Kuatesako “Onongendi” “Okuumbila Jeova Nehambu”

1, 2. (a) Ovitateka patyi ovakuatate vamwe no nomphange vena? (b) Otyo tyikatula omapulo patyi?

OMUKUATATE Lije wapopia okuti “etyi ovilwa viahimbika ko Burundi ombunga yetu ankho ikahi ko tyonge. Atumono ovanthu vahateka, otyo valoya. Ame novo tate yange naava ndyilikuai navo atutundu ko Burundi atuhatyindi natyike. Ovanthu vamwe vombunga yange avaende ono kilometu 1.600 alo ko Malawi. Ovakuavo avaende kovilongo ovikuavo.”

² Mouye auho, ovanthu valamba po nombiliau 65, vasapo ovilongo viavo avatilila kovilongo ovikuavo mokonda yovita ine oundyale. Otyo ombalulo yovanthu vatilila kovilongo iliyawisila.a (Tala onondaka pokatoi.) Povanthu ovo vatilila kovilongo ovikuavo ovanyingi Onombangi mba Jeova. Ovanyingi vasapo onombunga mbavo nomalumono avo. Ovitateka patyi ovikuavo vakala navio? Oñgeni tupondola okukuatesako ovakuatate vetu no nomphange vekahi movitateka ovio, opo vauumbile Jeova nehambu? (Salmo 100:2) Iya onkhalelo patyi ikahi nawa yokuivisa kovanthu vatilila motyilongo tyetu nkhele vehei Jeova?

ONKHALELO YOMUENYO WONONGENDI

3. Omokonda yatyi Jesus novalongwa ovanyingi vatilila kovilongo ovikuavo?

³ Jesus novo tate yae vatililile mo Egitu, etyi oandyu ya Jeova yalondola Jose okuti Ohamba Helode uhanda okuipaa Jesus. Vakalele-ko alo Helode ankhia. (Mateus 2:13, 14, 19-21) Etyi palamba omanima omanyingi, ovalongwa va Jesus “avatyandyaneswa movilongo vio Judeia no Samaliya” mokonda yokumoneswa ononkhumbi. (Atos 8:⁠1) Jesus ankho utyii okuti ovalongwa vae ovanyingi mavasipo omaumbo avo mokonda yononkhumbi. Jesus wati: “Tyina vemumonesa emone mepundaumbo limwe, tililei kekuavo.” (Mateus 10:23) Okusapo eumbo mokonda yo nonkhumbi katyapepukile.

4, 5. Ovitateka patyi vikala novanthu vatilila kotyilongo otyikuavo tyina (a) valinga oungendi? (b) vekahi monthanda?

⁴ Tyina ovanthu vatunda momaumbo avo ine tyina vakala pomphangu vatilila, vakala novitateka ovinyingi. Omukuendye umwe utiwa Lije wati: “Tuaenda onosimanu ononyingi, ovanthu ovanyingi avankhi. Ame ankho ndyina omanima 12. Onomphai mbange ambumiti, andyipopila ombunga yange okuti hiende vali. Tate ehetavela okunthyapo ambelekapo. Opo tuhupe onthue ankho tulikuambela kese nthiki ku Jeova nokuyumba onthumbi mwe, ononthiki mbumwe ankho tulia vala onomanga tuvasa mondyila.”​—Filipenses 4:12, 13.

⁵ Ovanthu ovanyingi vombunga ya Lije vakala omanima omanyingi mo nonthanda mbokutilila. Mo nonthanda ombo ankho vamona vala ononkhumbi. Lije, pahe omutalelipo womauaneno, wapopia okuti: “Ovanthu ovanyingi ankho vetupu ovilinga. Ankho velitendeleya vala, nokunwa unene, nokuyumba vala omawela, nokuvaka, nokulinga vala oundalelapo.” Opo vahahongiliyue novituwa ovio ovivi, Onombangi mba Jeova ankho vaundapa vali unene mewaneno. (Hebreus 6:11, 12; 10:24, 25) Ankho vaundapesa omuvo wavo no nondunge nokulipameka motyili, ovanyingi avakala ovakokoli-ndyila. Ankho vena onthumbi yokuti omuvo wokukala monthanda maupu, ngetyi omuvo wova Isilayeli wokukala moluhandya wapuile. Otyo atyivekuatesako okukala nolusoke luaviuka.​—2 Coríntios 4:18.

KALA NOHOLE NOVANTHU VATILILA MOTYILONGO

6, 7. (a) Oñgeni “ohole tuna na Huku” ilunda onkhalelo tutekula ovakuatate vetu? (b) Popiapo ongeleka.

