‘Tutualeiko Okuendela Motyili’

1. Ouwa patyi tupolako tyina tupopila vakuetu oñgeni tuanoñgonoka “otyili”?

“OÑGENI ove wanoñgonoka otyili?” tyotyili tyipondola hamwe walingiluale epulo olio ovikando ovinyingi. Epulo olio, olio epulo liotete omukuatate etulinga monthiki yotete tulinoñgonoka nae. Okunoñgonoka oñgeni ovakuatate vetu vanoñgonoka otyili tutyihole unene, tupu tutyihole unene tyokupopila vakuetu oñgeni nonthue tuanoñgonoka otyili. (Loma 1:11) Omatompho ngoo, etukuatesako okutala okuti otyili otyipuka tyimwe tyesukisa unene. Tupu etukuatesako okulinga ononkhono “mbokutualako okuendela motyili,” ngokuti matulingi ononkhono mbokulinga ovipuka vihambukiswa Siovaa. — 3 Suau 4.

2. Oityi matulilongesa monthele ei?

² Monthele ei matupitulula omokonda yatyi tuholele otyili. Tupu matutale ovipuka tuesukisa okulinga mavipopi okuti tuhole otyili. Okulilongesa ovipuka ovio, matyitukuatesako okupanda unene otyipuka tyimwe otyiwa Siovaa alinga, tyokuekueta motyili. (Suau 6:44) Tupu matyitulundu okupopila vakuetu otyili Tyombimbiliya.

ONTHUE TUHOLE “OTYILI” MOKONDA YATYI?

3. Otyipuka patyi tyesukisa vali onthue tuholelele otyili?

³ Onthue tuhole otyili mokonda yovipuka ovinyingi. Mahi otyipuka tyesukisa vali onthue tuholele otyili, omokonda onthue tuhole Siovaa hekulu yotyili. Pokati Kondaka yae Ombimbiliya, Onthue tuanoñgonoka okuti Huku haa mukulami vala wokuatunga ovipuka keulu na pano pohi, mahi tupu o Tate yetu utuhole unene nokututekula. (1 Pet. 5:7) Onthue tutyii okuti Huku yetu “weevela, una okankhenda, wapua-elundo, una oluembia olunene notyili.” (Exo. 34:6) Siovaa uhole ouviuki. (Isa. 61:8) Tyimuihama unene tyina amona okuti tukahi nokumona ononkhumbi, iya ukahi nokulinga atyiho opo amaneko ononkhumbi tukahi nokumona hono. (Jer. 29:11) Otyipuka otyo tyihambukiswa unene! Hatyo tuholelele unene Siovaa!

4-5. Omokonda yatyi apositolu Paulu aelekela ekevelelo lietu nohako?

⁴ Otyipi otyipuka otyikuavo onthue tuholelele otyili? Otyili tyituetela ovipuka oviwa. Tutalei-po tyimwe. Otyili tuvasa Mombimbiliya tyituavela ekevelelo komutwe wandyila. Opo apositolu Paulu etukuateseko okunoñgonoka oñgeni ekevelelo olio liesukisa unene, wahoneka okuti: “Etyi tukevelela tyipameka omuenyo wetu ngatyina ohako ikuata owato. Ekevelelo olio kamaliponyo, malifuisuapo iya liapama.” (Heb. 6:19) Ngetyi ohako ikuatesako ombaluku okuahatengatenga, nekevelelo lietu lituka kuetyi tuelilongesa Mombimbiliya, litukuatesako okukala tyapama tyina tuna ovitateka.

⁵ Onondaka ombo, Paulu ankho ukahi nokumbupopila Ovakilisitau ovalembulwa mavaende keulu. Mahi tupu nonthue vokuna ekevelelo liokukala pano pohi mbutupameka unene. (Suau 3:16) Tyotyili, okuanoñgonoka ovipuka oviwa matukakala navio komutwe wandyila tyetupameka unene.

6-7. Ouwa patyi Yvonne akala nao etyi anoñgonoka ovipuka oviwa matukakala navio komutwe wandyila?

⁶ Tutalei etyi tyaendele nomuhikuena umwe utiwa Yvonne. Ngwe kekulilile motyili, iya puetyi omona ankho una owoma nononkhia. Uhinangela onthiki umwe atangele onondaka ombu mbati: “Nthiki imwe, onthiki yomuhuka kamaikalako vali.” Ngwe wati: “Onondaka ombo, ambahandaleka, andyilala umwe nokusoka oityi matyimoneka naame komutwe wandyila. ‘Andyilipulu okuti omokonda yatyi ovanthu tukalelako vala omanima amwe haa atunkhi? Opo naina kouye tueilako-tyi?’ Ankho hihande okunkhia!”

⁷ Etyi Yvonne ekula ehimbika okulongeswa Ombimbiliya Nonombangi mba Siovaa. Wapopia okuti: “Andyinoñgonoka okuti komutwe wandyila matukala kombanda yohi pala apeho.” Oñgeni okuanoñgonoka otyili tyemukuatesako? Ngwe wapopia okuti: “Pahe hilala vali lupahi nokusoka vala okuti nthiki imwe mandyinkhi.” Tyotyili Yvonne uhole unene otyili tupu utyihole unene tyokutyipopila vakuavo. — 1 Tim. 4:16.

