Yeka Ovitumino Nonondonga mba Huku, Mbulongese Omutima Wove
“Ame ndyisokolola konondonga mbove.” — SALMO 119:99.
1. Otyipuka patyi tuna, ovinyama vihena?
JEOVA waavela ovanthu otyipuka tyimwe tyakolela unene. Otyipuka otyo omutima. Iya mokonda yomutima, katukahi ngovinyama. Oñgeni tutyii okuti Andau na Eva ankho vena omutima? Omokonda konyima yetyi vehetavelele ku Huku, avakaholama. Omutima wavo ankho ukahi nokuvekoyesa.
2. Oñgeni omutima wetu weelekua nombusula? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)
2 Omutima wetu otyipuka tuna tyitukuatesako okupunga otyiwa notyivi, tupu tyituhongolela momuenyo. Omunthu wokuna omutima wahalongesilue nawa, ukahi ngatyina owato ihongolelwa nombusula ihekahi nawa. Omphepo nomanyonda elunga vipondola okutahela owato komphangu yeheyo. Mahi ombusula yuundapa nawa, ikuatesako omutahi wowato okuenda noku ahanda. Tyelifwa notyo, inkha tulongesa nawa omutima wetu, mautuhongolela nawa.
3. Oityi tyipondola okumonekapo inkha katulongesa nawa omutima wetu?
3 Inkha omutima wetu kaulongeswa nawa, kamautulondola tyina tuhanda okulinga etyi tyapenga. (1 Timóteo 4:1, 2) Upondola okutuhongiliya okusoka okuti “otyivi otyiwa.” (Isaías 5:20) Jesus wapopilile ovalongwa vae okuti: “Makuya omuvo umwe okuti una umuiipaa masoko okuti ukahi nokulingila Huku otyilinga otyiwa.” (João 16:2) Ovanthu vokuaipaele Estevau ongotyo ankho vasoka. (Atos 6:8, 12; 7:54-60) Mokueenda kuomanima, ovanthu ovanyingi vonongeleya valinga ovipuka ovivi, ngetyi okuiipaa, otyo vasoka okuti vekahi nokutyilingila Huku. Mahi vekahi nokulinga otyipuka Huku eyele. (Êxodo 20:13) Omutima wavo kaukahi nokuvehongolela nawa!
4. Oñgeni tupondola okukala nonthumbi yokuti omutima wetu ukahi nokuundapa nawa?
4 Ngotyo, oñgeni tupondola okukala nonthumbi yokuti omutima wetu ukahi nokuundapa nawa? Ovitumino nonondonga mbutunda mo Mbimbiliya, mbuna “esilivilo liokulongesa, nokuviyula, nokuviukisa ovipuka, nokulonga nouviuki.” (2 Timóteo 3:16) Apeho tuna okulilongesa Ombimbiliya, atusokolola kuetyi tulilongesa iya atuendela-mo. Inkha tulinga ngotyo, matulilongesa okusoka nga Jeova. Ngotyo, tupondola okukala nonthumbi yokuti omutima wetu mautuhongolela nawa. Pahe matulilongesa oñgeni tupondola okuundapesa ovitumino nonondonga mba Jeova opo tulongese omutima wetu.
YEKA OVITUMINO VYA HUKU VIKULONGESE
5, 6. Oñgeni ovitumino vya Huku vitukuatesako?
5 Inkha tuhanda ovitumino vya Huku vitukuateseko, tuesukisa okulinga vali tyipona vala okutanga ine okuvinoñgonoka. Tuna okukala nohole, nonthilo navio. Ombimbiliya itupopila okuti: “Yalei otyivi, humbei otyiwa.” (Amós 5:15) Mahi oñgeni tupondola okulinga ngotyo? Tuesukisa okulilongesa okutala ovipuka monkhalelo Jeova evitala. Soka kuetyi: Ñgeno ove kumono nawa olumphoki iya ondotolo aikupopila ovipuka una okulinga, ngetyi okulia kukahi nawa, nokuhataika, nokulinga omapiluluko omakuavo. Ove ulandula onondonga ombo, iya otyo atyikukuatesako! Oñgeni motale onondonga ondotolo ekuavela?
