iya ankho upondola okusilwa ovipuka viomeumbo. Tupu ankho uholwe unene na me yae. (Gên. 25:27, 28) Ondaka uhavelwa nombei (tam) mo Hebeleu ipopiwa opo ilekese omunthu wapandua na Huku. Mongeleka, “ovaipai ankho veyele vana vahavelwa onombei”, mahi Siovaa wapopia okuti “komutwe wandyila [uhavelwa onombei] makakala omuna mbembwa.” (Pro. 29:10; Sal. 37:37) Sobe ankho ‘kavelwa onombei [hebr.: tam] omuviuki.’ — Jó 1:1, 8; 2:3.

(Gênesis 25:29, 30) Onthiki imwe Sakoo ankho ukahi nokuteleka etyi Esau atundilila kepia, tyaponwa. 30 Esau apopila Sakoo okuti: “Kuluminya, mbambavo, mphevo katutu kokulia ku ove, mokonda naponwa unene!” Mokonda yotyo aihanwa okuti Endoo.

(Gênesis 25:31-34) Sakoo apopi okuti: “Tete nkhumanese ouveli wove!” 32 Esau awane-po vali okuti: “Ndyikahi nokunkhia! Okukala otyiveli tyisilivila?” 33 Sakoo ati: “Tete aana!” Aane akumana ouveli wae. 34 Ngotyo Sakoo emuavela elonga liokulia; ali, anu, akatuka aende. Ngotyo Esau ahapande ouveli wae.

Omutala Womulavi 2019. 02 pefo 16 § 11

Omokonda Yatyi Tuesukisila Okupandula?

11 Ovanthu vamwe vapopiwa mo Mbimbiliya ankho vetupu otyituwa tyokupandula. Mongeleka, namphila ovo tate ya Esau ankho vaumbila Siovaa, mahi no ngotyo Esau ankho utupu onthilo novipuka vikola. (Tanga Ova Hebeleu 12:16.) Oñgeni etyilekesile? Esau wakumanene ovipuka viakolela ankho vipewa otyiveli nelonga liokulia. (Gên. 25:30-34) Konyima Esau elivele mokonda yetokolo olio liapenga. Mahi ankho kapondola okuliyava etyi ahapelwe ovipuka ankho vipewa otyiveli, mokonda oe muene walekesile okuti kapandula.

Perspicaz Vol. 3 pefo 327 § 8

Otyiveli, Wotete Okutyitwa

Tunde kohale, omona wotyiveli ankho una otyilinga tyimwe tyakolela mombunga iya ankho oe upondola okukala onkhalamutwe yombunga ankho he wanyima. Ankho upinga ovipuka ovinyingi vali ku he. (Deut. 21:17) Susee otyo alingile etyi aavela okulia ovakulu vae mahi avaumphama okuhimbikila kotyiveli. (Gên. 43:33) Mahi Ombimbiliya hapeho itumbula omanyina ovana okuhimbikila ko liotyiveli. Pamwe wotete utumbulwa, omokonda omukuatyili ine omuviuki tyipona otyiveli. — Gên. 6:10; 1 Crô. 1:28; tyieleka nomukanda wa Gên. 11:26, 32; 12:4; tala OTYIVELI; EPINGO.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Gênesis 25:31-34) Sakoo apopi okuti: “Tete nkhumanese ouveli wove!” 32 Esau awane-po vali: “Ndyikahi nokunkhia! Okukala otyiveli tyisilivila?” 33 Sakoo ati: “Tete aana!” Aane akumana ouveli wae. 34 Ngotyo Sakoo emuavela elonga liokulia; ali, anu, akatuka aende. Ngotyo Esau ahapande ouveli wae.

(Ova Hebeleu 12:16) Lungukei opo pahakale nawike pu onwe ulinga ouhayo wotyihola nii una uhapande ovipuka vya Huku nga Esau, una wakumanene ouveli wae nelonga liokulia.

A Sentinela 2017. 12 pefo 15 §§ 5-7

Omapulo Ovatangi

Pahe matutale omukanda Ova Hebeleu 12:16, wati: “Lungukei opo pahakale nawike pu onwe ulinga ouhayo wotyihola nii una uhapande ovipuka vya Huku nga Esau, una wakumanene ouveli wae nelonga liokulia.” Omokonda yatyi Paulu etyihonekela?

