“Siovaa . . . Upameka Vana Vasoya”

1-2. Oityi matulilongesa monthele ei?

PAMWE tupondola okusoka konkhalelo omuenyo ukahi. Omuenyo wetu omusupi iya weyula mononkhumbi. (Jó 14:1) Otyo pamwe tusoyela. Tupu ovaumbili ovanyingi va Siovaa, navo otyo vakalele ngotyo. Atee umwe vamwe vapeleyile okunkhia. (1 Reis 19:2-4; Jó 3:1-3, 11; 7:15, 16) Mahi apeho Siovaa Huku, ou vayumba onthumbi weveungumanesile nokuvepameka. Onongeleka mbavo mbahonekwa Mombimbiliya opo tulilongesileko. — Loma 15:4.

² Monthele ei matulilongesa oñgeni ovaumbili va Siovaa vakoleleyile movitateka vievesoyesile. maipopi omona wa Sako Suse, nomuhepe Noemi na inaivi yae utiwa Rute, nomu Levita wahoneka o Salmo 73 nomu apositolu Petulu. Oñgeni Siovaa evepamekele? Oityi tulilongesila konongeleka mbavo? Omakumbululo omapulo oo, etukuatesako okutala okuti ‘Siovaa ukahi popepi na vana vaihamenwa komutima. Uyovola vana vasoya’. — Sal. 34:18, okatoi.

SUSE WAKOLELEYILE ETYI ALINGWA ONYA

3-4. Ovitateka patyi Suse akalele navio puetyi ankho omukuendye?

³ Suse puetyi ena omanima 17, watele onondyoi mbumwe onombali ankho mbatunda ku Huku. Onondyoi ombo, ankho mbulekesa okuti mapeya omuvo umwe Suse makala ngatyina ohongoi yombunga. (Gên. 37:5-10) Mahi, apakala vala katutu onondyoi mba Suse ambupilulula omuenyo wae liwa-liwa. Ovakulu vae avehemutale ngatyina kumbi makala ohongoi yombunga, avemulandesa, akakala omupika ko Isitu meumbo liomutumini umwe utiwa Potifar. (Gên. 37:21-28) Pahe soka-vo omona ankho uholwe na tate yae, akakala meumbo liomutumini umwe wahafende Huku ko Isitu! — Gên. 39:1.

⁴ Ko Isitu oko, ovitateka vya Suse aviliyawisa. Omukai wa Potifar ahande okukuata kononkhono Suse. Etyi omutumini Potifar etyiiva, ahaovola vali oityi tyaendapo atumu okupaka Suse mokaleya. (Gên. 39:14-20; Sal. 105:17, 18) Suse ankho omukuendye vala, soka oñgeni akalele puetyi atendeleyua okuti ukahi nokukuata omukai wa Potifar kononkhono. Tupu soka oñgeni enyina lya Siovaa mo Isitu liapopiwa omapita. Ovipuka ovio aviho, ankho vipondola okusoyesa Suse!

5. Oityi tyakuatesileko Suse okuhasoyo?

⁵ Etyi Suse ankho omupika, netyi eli mokaleya ankho petupu etyi evila okulinga. Oityi tyemukuatesileko okuhasoyo? Tyemukuatesileko, okuhasoko kuetyi ehevili okulinga, mahi ankho usoka vala kuetyi evila okulinga. Ku Suse, otyipuka ankho tyesukisa vali unene momuenyo ae okulinga etyi Siovaa ahanda. Mokonda yotyo, Siovaa wayambele atyiho Suse alinga. — Gên. 39:21-23.

6. Tyina Suse ankho asoka konondyoi mbuna atele tyimukalesa ñgeni?

⁶ Tupu hamwe otyipuka otyikuavo tyakuatesileko Suse okuhasoyo, okusokolola konondyoi atele. Onondyoi ombo ankho mbulekesa okuti Suse mavelivasi vali nombunga yae, iya ovitateka ankho enavio mavipu. Iya ngatyo umwe tyimoneka-po. Pahe etyi Suse ena omanima 37, onondyoi mbae ambufuiswa-po monkhalelo imwe ihuvisa. — Gên. 37:7, 9, 10; 42:6, 9.