8-9. (a) Oñgeni omulume Sesusi apopia monthengele-popia yae alekesa okuti wapanda olumono avasa? (b) Oñgeni ove molekesa okuti wapanda otyili?

⁸ Otyili Tyombimbiliya tupu tyakutikinya onondaka onongwa Mbouhamba. Sesusi waeleka onondaka onongwa Mbouhamba nolumono luaholama. Mu Mateusi 13:44, Sesusi wapopia okuti: “Ouhamba wo keulu ukahi ngolumono luaholekwa mohika, omulume umwe eluvasi iya eluholeka vali, iya mokonda wahambukwa aende akalandesa ovipuka viae aviho, alande ohika oyo.” Tala okuti omulume ou ankho kekahi nokuovola olumono oluo, mahi etyi eluvasa ayekepo ovipuka vimwe opo akale naluo. Walandesile ovipuka aviho ankho ena. Omokonda yatyi? Omokonda ankho wamona okuti olumono oluo luesukisa unene. Ankho luesukisa vali tyipona ovipuka aviho ankho ena.

⁹ Okuti noove ongotyo utala otyili? Tyili noove ongotyo umwe utyitala! Petupu otyipuka natyike mouye uno tyipondola okutukalesa nehambu lipona pueli tuna hono, liokuumbila Siovaa, neli matukakala nalio komutwe wandyila Mouhamba wa Huku. Elao tuna liokuumbila Siovaa, litulunda okulinga ononkhono opo tuyekepo ovipuka vinyona oupanga wetu nae. Otyipuka onthue tuhanda vali unene “okumuhambukiswa umwe nawa.” — Kolo. 1:10.

10-11. Oityi tyakuatesileko Michael okuyekapo ovipuka vimwe ankho alinga?

¹⁰ Ovanyingi puonthue tuayekapo ovipuka ovinyingi opo tuhambukiswe Siovaa. Vamwe vayekapo otyilinga tyimwe ankho tyiveavela onombongo ononyingi. Ava ovakuavo vayekapo okuovola omalumono. Iya nkhele ovakuavo vayekapo ovipuka ankho valinga etyi vanoñgonoka okuti kavihambukiswa Siovaa. Otyo tyalingile ngotyo umwe utiwa o Michael. Ngwe kekulilile motyili. Etyi ankho omukuendye alongeswa okulwa. Ngwe wati: “Kuame okukala nolutu luapama ankho otyipuka tyesukisa unene. Ankho ndyilitehelela okuti kuame nawike uvetako.” Mahi etyi Michael ahimbika okulilongesa Ombimbiliya, anoñgonoka okuti Siovaa uyele ovanthu valwa. (Sal. 11:5) Michael wapopia etyi ankho tyilinga ovanthu vana vokumulongesa Ombimbiliya, wati: “Ngwe ankho kavamphopila okuti ndyina okuyekapo okulongeswa okulwa, mwene ankho vamphopila vala otyili Tyombimbiliya.”

¹¹ Tyina Michael ankho atualako okunoñgonoka vali nawa Siovaa, nohole ena nae ankho iliyawisa vali. Otyipuka tyemuhikile vali unene komutima okuatala ohole Siovaa ena novaumbili vae. Etyi pakala, Michael etyimono umwe okuti nae wesukisa okuyekapo ovipuka vimwe. Wapopia okuti: “Ame ankho ndyityii okuti okuyekapo okulongeswa okulwa otyipuka tyimwe ankho matyimphuiya unene okutyilinga. Mahi tupu ankho ndyityii okuti opo ndyihambukiswe Siovaa nesukisa okuyekapo ovipuka vimwe.” Michael Ankho wapanda unene otyili avasa, mokonda yotyo alingi ononkhono opo ayekepo ovipuka vimwe ankho alinga. — Tia. 1:25.

12-13. Oñgeni otyili Tyombimbiliya tyakuatesako Mayli?

¹² Opo Ombimbiliya itukuateseko okunoñgonoka okuti otyili tyesukisa unene, yetyeleka notyimimi tyimimikila apa panthikovela. (Sal. 119:105; Efe. 5:8) Umwe utiwa o Mayli ukala Azerbaijão, wapopia oñgeni otyimimi Tyombimbiliya tyemukuatesako. Ngwe wekulila mombunga ina onongeleya mbelikalaila. Tate yae omu Musumanu, iya me yae omu Sundeu. Ngwe wati: “Namphila ame ankho hisoko okuti Huku keko, mahi nongotyo ankho pena omapulo amwe anguanguanesa. Ame ankho ndyilipula okuti: ‘Omokonda yatyi Huku atungila ovanthu? Omokonda yatyi tyina tuna omuenyo tumonale ononkhumbi nkhele tyina tuamankhi atukamoneswa vali ononkhumbi mo ifelunu?’ Mokonda ovanthu ovanyingi vapopia okuti tumona tupu ononkhumbi otyo Huku ahanda, pahe ankho ndyilipula okuti: ‘Ñgana tyina Huku amona ovanthu vamona ononkhumbi tyimuhambukiswa?’”