Paulu ankho kekahi nokupopia ava vali ovakuaukulu va Mesiya. Ngetyi onovelesikulu mbokuatetekela mbulekesa, Paulu ankho ukahi nokupopila Ovaumbili va Huku opo ‘vaviukise onondyila mbonomphai mbavo.’ Ine ankho vetyilinga mavatualako ‘okukala nokankhenda okanene ka Huku.’ (Heb. 12:12-16) Paulu wapopia okuti ovaumbili va Huku kavapondola okulinga ouhayo wotyihola. Ankho vetyilinga ankho vapondola okukala nga Esau, uhapande ovipuka vya Huku iya anumanesa Siovaa.

Esau ankho ukala mombunga ilinga-linga oungendi. Mokutala wali nelao liokulingila otyilikutila ombunga yavo. (Gên. 8:20, 21; 12:7, 8; Jó 1:4, 5) Mahi Esau ankho kesuku novipuka vya Huku. Oñgeni tutyii? Tyimwe omokonda wakumanene ouveli wae nelonga liokulia. Tyihe-otyo vala, Huku wapopile okuti ovana va Ambalaiau mavakamona ononkhumbi. Tyipondola hamwe Esau otyo ayalele. (Gên. 15:13) Esau tupu wanepele ovakai vevali vahafende Siovaa. (Gên. 26:34, 35) Otyo ankho tyelikalela unene na Sakoo wanepele omukai umwe omukuatyili umbila Huku yotyotyili! — Gên. 28:6, 7; 29:10-12, 18.

(Gênesis 26:7) Tyina ovalume vomepunda-umbo akala vamapulu konthele yomukai wae, ankho ukumbulula okuti: “Omphange yange.” Ankho una owoma wokuti: “Omukai wange,” mokonda ankho usoka okuti: “Ovalume vakala muno vapondola okundyipaa mokonda ya Lembeka,” tyetyi omuwa unene.

Perspicaz Vol. 2 pefo 808 § 5

Omatutu

Ombimbiliya ilika okupopia omatutu. Mahi otyo katyilekesa okuti omunthu wesukisa okupopia ovipuka ei, kovanthu vehesukisile okuvinoñgonoka. Sesusi Kilisitu walondola okuti: “Muhaavelei ovimbwa ovipuka vya Huku, nii muhayumbilei ovingulu omamanya enyi akolela, opo vihaliate-ko, avikondoka avimuli-po.” (Mat. 7:6) Mokonda yotyo tyina Sesusi ankho amalingwa omapulo apondola okueta ovitateka ine omaliyapauko ankho kapopi natyike. (Mat. 15:1-6; 21:23-27; Suau 7:3-10) Mokutala etyi Ambalaiau, na Isake, na Laabe na Eliseu, vahapopile natyike konthele yo nomphango mba Siovaa, valingile vala nga Sesusi, hamatutu-ko. — Gên. 12:10-19, okapitulu 20; 26:1-10 Jos. 2:1-6; Tia. 2:25; 2 Reis 6:11-23.