⁶ “Ohole na Huku” itulunda okulekesa ohole ko vakuatate vetu, tyina valambela movitateka. (Tanga 1 João 3:17, 18.) Mongeleka, etyi Ovakristau votete mo Judeia ankho vehena okulia, ewaneno alivekuateseko. (Atos 11:28, 29) Apostolu Paulu na apostolu Petulu tupu vaavelele ondundo Ovakristau opo vatambule nawa vakuavo. (Romanos 12:13; 1 Pedro 4:9) Nonthue tuesukisa okukala nohole novakuatate veya motyilongo tyetu. Mahi vana vatilila motyilongo tyetu mokonda yokumoneswa ononkhumbi tuesukisa okukala vali navo unene nohole!b (Tala pokatoi.)​—Tanga Provérbios 3:27.

⁷ Momanima ano, Onombangi ononyingi mba Jeova mo Ucrânia vasapo omaumbo avo mokonda yovita nokumoneswa ononkhumbi. Alo umwe vamwe vaipawa. Mahi ovanyingi vatambulwa novakuatate no nomphange vakala ko nonthele ononkhuavo mbo Ucrânia no ko Rússia. Movilongo ovio vatilila, ovakuatate vatualako okuivisa nombili “onondaka onongwa” “nokuhalingi onthele youye.”​—João 15:19; Atos 8:4.

PAMEKA EKOLELO LIA VANA VATILILA MOTYILONGO

8, 9. (a) Ovitateka patyi vikala novanthu vatilila motyilongo otyikuavo? (b) Omokonda yatyi tuesukisila okuvekuatesako noumphwa-lundo?

⁸ Vamwe vasapo omaumbo avo avakakala konthele imwe yotyilongo tyavo. Mahi, ovanyingi vatilila kovilongo ovikuavo. Ovatumini vaavela ovanthu vatilila motyilongo ovikulia novikutu nomphangu apa vakala, mahi no ngotyo vena ovitateka ovinyingi. Mongeleka, okulia vapewa kuelikalela unene noku vetyiliya kotyilongo tyavo. Vakuavo vatunda kotyilongo kuhatende unene. Vamwe vesukisa okulilongesa okuvala ovikutu vioutalala monthiki yotete.

⁹ Ovatumini vamwe vakuatesako ovanthu vatilila motyilongo tyavo opo vetyivile okukalamo. Mahi ovikando ovinyingi vevekuatesako vala monohanyi mbehehi. Otyo tyipondola okuveetela ovitateka ovinyingi. Soka ovipuka vena okulilongesa: Elaka epe, ovituwa ovipe, okufeta elilimu, okufeta kosikola, alo umwe okulongesa ovana vavo! Okuti upondola okukuatesako ovakuatate vetu no nomphange noumphwa-lundo nonthilo, vekahi movitateka ovio?​—Filipenses 2:3, 4.

10. Oñgeni tupondola okupameka ekolelo liovakuatate vatilila motyilongo tyetu? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

¹⁰ Ovikando vimwe ovakuatate vatilila motyilongo kavetyivili okuvasa ewaneno mokonda yovitumino vio vatumini. Omaongano amwe ovatumini vapopia okuti mavayekepo okukuatesako ovakuatate vetu. Vapondola okupopia okuti kamavatualako okukala motyilongo inkha vaanya ovilinga vivetyilika okuenda komaliongiyo. Mokonda yowoma vamwe pahe vetavela vala ovilinga ovio. Otyo tuesukisila okuovola liwa-liwa ovakuatate vetu vatilila motyilongo tyetu. Ovakuatate ovo vesukisa okuimbuka okuti tuesuka navo. Okusuka navo nokuvekuatesako tyipondola okupameka ekolelo liavo.​—Provérbios 12:25; 17:17.

KUATESAKO OVANTHU VATILILA MOTYILONGO

11. (a) Oityi ovanthu vatilila motyilongo tyetu tete vena okukuateswako? (b) Oñgeni ovanthu ovo vena okulekesa olupandu?

¹¹ Tete, hamwe tuesukisa okukuatesako ovakuatate vetu okuveavela okulia, novikutu, novipuka ovikuavo vesukisa.c (Tala onondaka pokatoi.) Okuveavela ovipuka ovitutu ngo ngalavata, kuvo tyipondola okuvepameka unene. Tyotyili, ovanthu vatilila motyilongo tyetu vapondola okuhetuiiti tuvekuateseko, mahi onthue tupondola okulekesa okuti tuhanda okuvekuatesako. Tyina tuvekuatesako tyivehambukiswa unene. No ngotyo, tyakolela unene ovanthu vatilila motyilongo, vaovole ononkhalelo mbokulitekula. Okulinga ngotyo matyivekuatesako opo ovanthu vakale nonthilo navo, nokukala noupanga omuwa novakuatate. (2 Tessalonicenses 3:7-10) Mahi, ovanthu vatilila motyilongo tyetu, tuna okuvekuatesako.