6 Tyelifwa notyo, Omutungi wetu utuavela ovitumino opo vituyakulile kovivi vitundilila kokulinga onkhali. Tupu, ovitumino ovio vikalesa nawa omuenyo wetu. Mongeleka, Ombimbiliya itulongesa okuti tuna okulityilika okukemba, nokuvaka, nokulinga oundalelapo, noukalavi, noumbanda. (Tanga Provérbios 6:16-19; Apocalipse 21:8) Ohole tuna na Jeova, novitumino viae, iliyawisa vali tyina tuimbuka ouwa utundilila kokumutavela.
7. Oñgeni omahipululo apopiwa mo Mbimbiliya etukuatesako?
7 Opo tuhakale novitateka vitundilila kokuhetavela ovitumino vya Huku, tuna okulilongesila koviponyo vakuetu valingile kohale. Onongeleka mbavo mbukahi mo Mbimbiliya. Provérbios 1:5 yati: “Omunthu omunongo matehelela iya akala vali nenoñgonoko.” Enoñgonoko olio litunda ku Huku iya liakolela unene! Mongeleka, soka oñgeni David akalele novitateka etyi ehetavelele Jeova iya alingi oundalelapo na Bateseba. (2 Samuel 12:7-14) Tyina ove utanga etyi tyamonekelepo lipula okuti: ‘Oñgeni David ankho apondola okulityilika ovitateka ovio? Inkha ame ñgeno nalinga ñgeni? Okuti ñgeno nalinga oundalelapo nga David ine ñgeno nakahateka nga Jose?’ (Gênesis 39:11-15) Inkha tusoka nawa konthele yovitateka vitundilila kokulinga onkhali, matyitukuatesako “okuyala ovivi.”
8, 9. (a) Omutima wetu utukuatesako okulinga-tyi? (b) Oñgeni onondonga mba Jeova mbukuatesako omutima wetu?
8 Tulinga ononkhono opo tuhalinge ovipuka Huku eyele. Mahi, oityi matulingi inkha Ombimbiliya kaipopi etyi tuna okulinga povipuka vimwe? Oñgeni matunoñgonoka etyi Huku ahanda tulinge? Inkha omutima wetu walongesua no Mbimbiliya, matulingi omatokolo omawa.
9 Mokonda Jeova utuhole unene, wetuavela onondonga mbupondola okuhongolela omutima wetu. Wapopia okuti: “Ame, Jeova, ame Huku yove, Una ukulongesa opo upoleko ouwa, Una ukuhongolela mondyila una okuendela.” (Isaías 48:17, 18) Okusokolola konondonga mbo Mbimbiliya, nokumbuyeka mbuhike komutima wetu, tyipondola okutukuatesako okuviyula, nokuviukisa omutima wetu. Otyo matyitukuatesako okulinga omatokolo omawa.
YEKA ONONDONGA MBA HUKU MBUKUHONGOLELE
10. Oñgeni Jesus aundapesile onondonga tyina ankho alongesa?
10 Onondonga mbutukuatesako okulinga omatokolo omawa. Okunoñgonoka onondonga mba Jeova tyitukuatesako okunoñgonoka oñgeni asoka iya omokonda yatyi etuavelela ovitumino vimwe. Jesus waundapesile onondonga opo alongese ovalongwa vae okuti kese tyipuka omunthu alinga tyipondola okumuetela ouwa ine ovitateka. Mongeleka, walongesile okuti onyengo ituala kokuipaa, iya omahando omavi atuala kokulinga oumbalehi. (Mateus 5:21, 22, 27, 28) Tyina tuyeka onondonga mba Jeova mbutuhongolele, omutima wetu maulongeswa nawa iya mautukuatesako okulinga omatokolo emunkhimaneka.—1 Coríntios 10:31.