Okutanga Ombimbiliya

(Gênesis 26:1-18) Amukala ondyala motyilongo, tyihe ina yakaleleko pononthiki mba Ambalaiau, Isake aende ku Ambimeleke, ohamba yova Filisiteu ko Selale. 2 Siovaa emumonekela ati: “Uhaye noko Isitu. Kakale motyilongo mankhulekesa. 3 Kala ngongendi motyilongo otyo, ame mandyitualako no ove nokukuyamba, mokonda mankhuavela onohika ombu kumwe novana vove, andyifuisipo omulao nalinga na Ambalaiau he yove, wati: 4 ‘Mandyiyawisa ovana vove ngononthungululu meulu; mandyaavela onohika ombu ovana vove; omalongo aeho kombanda yohi maakayambwa mokonda yovana vove, 5 mokonda Ambalaiau watehelela ondaka yange, atualako okufuisapo atyiho ndyimutuma, nomaviyu novitumino.” 6 Isake atualako okukala ko Selale. 7 Tyina ovalume vomepunda-umbo akala vamapulu konthele yomukai wae, ankho ukumbulula okuti: “Omphange yange.” Ankho una owoma wokuti: “Omukai wange”, mokonda ankho usoka okuti, “Ovalume vakala muno vapondola okundyipaa mokonda ya Lembeka”, tyetyi omuwa unene. 8 Etyi palamba omuvo umwe, Ambimeleke ohamba yova filisiteu, ankho ukahi nokutalela pondyanena amono okuti Isake ukahi nokunyana omalele na Lembeka, omukai wae. 9 Abimeleke aihana Isake liwa-liwa emupopila okuti: “Nanyo omukai wove umwe! Omokonda yatyi watila: ‘omphange yange’?” Isake ati: “Napopia ngotyo opo nahaipawe mokonda yae.” 10 Abimeleke ati: “Oityi etyi wetulinga? Omunthu umwe ankho upondola okukala nomukai wove iya ñgeno wetulingisa okuvelwa onombei!” 11 Abimeleke apopila ovanthu aveho okuti: “Una uyama komulume ou no mukai wae tyotyili mankhi!” 12 Isake ehimbika okulima kotyilongo oko, menima omo ateye 100 tyipona etyi ankho akuna mokonda Siovaa ankho wemuyamba. 13 Isake akala nolumono olunyingi, atualako okukala novipuka ovinyingi, alo akala nolumono olunyingi-nyingi. 14 Akala no nohambo, nonongi, nonongombe, novaundapi ovanyingi, iya ova filisiteu avehimbika okumulwa onkhi. 15 Ngotyo ova filisiteu avafindila ononyombo ambuho Ambalaiau he yae, aheyele pomuvo wae. 16 Abimeleke apopila Isake okuti: “Iluka pano mokonda wakala nolumono olunyingi, iya wakala vali tyapama tyipona onthue.” 17 Moluotyo, Isake ailuka, alalela ko Selale, ngako akala. 18 Isake aheyulula ononyombo mbaheyelwe na Ambalaiau he, mahi ankho mbafindilwale nova filisiteu etyi Ambalaiau ankhia, embuluku omanyina he embulukile.

23-29 YA MARÇO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 27-28

“Sakoo Wayambelue Etyi Tyata Mwe”

(Gênesis 27:6-10) Lembeka apopila Sakoo omona wae okuti: “Ho wapopila Esau omukulu wove okuti: 7 ‘Kayeve, onthelekela-po okulia kuapepa nawa. Mandyili, andyikuyambe otyo Siovaa etyiluete tyina nehenenkhie.’ 8 Mona wange, ove pahe linga etyi mankhutumu. 9 Enda motyinyongo, okaetamo ovinkhombo vivali vianina vali, opo ndyitelekele-po okulia kuapepa tate yove ehole. 10 Ha otyituala ku tate yove opo etyilie, ñga ekuyambe tyina ehenenkhie.”

A Sentinela 15/04/2004 pefo 11 §§ 4-5

Lembeka — Omukai Una Ombili Ufenda Huku

Ombimbiliya kaipopi okuti Isake ankho utyii okuti Esau una okuundapela Sakoo. Mahi Lembeka na Sakoo ankho vetyii okuti ankho una okuyambwa, o Sakoo. Mokonda yotyo etyi Lembeka eiva okuti Isake wapanga okuyamba Esau tyina amaeta okulia, Lembeka etyipopila Sakoo. Lembeka ankho utualako novituwa viae oviwa vyo pouhikuena wae. ‘Atumu’ Sakoo akapole ovinkhombo vivali. Opo atelekele okulia omulume wae ehole. Sakoo ankho una okulilingisa ngatyina o Esau opo ayambwe. Sakoo tete aanye. Tate yae ankho upondola okutyinoñgonoka emuhingana! Lembeka atualako okuti: “Onkhano ankho maiyende komona wange iye no kuame.” Ateleka, avaleka Sakoo ngatyina o Esau emutumu komulume wae. — Gênesis 27:1-17.