7. Ngetyi tyipopia 1 Petulu 5:10, oityi matyitukuatesako okukoleleya movitateka?

⁷ Etyi tulilongesila-ko. Etyi tyaendele momuenyo wa Suse, tyituhinangelesa okuti tukahi mouye weyula ovivi omu ovanthu vapondola okutulinga onya, atee umwe vana tufenda navo Huku vapondola okutulinga ovipuka vituihama unene komutima. Mahi okusoka okuti Siovaa otyiholamo tyetu matyitukuatesako okuhasoyo tupu atuyekepo okumuumbila. (Sal. 62:6, 7; Tanga 1 Petulu 5: 10.) Uhinangela omanima eñgapi Suse ankho ena-o etyi atele onondyoi mbatunda ku Siovaa? Ankho una vala omanima 17. Otyo tyilekesa okuti Siovaa ankho wayumba onthumbi Suse namphila ankho omona. Tupu na hono kuna ovakuendye ovanyingi velifwe na Suse, vayumba onthumbi mu Siovaa. Vamwe puvo vamoneswa ononkhumbi vapakua movikaleya mokonda vatualako okukala ovakuatyili ku Huku. — Sal. 110:3.

OVAKEPIA VEVALI VAMUENE EMONE

8. Ovitateka patyi Ruti na Noemi vakalele navio?

⁸ Mokonda ankho motyilongo tyo Sundaa muna unene ondyala o Noemi nombunga yae availukila ko Moambe. Apakala vala katutu omulume wa Noemi Elimeleke anyimi esala vala novana vae vevali. Konyima ovana ovo vevali avanepe ova Moabita ovo Ruti na Orpa. Etyi palamba omanima ekwii, ovana ovo vevali va Noemi nao avanyimi, avahasi-po omona nawike. (Rute 1:1-5) Pahe soka oñgeni ovahepe ovo vakalele? Hahe ovo Ruti na Orpa ankho ovahikuena vapondola okunepwa vali. Iya Noemi ankho wakulupa-ale, olie ankho memutekula? Ovitateka ovio viasoyesile unene Noemi, apopi okuti: “Muhandyihanei-ndyihanei vali okuti Noemi, ndyihanei okuti Mara mokonda wepondolo aliho wandingila evi vialula.” O Noemi avakondoka na Rute ko Mbelei. — Rute 1:7, 18-20.

9. Ngetyi tyipopia Rute 1:16, 17, 22, oñgeni Rute akuatesileko Noemi?

⁹ Oityi tyakuatesileko Noemi? Onthyole yotyotyili. Mongeleka, Rute ankho uhole Noemi ehemuyeke. (Tanga Rute 1:16, 17, 22.) Etyi vehika ko Mbelei, Rute ankho undapa unene okupupulula opo vamone okulia na Noemi, ovanthu etyi vamona ulinga unene ovilinga mokonda ankho apwa-elundo vemupande. — Rute 3:11; 4:15.

10. Omonkhalelo patyi Siovaa alekesa okuti wesuka novahepi nga Noemi na Rute?

¹⁰ Siovaa waavele otyitumino tyimwe ankho tyikuatesako ovahepi ngetyi o Noemi na Rute. Otyitumino tyatyo tyipopia okuti tyina omunthu ateya kapondola okuteya ovilia viae aviho, una okusamo opo omuhepi apupululemo. (Lev. 19:9, 10) Mokonda yotyitumino otyo Noemi na Rute ankho kavesukisa vali okuenda momaumbo okuita okulia.

11-12. Oñgeni Boasi ahambukisilwe Noemi na Rute?

¹¹ Rute ankho upupulula mepia yomuhona umwe utiwa Boasi. Etyi Boasi amona okuti Rute ulinga ovilinga tupu utekula nawa inaivi Noemi, etyipande unene. Boasi anepe Rute emulandela ofika ina Noemi valandesile puetyi ankho veheneende ko Moambe. (Rute 4:9-13) Pahe avakala nomona utiwa Obede, wakalele he mbuale Yohamba Daviti. — Rute 4:17.