12, 13. (a) Oñgeni tupondola okukuatesako ovanthu vatilila motyilongo tyetu? (b) Popia ongeleka.

¹² Katyesukisile okukala ovahona opo tukuateseko ovanthu vatilila motyilongo tyetu. Etyi ovanthu vatilila motyilongo tyetu vesukisa vali, omuvo wetu nohole. Mongeleka upondola okulekesa opi kuvelamenwa omatuku-tuku, opi vapondola okukalanda ovikulia vikahi nawa, mahi vihalande onombongo ononyingi. Tupu upondola okumulongesa ovipuka vimwe ovitutu, ngokunyika ovikutu nomakina, nokupangiya ovipuka vimwe. Otyipuka tyakolela vali upondola okuvekuatesako, okutyiliya ewaneno epe. Inkha tyitavela upondola okukevewana netuku-tuku opo muende navo keliongiyo. Tupu, upondola okuvepopila onkhalelo yaviuka yokuivisa motyilongo tyenyi, nokuundapa navo movilinga viokuivisa.

¹³ Etyi ovakuendye vekuana vatilila motyilongo tyetu vehika mewaneno, ovakulu vewaneno avevekuatesako. Vevelongesa okutaha etuku-tuku, nokuhoneka nomakina, nokuundapa. Tupu vevelongesa okupaka tete momuenyo wavo ovilinga via Jeova. (Gálatas 6:10) Ovakuendye ovo aveho vekuana avakala ovakokoli-ndyila. Mokonda ovakulu vewaneno vevekuatesako, navo muene valinga ononkhono mbokuundapa unene movilinga via Jeova, avakala Ovakristau vanongonoka nawa ovihonekwa, avelityilika okulinga onthele youye wa Satanasi.

14. (a) Oityi ovanthu vatilila motyilongo otyikuavo vesukisa? (b) Popiapo ongeleka.

¹⁴ Ngetyi tyilinga Ovakristau aveho, ovakuatate vatilila motyilongo vena okulunguka opo vahatokele meliva liokuhanda unene okukala nomalumono.d (Tala onondaka pokatoi.) Lije wapopiwa ponthyimbi kumwe naava velikuai navo, vahinangela etyi velilongesila ku tate yae puetyi vekahi nokutunda motyilongo tyavo. Vapopia okuti: “Tate ayumbuhi ovipuka vimwe ankho tuatyinda. Konyima aumphulapo osaku ati: ‘Mutyeete? Etyi, otyo vala muesukisa!’”​—Tanga 1 Timóteo 6:8.

TALA OITYI OVANTHU VATILILA MOTYILONGO TYENYI VESUKISA

15, 16. (a) Oñgeni tupondola okupameka ovakuatate vetu? (b) Oñgeni tupondola okukuatesako ovakuatate vatilila motyilongo tyetu?

¹⁵ Ovanthu vatilila motyilongo tyenyi vesukisa vali okulia novikutu. Mahi tupu vesukisa epameko litunda Mombimbiliya. (Mateus 4:4) Ovakulu vewaneno vapondola okuita omikanda melaka liovanthu ovo nokupopia novakuatate vapopia ekala olio opo vevekuateseko. Otyo tyakolele unene mokonda ovanthu ovanyingi vatilila motyilongo vasapo omaumbo avo novipuka viavo. Veivaluka ombunga yavo, nomapanga avo newaneno. Vesukisa okuimbuka ohole ya Jeova nokankhenda tyina ovakuatate vevekuatesako. Inkha katuvekuatesako, vapondola okuovola ekuateso kovanthu vatunda navo kotyilongo tyike, mahi vahaumbila Jeova. (1 Coríntios 15:33) Tyina tuvekuatesako okutyiliya mewaneno epe, tuundapela kumwe na Jeova okuamena “onongendi.”​—Salmo 146:9.