Ombimbiliya kaipopi omokonda yatyi Lembeka alingila ngotyo. Vamwe vavela onombei etyi Lembeka alinga, mahi Ombimbiliya kaivele onombei Lembeka. Tupu etyi Isake anoñgonoka okuti wayamba Sakoo ahavele onombei Lembeka. Mahi Isake emuyawisilako vali. (Gênesis 27:29; 28:3, 4) Lembeka ankho wii etyi Siovaa alaele konthele yomona wae. Otyo alingila ngotyo opo Sakoo ayambwe etyi ankho tyata mwe. Otyo ankho tyelikuata nawa nehando lya Siovaa. — Ova Loma 9:6-13.

(Gênesis 27:18, 19) Sakoo anyingila omu ankho mukahi tate yae ati: “Tate!” Isake ati: “Ame uno! Ovelie mona wange?” 19 Sakoo etavela ku tate yae okuti: “Ame Esau, tyiveli tyove. Nalinga ngetyi tatekulu anthuma. Mbambavo pumphama, lia kohitu nayeva, opo undyambe.”

A Sentinela 01/10/2007 pefo 31 §§ 2-3

Omapulo Ovatangi

Ombimbiliya kaipopi omokonda yatyi Lembeka na Sakoo valingila ngotyo, mahi mokutala ankho kavetyikevelela. Ombimbiliya kailekesa okuti etyi Lembeka na Sakoo valinga tyapenga tupu kaipopi ankho tyaviuka, mahi otyo katyilekesa okuti vetusila ongeleka yokukemba. Ombimbiliya ipopia vali ovipuka ovikuavo vitukuatesako okutyinoñgonoka vali nawa.

Tete, ehipululo lilekesa okuti watokala okuyambwa na he o Sakoo ha Esau-ko. Omanima amwe konyima, Sakoo walandele ouveli komukulu wae, ankho uhapande ovipuka viakolela vya Huku akumana ouveli wae nokulia mokonda ankho wankhia ondyala. Esau ankho ‘watomba ouveli wae.’ (Gênesis 25:29-34) Ngotyo etyi Sakoo aya ku he, ankho oe umwe watokala okuyambwa.

(Gênesis 27:27-29) Afuene-ko emuhipi ombesu, he eivi omuniko wovikutu viae. Emuyambe, ati: “Oo, omuniko womona wange, o ngomuniko wepia Siovaa ayamba. 28 Huku yotyotyili ekuavele eyombo, nomapia ayela ovilia, novilia ovinyingi novinyu omphe. 29 Ovanthu vekulingilile, omalongo ponthele yove eliyongamene ku ove. Kala tatekulu yovakulu vove, iya ovana va me yove veliyongamene ku ove. Una wamekuhingana ahinganwe iya una wamekuyambe ayambwe.”

Perspicaz Vol. 1 pefo 332 § 5

Okuyambwa

Kohale ovohe vehole okuyamba ovana vavo tyina nkhele vehenenkhie. Ankho otyipuka tyimwe tyakolela unene. Isake wayambele Sakoo mokonda ankho wasoka okuti oe otyiveli tyae Esau. Isake wapopia opo epingo liavelwe Sakoo, akala komutwe womukulu wae Esau. Iya waitile ku Siovaa opo ayambe Sakoo mokonda Isake ankho omumphoki iya ankho wakulupale. (Gên. 27:1-4, 23-29; 28:1, 6; Heb. 11:20; 12:16, 17) Konyima etyi Isake anoñgonoka okuti ukahi nokuyamba Sakoo emuyawisilako. (Gên. 28:1-4) Etyi ehenenkhie, Sakoo ayambe tete ovana vevali va Susee konyima ayambe ovana vae muene. (Gên. 48:9, 20; 49:1-28; Heb. 11:21) Tupu na Moisesi etyi ehenenkhie wayambele elongo lyo Isilayeli aliho. (Deut. 33:1) Ononkhalelo ombo ambuho mbokuyamba ankho ongatyina eulo. Pamwe tyina ankho omunthu ayambwa upakwa omavoko komutwe. — Gên. 48:13, 14.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Gênesis 27:46–28:2) Pahe Lembeka apopila Isake okuti: “Ndyiyele omuenyo wange mokonda yovana va Hete. Ankho Sakoo unepa omuhikuena povana va Hete, ngovana vamuno, opo okukala nomuenyo tyisilivila?”