¹² Soka kehambu Noemi akalele nalio pokusisa Obede otyo elikuambela nokupandula Siovaa! Mahi pena vali otyipuka otyikuavo matyihambukiswa Noemi na Rute. Katango vatutiliswa, mavahambukwa unene okutyiiva okuti mu Obede omo muatunda Mesiya Sesusi Kilisitu!

13. Oityi tulilongesila kuetyi tyaendele momuenyo wo Noemi na Rute?

¹³ Etyi tulilongesila-ko. Tyina tuna ovitateka tuihamenwa unene komutima atusoyo. Atee umwe pamwe tusoka okuti ovitateka ovio kamavipu-ale. Tyina otyo tyimoneka-po tuesukisa okuyumba onthumbi mo Tate yetu keulu, atutualako okukala kumwe naava tulilongesa navo. Otyili umwe okuti Siovaa kemetupolo otyitateka. Mongeleka, Siovaa katutilisile omulume wa Noemi novana vae eveeta ku Noemi. Mahi, Siovaa upondola okutuma ava tufenda navo opo vetukuateseko okukoleleya motyitateka otyo atee tyilamba. — Pro. 17:17.

OMU LEVITA WAKAMBELELE KATUTU HIMAA AYEKAPO HUKU

14. Omokonda yatyi omu Levita asoyelele?

¹⁴ Omuhoneki wo Salmo 73 ankho omu Levita. Mokonda yotyo, ankho una elao liokuundapa mondyuo ya Huku yokufendela. Mahi pena omuvo umwe akalele tyasoya. Omokonda yatyi? Omokonda ankho wafueva omuenyo wonondingavivi vo kuna omalityindailo, mahi kevefwevele mokonda yovivi ankho valinga, mahi omokonda kwe ankho vena vali omuenyo ukahi nawa tyipona wae. (Sal. 73:2-9, 11-14) Tyina atala ovanthu ovo ankho vekahi nawa. Ovahona, vena omuenyo omuwa, ngoti petupu etyi tyivelingisa otyiho. Otyo atyimusoyesa unene ahoneka okuti: “Tyotyili, nelipuilisa vala etyi nasukukisa omutima wange. Netyi nahalingile natyike tyahaviukile nomaoko ange” olusoko olo, ankho luhanda okunyona oupanga wae na Siovaa.

15. Ngetyi tyapopia o Salmo 73:16-19, 22-25, oityi tyakuatesileko omu Levita okuhasoyo vali?

¹⁵ Tanga Salmo 73:16-19, 22-25. Omu Levita oo “anyingila mondyuo onene ya Huku”, elivasi-mo navakuavo, otyo atyimukuatesako okukala nawa, atulu omutima atee umwe elikuambela. Etyi alinga ngotyo, aimbuka okuti etyi ankho ena nokusoka tyapenga. Ankho tyina nokumuhondovola ku Siovaa katutu-katutu. Tupu amono okuti onondingavivi ankho mbukahi ngatyina mbuli “pofika yasesa” iya apa katutu “mavakahanyuako”. Opo ahasoye mokonda yokuafweva omuenyo yonondingavivi, omu Levita ankho wesukisa okusoka ngetyi Siovaa asoka. Etyi alinga ngotyo, akala vali nehambu nombembwa. Ati: “Ndyitupu vali ou ndyihambukilwa kombanda yoohi, ove vala [Siovaa].”

16. Oityi tulilongesila ko mu Levita?

¹⁶ Etyi tulilongesila-ko. Katupondola okufweva ovanthu vokulinga ovipuka ovivi, ngatyina vena vali omuenyo ukahi nawa, mokonda vetupu ehambu litualako. Iya kamavakakala nomuenyo wahapu komutwe wandyila. (Ecl. 8:12, 13) Ine tuvefweva matusoyo atunyono upanga tuna na Siovaa. Ine wamona okuti katutu-katutu wahimbika okufweva omuenyo wovanthu vokulinga ovipuka ovivi, linga ngetyi tyalingile omu Levita. Tavela onondongwa mba Siovaa, liwaneka navakuenyi mufenda navo Huku. Tyina uhumba vali Siovaa tyipona ovipuka ovikuavo, mokala nehambu liotyotyili. Okulinga ngotyo, motualako okukala mondyila yomuenyo wotyotyili. — 1 Tim. 6:19.