¹⁶ Jesus nombunga yae ankho kavapondola okukondoka kotyilongo tyavo putyina ondyale yavo itualako okutumina. Tyelifwa notyo, ovanthu hono vatilila motyilongo, vapondola okuhakala nomphitilo yokukondoka mokonda tyipaka omuenyo wavo motyiponga. Vamwe, hamwe kavahande vali okukondoka. Lije wapopia okuti onombunga mbumwe vamona ovanthu motyilongo omo vakuatwa ko nonkhono nokuipawa, mokonda yotyo, vena owoma wokukondoka. Opo tuvekuateseko, tuesukisa “okukala nohole no vakuatate, nokukala nomutima weliola nonkhenda.” (1 Pedro 3:8) Okumoneswa ononkhumbi tyihindila ovanthu vatilila motyilongo okuhalingi oupanga novanthu, tupu kavahande okupopia ovitateka viavo, haunene inkha ovana vavo opo vekahi. Lipula okuti: ‘Inkha ame ndyili motyitateka otyo, oñgeni nahanda okutekulwa na vakuetu?’​—Mateus 7:12.

TYINA TUIVISA KOVANTHU VATILILA MOTYILONGO

17. Oñgeni ovilinga vietu viokuivisa vipameka ovanthu vatilila motyilongo tyetu?

¹⁷ Ovanthu ovanyingi vatilila movilongo, kovilongo viavo vatunda ovilinga vietu viokuivisa viailikwa. Tupandula Onombangi vaundapa nombili, iya ovanthu ovanyingi vatilila motyilongo tyavo vekahi nokutehelela “onondaka Mbouhamba” otyikando tyotete. (Mateus 13:19, 23) Ovanyingi “valemenwa” novitateka iya tyina venda komaliongiyo vapamekwa iya avapopi okuti: “Tyotyili Huku ukahi pokati kenyi.”​—Mateus 11:28-30; 1 Coríntios 14:25.

18, 19. Oñgeni tuna okukala ovana-ndunge tyina tuivisa kovanthu vatilila motyilongo?

¹⁸ Tuesukisa okukala ovanongo “nokulunguka” tyina tuivisa kovanthu vatilila motyilongo tyetu. (Mateus 10:16; Provérbios 22:3) Pwa-elundo tyina utehelela ovanthu vatilila motyilongo, mahi wahapopie konthele yopulitika. Onthue tuna okulandula onondonga tuavelwa no Mbetele, novitumino vio potyilongo opo tuhaetele vakuetu ovitateka, nonthue muene. Mokonda ovanthu vatilila movilongo vena onongeleya novituwa vielikalela, onthue tuesukisa okulilongesa okukala nonthilo netyi vasoka netyi vapopia. Mongeleka, ovanthu vamwe vatunda movilongo omu ovakai vena okuvala monkhalelo ike. Ngotyo tyina tukaivisa, kovanthu ovo otyiwa okuvala monkhalelo ilekesa onthilo.

¹⁹ Onthue tuhanda okukuatesako ovanthu vekahi nokumona ononkhumbi, alo umwe vana vahaumbila Jeova. Tyina tulinga ngotyo, tuhetekela ongeleka ongwa yo mu Samaliya wapopiwa mongeleka ya Jesus. (Lucas 10:33-37) Onkhalelo imwe ikahi nawa yokukuatesako ovanthu, okuvelongesa onondaka onongwa. Omukulu umwe weuaneno wakuatesako ovanthu ovanyingi vatilila motyilongo, wapopia okuti tyakolela okuvepopila okuti Tunombangi mba Jeova. Tuesukisa okuvepopila aveho tete okuti tuhanda okuvekuatesako okukala nekevelo limwe ewa unene likahi mo Mbimbiliya liapona pomalumono.

OKUKUATESAKO TYIETA EHAMBU

20, 21. (a) Oñgeni tulitehelela tyina tukuatesako ovanthu vatilila motyilongo? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

²⁰ Tyina tulekesa ohole yotyotyili “kovanthu vatilila motyilongo” otyo tyieta ehambu enene. Omphange umwe utiwa Alganesh woko Eritreia wapopia okuti etyi omulume wae ankhia atilila kotyilongo otyikuavo kumwe novana vae epandu. Ankho vena okueenda ononthiki etyinana okulamba oluhandya lumwe olunene. Konyima, avehiki ko Sudão. Omphange wati: “Ovakuatate avetutekula ngatyina tumbunga yavo, avetuavela okulia, novikutu, nondyuo, no nombongo mbokufeta komatuku-tuku. Ovalie vali vayakula nawa ovanthu vatilila motyilongo tyavo mokonda vafenda Huku? Onombangi mba Jeova vala!”​—Tanga João 13:35.

²¹ Oñgeni tupondola okukuatesako ovana vovanthu vatilila motyilongo? Monthele mailandulako, matulilongesa oñgeni onthue atuho tupondola okukuatesako onombunga ombo okuumbila Jeova nehambu.