28 Isake aihana Sakoo emuyambe emupopila okuti: “Uhanepele povana va Kanaa. 2 Enda ko Padaa-Alaa, kondyuo ya Betuele, he ya me yove, ngako ukanepa omuhikuena povana va Lambau, ulikuai na me yove.

A Sentinela 15/04/2006 pefo 6 §§ 3-4

Oñgeni Upondola Okutomphola Nou Welinepa Nae?

Okuti Isake na Lembeka ankho vatomphola nawa? Etyi omona wavo anepa ovana vevali va Hete, mombunga amutumbuka ovitateka ovinene. Lembeka apopila Isake okuti: “Ndyiyele omuenyo wange mokonda yovana va Hete. Ankho Sakoo [omona omututu watyo] unepa omuhikuena povana va Hete . . . , opo okukala nomuenyo tyisilivila?” (Gênesis 26:34; 27:46) Mokutala wapopile etyi ankho tyimukalesa notyiho.

Isake apopila Sakoo ondenge ya Esau, opo ahanepe povana va Kanaa. (Gênesis 28:1, 2) Otyo tyilekesa okuti Lembeka wapopile umwe nawa etyi ankho asoka. Ovalinepi ovo vatompholele nawa konthele yotyitateka tyepuiya ankho vena mombunga iya vetusila ongeleka imwe ongwa. Ankho ovalinepi kavetyivili okutetulula otyitateka tyimwe? Oityi vapondola okulinga?

(Gênesis 28:12, 13) Sakoo aloto ondyoi: amono ondondelo yapakwa pohi, ankho ihika alo keulu; onoandyu mba Huku mbuti ambulondela-ko, ambulaukila-ko. 13 Keulu liavo ankho kuna Siovaa, ati: “Ame Siovaa, Huku ya Ambalaiau, he yove, iya Huku ya Isake. Ove novana vove mandyimuavela ohika ei oku ulangi.

A Sentinela 15/01/2004 pefo 28 § 6

Ononthele Mbakolela Mbomukanda Gênesis — II

28:12, 13 — Oityi tyihangununa ondyoi ya Sakoo omu amona “ondondelo”? “Ondondelo”, oyo mokutala ankho yatungwa nomamanya. Ondondelo oyo ankho ilekesa okuti ohi neulu viundapela kumwe. Tyina onoandyu ankho mbulauka, opala okulekesa kovanthu okuti vapandwa na Siovaa iya tyina ankho mbulondeka ongatyina mbakapopila Siovaa omanyina ovanthu apanda. — Suau 1:51.

Okutanga Ombimbiliya

(Gênesis 27:1-23) Etyi Isake akulupa iya ankho kamono-po vali nawa, aihana Esau omona wae omukulu watyo, emupopila okuti: “Mona wange!” Esau ati: “Ame uno!” 2 Isake ati: “Nakulupa-le. Onthiki mandyinkhi hii. 3 Mokonda yotyo, mbambavo, kuata onohevo mbove, nonkhondyi yove, okayeva otyinyama pala ame. 4 Ha oteleka okulia kuapepa ndyihole, okueta kuno. Mandyili, andyikuyambe tyina nehenenkhie.” 5 Lembeka, ankho utyiivite tyina Isake ekahi nokupopia na Esau omona wae. Etyi Esau akayeva, 6 Lembeka apopila Sakoo omona wae okuti: “Ho wapopila Esau omukulu wove okuti: 7 ‘Kayeve, onthelekela-po okulia kuapepa nawa. Mandyili, andyikuyambe otyo Siovaa etyiluete tyina nehenenkhie.’ 8 Mona wange ove pahe linga etyi mankhutumu. 9 Enda motyinyongo, okaetamo ovinkhombo vivali vianina vali, opo ndyitelekele-po okulia kuapepa tate yove ehole. 10 Ha otyituala ku tate yove opo etyilie, ñga ekuyambe tyina ehenenkhie.” 11 Sakoo apopila Lembeka me yae okuti: “Esau omukulu wange una uluvi olunyingi, tupu olutu luae luasesa. 12 Ankho tate unthyihita? Maimbuka okuti tukahi nokunyana nae, atutelwa onkhano ombi, ahandyambe.” 13 Me yae akumbulula okuti: “Onkhano ankho maiyende komona wange iye no kuame.” Linga vala etyi nekutuma, enda, vieta kuno.” 14 Akapola ovinkhombo, evieta ku ina iya ina ateleka okulia he ankho ehole. 15 Lembeka akapola ovikutu vya Esau omona wae omukulu watyo, evivaleka Sakoo omona wae omututu watyo. 16 Avaleka Sakoo komavoko no momunyino oseta yovinkhombo. 17 Aavela Sakoo okulia ateleka nombolo ankho alinga. 18 Sakoo anyingila omu ankho mukahi tate yae ati: “Tate!” Isake ati: “Ame uno! Ovelie mona wange?” 19 Sakoo etavela ku tate yae okuti: “Ame Esau, tyiveli tyove. Nalinga ngetyi tatekulu anthuma. Mbambavo pumphama, lia kohitu nayeva, opo undyambe.” 20 Isake apopila omona wae okuti: “Wayeva liwa mona wange?” Akumbulula okuti: “Siovaa Huku yove oe wetyieta kuame.” 21 Isake apopila Sakoo okuti: “Fuena-ko, mbambavo, opo nkhuhihite mona wange, ndyinoñgonoke ankho omona wange umwe Esau, ine haeko.” 22 Sakoo afuene ku Isake, emuhihita, ati: “Ondaka oya Sakoo, mahi omavoko, oo a Esau.” 23 Ehemuimbuka mokonda omavoko ae, ankho eyula oluvi ngomavoko a Esau omukulu wae. Emuyambe.