OVIPONYO VYA PETULU VIEMUSOYESILE

17. Oityi tyasoyesile Petulu?

¹⁷ Apositolu Petulu ankho walunguka unene. Pamwe ankho ukuluminya okupopia. Mokonda yotyo pamwe ankho uhole okulinga ovipuka vimwe nokupopia vala tyahasokele konyima elivele. Mongeleka etyi Sesusi apopia okuti mamoneswa ononkhumbi konyima aipawa, etyi Petulu etyiiva ahimbika okumupakaila-mo ati: “Kumamono-ale ononkhumbi ngo ombo ambuho.” (Mat. 16:21-23) Sesusi aviyula Petulu. Etyi ovanthu ovanyingi veya okukuata Sesusi, Petulu ankho una omutunga atete-ko okutwi komupika Omunene-nakwa. (Suau 18:10, 11) Sesusi aviyula vali Petulu. Tupu Petulu wapopile okuti: “Namphila vakuetu aveho mavekusi-po . . . ame himekusi-po nalumwe!” (Mat. 26:33) Mahi mokonda ankho weliyumba vala onthumbi, Petulu atili owoma ovanthu, aanye Sesusi ovikando vitatu. Otyo atyimuihana unene Petulu “alupuka kondye iya alili unene.” (Mat. 26:69-75) Petulu ankho wasoka okuti Sesusi hamwe kamemuevela-ale.

18. Oñgeni Sesusi akuatesako Petulu okuhasoyo vali?

¹⁸ Mahi, Petulu namphila asoyele, kayekele-po okuumbila Siovaa kumwe nomu apositolu ononkhuavo. (Suau 21:1-3; Ovil. 1:15, 16) Oityi tyemukuatesileko? Tete okuhinangela onondaka mba Sesusi mbokuati: “Ndyikahi nokukulingila-ko unene omalikuambelo, opo ekolelo liove lihatepuluke. Iya ove tyina wamakondoka pameka ovakuatate vove.” Siovaa akumbulula elikuambelo olio. Konyima etyi Sesusi atutiliswa wamonekele Petulu opo emupameke. (Luka 22:32; 24:33, 34; 1 Kol. 15:5) Konyima, etyi ono apositolu vekahi nokufwa ombisi Sesusi evemonekela. Motyinthiki omo Sesusi wapopile na Petulu okutala ine tyili-tyili umuhole umwe. Sesusi emuevela ya tupu emuavela otyilinga. — Suau 21:15-17.

19. Oñgeni o Salmo 103:13, 14, itukuatesako okutala oviponyo vietu ngetyi Siovaa evitala?

¹⁹ Etyi tulilongesila-ko. Okankhenda Sesusi akalele nako na Petulu ketukuatesako okunoñgonoka okuti Tate yae nae otyo ekahi. Ngotyo tyina tuamalingi onkhali tuhasokei okuti Siovaa kametuevela vali. Tuhinangelei okuti o Satanasi uhanda tusoke ngotyo. Onthue tuesukisa okunoñgonoka okuti Siovaa utuhole, tuvakuankhali iya uhanda okutuevela. Nonthue tuhanda okumuhetekela mokuevela vakuetu vetulinga ovipuka vitunumanesa. — Tanga Salmo 103:13, 14.

20. Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

²⁰ Onongeleka mbo Suse na Noemi na Rute, nomu Levita na Petulu, mbutukalesa neyumba-nthumbi liokuti Siovaa “ukahi popepi na vana vaihamenwa.” (Sal. 34:18) Pamwe Siovaa utuyekela ovitateka vipondola okutusoyesa. Mahi tyina etukuatesako atukoleleya movitateka ovio ekolelo lietu lipama vali. (1 Pet. 1:6, 7) Monthele mailandulako, matulilongesa oñgeni Siovaa akuatesako ovaumbili vae ovakuatyili vasoya mokonda yovitateka.