Omunthu wapama motyili, una onthilo nomutima wa vakuavo (Tala ono palagrafu 11, 12)
11. Oñgeni ovanthu vevali vapondola okukala nomutima welikalela?
11 Namphila ovanthu va Jeova vaundapesa Ombimbiliya opo valongese nawa omutima wavo, no ngotyo pamwe vapondola okutala ovipuka monkhalelo yelikalela. Mongeleka, vena olusoke luelikalela konthele yokunwa ine okuhanu ovikunwa vikoleswa. Ombimbiliya kaipopi okuti okunwa ovikunwa vikoleswa tyapenga, mahi itulondola okuti katupondola okunwa unene ine okukolwa. (Provérbios 20:1; 1 Timóteo 3:8) Okuti otyo tyilekesa okuti mokonda vala omuumbili wa Jeova kamanu unene, kesukisile vali okusoka kovipuka ovikuavo tyina alinga etokolo olio? Au. Namphila omutima wae umuyeka okunwa, no ngotyo una okusoka oñgeni vakuavo vetyitala.
12. Oñgeni onondaka mba Romanos 14:21 mbutukuatesako okukala nonthilo nomutima wa vakuetu?
12 Paulu walekesa okuti tuesukisa okukala nonthilo nomutima wa vakuetu, etyi ahoneka okuti: “Hahe vali uhalie ohitu, nokuhanu ovinyu, ine okulinga otyipuka otyikuavo tyipundukisa omukuatate wove.” (Romanos 14:21) Namphila okunwa ovikunwa vikoleswa katyapengele, tupondola okuhanu ovikunwa ovio inkha tutyii okuti okunwa tyipondola okupundukisa omukuatate wetu. Hamwe omukuatate umwe ankho unwa unene etyi ehenelilongese otyili, iya pahe watokola okuhanu vali. Onthue katuhande okulinga otyipuka natyike tyipondola okumulingisa okukondoka movituwa viae vyo kohale. (1 Coríntios 6:9, 10) Soka ñgeno omukuatate weya meumbo lietu, atumuavela okunwa iya aanye, okuti matumukuluminya? Au, kamatutyilingi!
Okuti ulinga ononkhono mbokulityilika ovipuka vimwe uhole opo ukuateseko vakuenyi?
13. Oñgeni Timoteo alekesile okuti ankho una onthilo nomutima wovanthu aivisa?
13 Etyi Timoteo ankho omukuendye, wetavelele okupita ekuendye, namphila ankho otyo tyiihama. Ankho utyii okuti okupita ekuendye tyakolela unene kova Judeu, vana ankho makaivisa. Nga Paulu, Timoteo ankho kahande okupundukisa omunthu nawike. (Atos 16:3; 1 Coríntios 9:19-23) Okuti nove ulinga ononkhono mbokuyekapo ovipuka vimwe uhole, opo ukuateseko vakuenyi?
“TUALAKO OKUPAMA MOTYILI”
14, 15. (a) Oñgeni onthue tupama motyili? (b) Oñgeni ovanthu vapama motyili vatekula vakuavo?
14 Atuho tuna okulinga ononkhono “mbokusapo ondongeso yotete konthele ya Kristu” opo “tutualeko okupama motyili.” (Hebreus 6:1) Onthue katupame motyili mokonda vala tukahi-mo omanima omanyingi. Opo tupame motyili, tuna okulinga ononkhono. Tuna okutualako okuyawisa kenoñgonoko lietu. Ngotyo, tuesukisa okutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho. (Salmo 1:1-3) Okutanga Ombimbiliya tyitukuatesako okunoñgonoka nawa ovitumino, nonondonga mba Jeova.