30 YA MARÇO ALO 5 YA ABRIL

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 29-30

“Otyinepo tya Sakoo”

(Gênesis 29:18-20) Sakoo ahumbu unene Lakele, apopi okuti: “Mandyiundapa omanima epandu-vali mokonda ya Lakele, omona wove omututu watyo.” 19 Lambau ati: “Ku ame hahe vali, okumuavela ove tyipona omulume omukuavo. Kala kuno na ame.” 20 Sakoo aundapa omanima epandu-vali mokonda ya Lakele, mahi kwe ankho ongatyina ononthiki mbumwe vala, mokonda ankho umuhole unene.

A Sentinela 15/10/2003 pefo 29 § 5

Sakoo Ankho Upanda Ovipuka Vya Huku

Tyina omunthu amalingi omphango yotyinepo, ankho una okupewa omuhikuena. Konyima Ovitumino Viapelwe Moisesi avipopi okuti omunthu una okufeta ono sikulu 50 mbo palata komuhikuena wakuatua kononkhono. Gordon Wenham wapopia okuti oyo ankho “ondyambi yatamo vali” ankho ipondola okufetwa. Mahi pamwe ankho tyifetwa vala “katutu.” (Deuteronômio 22:28, 29) Sakoo ankho kapondola okufeta otyipuka otyo. Mokonda yotyo apopila Lambau okuti memuundapela omanima epandu-vali. “Mokonda ovaundapi ankho veya vala okuundapa pamwe ankho vatambula omeiya yo Sikulu ine osikulu ike mohanyi ko Mbambilonia,” (utambula onosikulu 42 ine 84 momanima epandu-vali), Wenham, wapopia okuti “Sakoo waavelele Lambau ondyambi imwe ongwa yotyinepo mokonda ya Lakele.” Lambau etavela liwa-liwa. — Gênesis 29:19.

(Gênesis 29:21-26) Sakoo atolela Lambau okuti: “Mphe omuhikuena wange, mokonda pahe ononthiki tuelinakelele mbapwa, ame pahe nahanda okumunepa-po.” 22 Mokonda yotyo, Lambau aongiya ovalume aveho alingi otyipito. 23 Ngwe kounthiki atuala Leya omona wae, ku Sakoo, emuyame kolutu. 24 Tupu, Lambau ataindyila omona wae Leya omupika utiwa o Silipa. 25 Etyi komuhuka kuatya, Sakoo wakati vala ñgana walele na Leya! aende ku Lambau ati: “Oityi wandingila ñgana? Haundapele mokonda ya Lakele? Oityi wankhembela ñgana?” 26 Lambau emukumbulula, ati: “Kuno tutupu otyituwa tyokunepesa omuhikuena omututu watyo, tyina nkhele omukulu watyo ehenenepwe.