¹³ Mayli atualako okuovola omakumbululo omapulo ae. Mokueenda kuomuvo, etavela okulilongesa Ombimbiliya pahe anoñgonoka umwe otyili. Ngwe wapopia okuti: “Ovipuka viapopiwa Mombimbiliya viankhuatesako okukala nehambu. Otyipuka Ombimbiliya ipopia umwe nawa-nawa omokonda yatyi kueya okukalela ovipuka evi ovivi, tyankhuatesako okutula omutima.” Nga Mayli, onthue tupandula unene Siovaa, ‘wetuihana menthiki atuya motyimimi tyae tyihuvisa.’ — 1 Pet. 2:9.

14. Oñgeni onthue tupondola okuyawisa kohole tuna notyili? (Tala okakasa kati “Ovipuka Ovikuavo Vielekwa Notyili.”)

¹⁴ Onongeleka ombu, o mbumwe vala mbutukuatesako okutala okuti otyili tyesukisa unene. Tyipondola hamwe wasoka vali konongeleka ononkhuavo. Omokonda yatyi ove melilongeso liove lioulike, wehelilongesila ovipuka ovikuavo mavikukuatesako okutala okuti otyili tyesukisa unene? Tyina onthue tupanda vali otyili, matuovola ononkhalelo ononkhuavo mbokulekesa okuti tuhole otyili.

OITYI TUNA OKULINGA MATYIPOPI OKUTI TUHOLE OTYILI?

15. Oityi tuna okulinga matyipopi okuti tuhole otyili?

¹⁵ Etyi tuna okulinga matyipopi okuti tuhole otyili, okulilongesa apeho Ombimbiliya nomikanda vietu. Mokonda katyesukisile omanima eñgapi tukahi motyili, apeho matusukisa okunoñgonoka ovipuka vimwe. Omutala wotete womulavi wapopile okuti: “Otyili tyikahi ngokanthemo keli pokati komankhondo. Opo ukemone wesukisa okutala nawa. Nokuvasa otyili Tyombimbiliya tyesukisa okutala, mokonda yonongeleya mbomatutu. Inkha wavasa-le otyili linga ononkhono mbokutyinoñgonoka vali nawa.” Okulilongesa umwe nawa otyili, tyihanda okulinga ononkhono. Mahi ononkhono ombo, hanonkhono-mphuila.

16. Oityi ove ulinga pokutanga Ombimbiliya tyikukuatesako okuinoñgonoka nawa? (Provérbios 2:4-6)

¹⁶ Onthue atuho tutyihole unene tyokutanga nokulilongesa Ombimbiliya. Mahi Siovaa utupopila okuti tuesukisa okutualako “okuovola” okunoñgonoka vali nawa otyili Tyombimbiliya. (Tanga Provérbios 2:4-6.) Tyina tulinga ngotyo apeho matupoloko ouwa. Umwe utiwa o Corey wapopia okuti tyina atanga Ombimbiliya wovola umwe okunoñgonoka o tesitu ike-ike. Wati: “Tyina ndyitanga, ndyitanga outoi auho, pahe andyitange ono tesitu ononkhuavo mbelikuata netyi ndyili nokutanga, andyiovolola. . . . okulinga ovipuka ovio tyinkhuatesako okunoñgonoka ovipuka ovinyingi!” Tyilinge pokatanga Ombimbiliya tulinga ngotyo, tyilinge katulingi ngotyo, mahi tyina tulinga ononkhono, nokuovola omuvo wokulilongesa Ondaka ya Huku, tulekesa okuti tuhole otyili. — Sal. 1:1-3.

17. Okuendela motyili tyihangununa-tyi? (Tiaku 1:25)

¹⁷ Mahi okulilongesa vala Ombimbiliya katyituuka. Tuesukisa okuendela muetyi tuelilongesa, tyilekesa okuti ovipuka tulilongesa Mombimbiliya tuna okuvitavela. Ine tulinga ngotyo opo vala otyili matyitukalesa nehambu. (Tanga Tiaku 1:25.) Oñgeni matutyimono okuti tukahi nokuendela motyili? Omukuatate umwe wapopia okuti tuna okutala nawa opo tunoñgonoke ovipuka tuna nokulinga nawa, nevi tuesukisa okuviukisa. Apositolu Paulu wapopia okuti: “Nankho tunale ekolelo liapama tutualeiko okulinga ngotyo.” — Fili. 3:16.

18. Omokonda yatyi tulingila ononkhono ‘mbokutualako okuendela motyili’?

¹⁸ Soka kovipuka oviwa tukala navio tyina tulinga ononkhono ‘mbokutualako okuendela motyili’! Katyitukuatesako vala okukala nomuenyo omuwa, mahi tupu tuhambukiswa Siovaa navakuetu. (Pro. 27:11; 3 Suau 4) Naina tyina tuendela motyili nokupanda otyili, tupolako ouwa!