15 Otyipi otyitumino tyakolela vali kovaumbili va Jeova? Okukala nohole. Jesus wapopilile ovalongwa vae okuti: “Ovanthu aveho mavaimbuka okuti muvalongwa vange, inkha mukala nohole pokati kenyi.” (João 13:35) Mo Mbimbiliya, ohole iihanwa okuti “otyitumino tyavilapo,” tupu iihanwa okuti “okufuisapo ovitumino.” (Tiago 2:8; Romanos 13:10) Ombimbiliya ipopia okuti “Huku ohole.” Moluotyo, okunoñgonoka okuti ohole yakolela unene kwe katyituhuvisa. (1 João 4:8) Ohole Huku ena nonthue imulunda okutulingila ovipuka oviwa. Ngotyo, ku Jeova ohole hakupopia vala. João wahoneka okuti: “Huku walekesa ohole ena nonthue, mokonda watuma Omona wae wongunga pano pohi, opo tukamone omuenyo.” (1 João 4:9) Tyina tuna ohole na Jeova, na Jesus, novakuatate vetu, novanthu ovakuavo, tulekesa okuti Tuvakristau vapama motyili.—Mateus 22:37-39.
Omutima wetu utuhongolela vali nawa tyina tusokolola konondonga mbo Mbimbiliya (Tala o palagrafu 16)
16. Omokonda yatyi tyina omunthu atualako okupama motyili, upanda vali onondonga mbo Mbimbiliya?
16 Ohole tuna nonondonga mba Jeova iliyawisa tyina tutualako okupamamotyili. Ovitumino vitukuatesako vala monkhalelo imwe yomuenyo, mahi onondonga mbutukuatesako mononkhalelo ononyingi. Mongeleka, mokonda omona kaimbuka okuti okulinga oupanga novanthu valinga ovipuka ovivi otyiponga, ovohe vemuavela ovitumino opo vimuyakulile. (1 Coríntios 15:33) Mahi, putyina omona ekula, ulilongesa okusokolola konondonga mbo Mbimbiliya. Onondonga ombo, mambumukuatesako okuholovona omapanga omawa. (Tanga 1 Coríntios 13:11; 14:20.) Inkha tusokolola unene konondonga mbo Mbimbiliya, omutima wetu mautuhongolela vali nawa. Tupu, matunoñgonoka vali nawa etyi Huku ahanda tulinge mononkhalelo ambuho mbomuenyo.
17. Omokonda yatyi tupopila okuti tuna atyiho tuesukisa opo tulinge omatokolo omawa?
17 Onthue tuna atyiho tuesukisa opo tulinge omatokolo ahambukiswa Jeova. Mo Mbimbiliya tuvasamo ovitumino, nonondonga mbutukuatesako okukala ‘tyafuapo, tyapongiyua opo tulinge nawa ovipuka aviho.’ (2 Timóteo 3:16, 17) Onondonga mbo Mbimbiliya mbutukuatesako okunoñgonoka oñgeni Jeova asoka. Mahi opo tutyivile, tuna okulinga ononkhono. (Efésios 5:17) O Índice das Publicações da Torre de Vigia, Nomukanda Wokuovolola wo Nombangi mba Jeova, no Biblioteca da Torre de Vigia, no BIBLIOTECA ON-LINE da Torre de Vigia, no JW Library, vipondola okutukuatesako okutyilinga. Inkha tuundapesa oviti ovio melilongeso lietu lioulike, no mefendelo liombunga, matupoloko ouwa.
OMUTIMA WALONGESUA NAWA, UTUETELA OUWA
18. Oityi matyimoneka inkha tuendela movitumino, no monondonga mba Jeova?
18 Omuenyo wetu ukala vali nawa tyina tuendela movitumino, no monondonga mba Jeova. O Salmo 119:97-100, yati: “Ame ndyihole unene ovitumino viove! Ndyisokolola kuvio onthiki aiho. Ovituminoviove vinkhalesa vali omunongo tyipona onondyale mbange, mokonda omo ndyiendela apeho. Ndyimunongo vali tyipona ovalongesi vange, mokonda apeho ndyisokolola konondonga mbove. Ndyina vali ounongo tyipona ovakulu, mokonda ndyitavela ovitumino viove.” Tyina tutaindya omuvo wokusokolola kovitumino, no konondonga mba Huku, tulinga ovipuka nounongo. Tupu, tyina tulongesa omutima wetu no Mbimbiliya, “matukala ovanthu vekula nawa, alo pana paoyela Kristu.”—Efésios 4:13.