A Sentinela 01/10/2007 pefo 8 § 6

Ehipululo Liihamesa Liovahikuena Velikuai “Vatunga eumbo lyo Isilayeli”

Okuti Leya ankho wahandele okukemba Sakoo? Ine wakuluminyua vala na he okutavela? Iya opi ankho Lakele eli? Okuti ankho wii etyi tyikahi nokuenda-po? Ine ankho utyii, oñgeni akalele? Okuti ankho upondola okuanya ku He una outumini? Ombimbiliya kaikumbulula omapulo oo. Katyesukile etyi Lakele na Leya vasoka, mahi tyanumanesile unene Sakoo. Sakoo akapopia na Lambau ahapopi novana vae. Sakoo watile: “Oityi wandingila ñgana? Haundapele mokonda ya Lakele?” Oityi wankhembela ñgana? Lambau akumbulula okuti: “Kuno tutupu otyituwa tyokunepesa omuhikuena omututu watyo . . . , tyina nkhele omukulu watyo ehenenepwe. Linga vala otyipito mosimanu yomukai ou. Ha matukuavela omuhikuena omukuavo, ankho undyuundapela omanima epandu-vali.” (Gênesis 29:25-27) Mokonda yotyo, Sakoo anepe oluvale, otyipuka ankho matyieta oluihamo nonondyaya.

Perspicaz Vol. 1 pefo 459 § 3

Otyinepo

Otyipito. Otyinepo ankho katyihonekeswa, mahi omuvo wotyipito mo Isilayeli ankho uhambukiswa unene. Monthiki yotete aetwa mondyuo yomulume wae, omuhikuena ankho ufuika ovipuka vimwe. Tete ankho ulikoha, eliwaveka omulela unika nawa. (Tyieleka na Rute 3:3; Eze. 23:40.) Pamwe ankho ukuatesuako novahikuena ovakuavo. Ankho ulipaka omulami nomanda ongonga, ankho yanyikua nawa, okutalela kovipuka ena. (Jer. 2:32; Ehol. 19:7, 8; Sal. 45:13, 14) Ankho ulihiviswa novinunga, (Isa. 49:18; 61:10; Ehol. 21:2) elihiki otyinyanga otyile, okupolelela komutwe alo konomphai. (Isa. 3:19, 23) Otyo tyilekesa nawa omokonda yatyi Lambau ankho apondola okukemba Sakoo, iya Sakoo ehetyinoñgonoka okuti ukahi nokumuavela Leya, mahi ngwe ankho ñgeno o Lakele. (Gên. 29:23, 25) Lembeka elihiki komutwe notyinyanga etyi pahe ehungi kokuhika pu Isake. (Gên. 24:65) Otyo tyilekesa okuti ankho wetavela omulume wae ine outumini wae. — 1 Kol. 11:5, 10.

(Gênesis 29:27, 28) Linga vala otyipito mosimanu yomukai ou. Ha matukuavela omuhikuena omukuavo, ankho undyuundapela omanima epandu-vali.” 28 Sakoo ngatyo umwe alinga, alingi otyipito mosimanu yomukai oo, konyima Lambau emuavela Lakele opo akale omukai wae.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Gênesis 30:3) Lakeli ati: “Omuundapi wange Mbila oyou. Lalei kumwe, opo akale novana pala ame, iya mokonda yae na ame andyikala novana.”

Perspicaz Vol. 1 pefo 52 § 3

Okutekula Omona Ngatyina Owove

Lakele na Leya ankho vasoka okuti ovana Sakoo akutula na Mbila omuundapi wae, ankho ongatyina o vavo, ngatyina ovo vevekutula. (Gên. 30:3-8, 12, 13, 24) Ovana ovo ankho vapondola okukala onomphinga kumwe novana vomeumbo, ovana vovakai va Sakoo. Ankho ovana va Sakoo umwe. Iya mokonda ovapika vaundapela ovakai va Sakoo, ovana ovo avakala ngatyina ovo Lakele na Leya.

(Gênesis 30:14, 15) Pomuvo wokuteya otiliku, Lumbee etyi ekahi nokueenda-enda mepia avasi ovihemba. Evituala ku Leia ina. Lakele apopila Leya okuti: “Mpholele-ko, kovihemba viomona wove.” 15 Leya akumbulula okuti: “Etyi wamphola omulume katyituuka? Pahe uhanda vali ovihemba viomona wange?” Lakele ati: “Tyikahi nawa, ove hula ku Sakoo, ame ndyihule kovihemba viomona wove.”

A Sentinela 15/01/2004 pefo 28 § 7

Ononthele Mbakolela Mbomukanda Gênesis — II

30:14, 15 — Omokonda yatyi Lakeli aitile opo akale novihemba vya Lumbee? Kohale, etindi liotyihemba otyo ankho opala okuhakula. Tupu vamwe vapopia okuti ankho tyikuatesako omunthu okukala omulemi. (Cântico de Salomão 7:13) Namphila Ombimbiliya kaipopi omokonda yatyi, Lakele akumanena, mahi mokutala ankho wasoka okuti ovihemba vina vipondola okumukuatesako okukala omulemi, ahapenyua-penyua vali mokonda yokuhena ovana. Mahi apalambe omanima amwe otyo Siovaa ‘ehemuavela olutyito’. — Gênesis 30:22-24.

Okutanga Ombimbiliya

(Gênesis 30:1-21) Etyi Lakele amona okuti utupu ovana na Sakoo, akala nonkhi nomukulu wae iya apopila Sakoo okuti: “Tukale novana, mphoko mandyinkhi.” 2 Mokonda yotyo Sakoo anumanena Lakele iya ati: “Okuti ame Huku, wehekuavelele ovana?” 3 Lakele ati: “Omuundapi wange Mbila oyou. Lalei kumwe, opo akale novana pala ame, iya mokonda yae na ame andyikala novana.” 4 Emuavela Mbila, omuundapi wae ngatyina omukai wae iya Sakoo alangalapo nae. 5 Mbila akala omulemi akutulila omona Sakoo. 6 Lakele ati: “Huku wakala omukoyesi wange tupu weiva ondaka yange, amphe omona wike.” Mokonda yotyo emuluku okuti o Ndaa. 7 Mbila, omuundapi wa Lakele, akala vali omulemi akutulila Sakoo omona wa vali. 8 Lakele ati: “Nalwa ovilwa ovinene nomukulu wange. Iya nafinda!” Emuluku okuti o Nafitalii. 9 Etyi Leya amona okuti kakutula vali, akuate Silipa omuundapi wae, opo akale omukai wa Sakoo. 10 Silipa omuundapi wa Leya akala nomona na Sakoo. 11 Leya ati: “Elao ngatyi!” Emuluku okuti o Ngande. 12 Silipa omuundapi wa Leya apululukwa omona wavali wa Sako. 13 Leya ati: “Ndyina ehambu ngatyi! Ovakai tyotyili mavati ndyina ehambu.” Mokonda yotyo, emuluku okuti o Asele. 14 Pomuvo wokuteya otiliku, Lumbee etyi ekahi nokueenda-enda mepia avasi ovihemba. Evituala ku Leya ina. Lakele apopila Leya okuti: “Mpholele-ko, kovihemba viomona wove.” 15 Leya akumbulula okuti: “Etyi wamphola omulume katyituuka? Pahe uhanda vali ovihemba viomona wange?” Lakele ati: “Tyikahi nawa, ove hula ku Sakoo, ame ndyihule kovihemba viomona wove.” 16 Etyi Sako atundilila kepia kokawii-wii, Leya eya no kwe ati: “Hono molangala-po na ame, mokonda netyikumana novihemba viomona wange.” Ngotyo alangala-po nae onthiki oyo. 17 Huku eivi Leya emukumbulula akala omuleli, akutula omona watano wa Sako. 18 Leya ati: “Huku wandyavela ondyambi yange, mokonda yetyi naavelele omupika wange omulume wange.” Mokonda yotyo emuluku okuti o Isakale. 19 Leya akala vali omulemi, akutula omona wa pandu wa Sako. 20 Leya ati: “Huku wampha, yoo, wampha, otyiawa tyikahi nawa. Pahe omulume wange makala vali noluembia na ame, mokonda nemukutulila ovana epandu.” Mokonda yotyo emuluku okuti o Sebulau. 21 Konyima akutula omona omufikuena emuluku okuti o Dinaa.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma