Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w15 8/1 pp. 12-15
  • “Ame Nakatuka nga Me yo va Isilayeli”

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • “Ame Nakatuka nga Me yo va Isilayeli”
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2015
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • “ENDA LONDA NOVANTHU VOVE KOMPHUNDA TABOR”
  • “OHI YAHIÑGINYA, EULU ALIUYULA OMANDE”
  • “OMUKAI WAPANDUA VALI POVAKAI OVANYINGI”
  • Onkhalamutwe Omphe Novakai Vevali Vakola Omitima
    Lilongesila Komahipululo Ombimbiliya
  • Ovakai Vevali Vakola Omutima
    Omukanda Womahipululo Ombimbiliya
  • Tyina Uliava Tyietela Omunkhima Jeova!
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
  • Ovakai Vevali Vayovolele Ovanthu va Siovaa
    Omuenyo Wetu Woukristau Novilinga Vietu — Omukanda Wovilinga — 2021
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2015
w15 8/1 pp. 12-15

HETEKELA EKOLELO LIAVO | DEBORA

“Ame Nakatuka nga Me yo va Isilayeli”

EBORA ankho utala kovalume vaongana kombanda Yomphunda Tabor. Ankho tyipameka unene okutala ekolelo liavo. Aimbuka okuti vakola omutima, nokuti onkhalamutwe yavo Barake una ekolelo. Ankho vena 10.000, iya onthiki oyo, ekolelo liavo nomutima wavo wakola, ankho mavilolwa. Ankho vakevelela okulwa nondyale imwe onkhalavi, iya namphila ankho ovanyingi—mahi ankho vetupu oviti. Ankho veya komphunda oko, haunene mokonda yondundo vapewa nomukai oo.

Soka ku Debora, novikutu viae vifukwa-fukwa nomphepo, putyina oe na Barake vatala mombuelo. Omphunda Tabor ankho yaya unene peulu. Mokonda yaya peulu, ovanthu kombanda yayo ankho vapondola okutala nawa Oluhandya lwo Esdraelon, lukahi 400 yonometulu okulauka mombuelo, luahanduka no kokumbili. Ondongi Kishon, ikuata moluhandya olo, luanthikovela nawa eholi, ailambela Pomphunda Karmelu aikanyingila Melunga Enene. Ondongi oyo ankho yakukuta monthiki oyo, mahi ankho pena etyi tyiliaima moluhandya omo. Omafualali a Sisera ankho ekahi nokuhika popepi, novivela vialiaima. Omuliaimo oo, ankho o womafualali a Sisera elityinda-tyinda, mokonda ankho vena omatuku-tuku 900 ovita, okuna onofoso mbovivela komalola ao. Sisera ankho uhanda okuipaa liwa-liwa ova Isilayeli, mokonda vetupu oviti.

Debora ankho utyii okuti Barake novanthu vae, vakevelela enyingilikilo ine ondaka imwe maitundu kwe. Okuti Debora ankho oe vala omukai ukahi-po? Oñgeni tyemukalesile okukala notyilinga otyinene ngotyo? Okuti ankho ulipula oityi akalinga-ko? Au! Jeova Huku yae, wemupopilile okuti ovilwa ovio, ankho vina okuhimbika. Tupu emuhololela okuti mamanuhula okufinda ovita ovio, omukai. (Juízes 4:9) Oityi Debora novalume ovo vokuakola omitima vetulongesa konthele yekolelo?

“ENDA LONDA NOVANTHU VOVE KOMPHUNDA TABOR”

Tyina Ombimbiliya ipopia konthele ya Debora, ipopia okuti ankho “omuuli.” Mokonda yotyilinga otyo, Debora akala omunthu welikalela mehipululo lio Mbimbiliya, mahi ankho hae-ko vala.a Debora ankho una otyilinga otyikuavo. Ankho tupu utetulula ovitateka, mokuavela ovanthu omakumbululo a Jeova, konthele yovitateka viavo.—Juízes 4:4, 5.

Debora ankho ukala motyilongo tyo nomphunda tyo Efraim, pokati kepundaumbo lio Mbetele no Ramaa. Ankho upumphama mombuelo yomulunga, otyo akuatesako ovanthu va Jeova. Otyilinga tya Debora ankho katyapepukile, mahi kayekele tyimukalese nowoma. Otyilinga tyae, ankho tyesukisa unene. Konyima, aundapa movilinga viokuonganeka otyiimbo Huku atumine okuhoneka, muakutikinyua onondaka mbae konthele yovanthu vae vekolelo. “Vaholovonene onohuku onomphe, iya atyiveetela ovita konombundi mbavo.” (Juízes 5:8) Mokonda ova Isilayeli vayekele-po Jeova avakaumbila onohuku ononkhuavo, Jeova nae eveyeke vamoneswe ononkhumbi nonondyale mbavo. Jabim Ohamba yo Kanaa, atumu Sisera omutumini womafualali okuvemonesa ononkhumbi.

Sisera! Enyina olio, liakalesile notyiho nokutilisa owoma mo Isilayele. Onongeleya mbova Kanaa novituwa viavo, ankho ovivi unene, ankho valinga ovilikutila ovana vavo nokulinga omaundalelepo movikapela. Pahe okutuminwa nomutumi omu Kanaa nomafualali ae, tyakalesile ñgeni ovanthu? Otyiimbo tya Debora tyilekesa okuti ovanthu motyilongo ankho kavaenda-enda vali, omaumbo avo nomapia aveesi-po. (Juízes 5:6, 7) Nkhele soka, kovanthu ankho vaholama mohika no movipunda. Ankho vena owoma wokukala momapia avo no momapundaumbo ehena ovimato, nokueenda momatapalo ekahi moluhandya, notyiho tyokuti vapondola okuipawa, ovana vavo vapondola okutyindwa-po, iya ovakai vavo avalalwa navo kononkhono.b

Ovanthu vakelele nononkhumbi ombo omanima 20, alo Jeova aimbuka okuti ovanthu vae vahanda okupiluluka. Ine ngetyi tyipopia otyiimbo Debora na Barake vaonganeka kononkhono mba Huku, “Alo ame, Debora, nakatuka nga Me yova Isilayeli.” Onthue katutyii inkha Debora wali omukai wa Lapidote, inkha wali novana, mahi onondaka ombo, otyilekeso vala. Jeova wavelele Debora otyilinga tyokuyakulila elongo, ngatyina o me yavo. Wemutumine opo akapopile Omukoyesi Barake omulume wekolelo nokuapama, opo akatuke akaluisa Sisera.—Juízes 4:3, 6, 7; 5:7.

[Olutalatu pefo 13]

Debora waavelele Barake ondundo akatuke opo ayovole ovanthu va Huku

Jeova watumine Debora okuti: “Enda londa novanthu vove Komphunda Tabor.” Barake ankho onkhalamutwe yovalume 10.000, vatunda momihoko vivali vio Isilayeli. Debora apopi omulao wa Huku wokuti mavafindi Sisera nomatuku-tuku ae 900! Omulao oo, wahuvisile Barake. Ova isilayeli ankho vetupu omafualali, noviti. No ngotyo, Barake etavela okuenda kovilwa. Mahi—ankho wenda vala inkha Debora nae ankho maende Komphunda Tabor.—Juízes 4:6-8; 5:6-8.

Ovanthu vamwe vasoka okuti Barake ankho utupu ekolelo mokonda yotyo, mahi otyo, hatyili-ko. Barake kaitile ku Huku opo evepe oviti mavakalwa navio. Mahi, mokonda omulume wekolelo Barake wapandele omutumwa wa Jeova ankho vekahi nae, opo evepameke kumwe novanthu vae. (Hebreus 11:32, 33) Jeova aave ekumbululo eewa. Wetavelele Debora aye navo ngetyi Barake ankho aita. Mahi, Jeova tupu apopi okuti konthyulilo yovita, omunkhima kamaukakala womulume. (Juízes 4:9) Huku ankho watokola okuti Sisera maipawa nomukai!

Mouye wo hono, ovakai valingwa unene onya, vavetwa, nokulingwa ovipuka ovikuavo ovivi. Kavehi vahumba ovakai ngetyi Huku evehandela. Mahi, Huku upanda ovakai monkhalelo ike novalume. (Romanos 2:11; Gálatas 3:28) Ongeleka ya Debora ituhinangelesa okuti, Huku tupu waavela ovakai ovilinga viakolela, nomanyingilikilo okuti weveyumba onthumbi nokuvepanda. Tyakolela unene tulityilike okulinga onya ovakai, ngetyi tyilinga vomouye.

“OHI YAHIÑGINYA, EULU ALIUYULA OMANDE”

Barake aonganeka ovanthu. Aonganeka ovalume 10.000 vakola omitima, opo valonde vakaluise omafualali a Sisera ankho aetesa owoma. Putyina ankho Barake ahongolela ovalume ovo Komphunda Tabor, ankho wahambukua mokonda ankho una etyi tyimukuatesako okukola omutima. Ombimbiliya yati: “Debora tupu alondo nae.” (Juízes 4:10) Ankho tyipameka unene ngatyi ovalume ovo, okutala omukai wakola omutima ulonda navo Komphunda Tabor, okupaka omuenyo wae motyiponga kumwe navo, mokonda yekolelo liae mu Jeova Huku!

Etyi Sisera eiva okuti ova Isilayeli vakatuka opo veveluise, akanyauka okulionganeka. Onohamba mbo Kanaa, avaonganeka omafualali avelipake kumwe no Ohamba Jabin, ankho una vali epondolo pokati kavo. Mokonda omatuku-tuku omafualali a Sisera ankho omanyingi unene, omuyuelo wao aululumisa ohi putyina valambela moluhandya. Ova Kanaa ankho vasoka okuti kamavasete-po okuipaa omafualali aeho ova Isilayeli.—Juízes 4:12, 13; 5:19.

Oityi Barake na Debora ankho mavalingi, putyina omafualali onondyale afuena popepi? Inkha vatuaile-ko okukala Momphunda Tabor, ankho vekahi nawa, mokonda omafualali ova Kanaa, ankho esukisa oluhandya opo etyivile okulwa nawa nomatuku-tuku avo. Mahi, Barake ankho uhongolelwa na Jeova movilwa ovio. Ngotyo ankho ukevelela ondaka ya Debora. Okuhulilila-ko omuvo auhiki-po. Debora ati: “Katuka, mokonda onthiki yo hono Jeova mapakula Sisera pomavoko ove. Jeova kapitile komutwe wove?” Tupu Ombimbiliya yati: “Barake alauka Komphunda Tabor novanthu 10.000 vemukuai.”—Juízes 4:14.c

Ovalume vo Isilayeli, avalauka omphunda okuenda no pombuelo moluhandya, okuviuka komatuku-tuku oo ovita atilisa owoma. Okuti Jeova ankho ukahi komutwe wavo ngetyi ankho Debora apopile? Ekumbululo avelipewa tyihasete. Ombimbiliya yati: “Ohi yahikinya, iya eulu aliuyula omande.” Omafualali a Sisera ankho okuelipaka-ko, aahimbika okukala tyanguanguana. Iya ombila ahimbika okuloka! Ayeeta efindya, iya ohi liwa-liwa aiyula omeva. Pakala vala katutu, omatuku-tuku ana okualemenwa novivela, aahimbika okuanyena monthata ine o mohota, iya atalama.—Juízes 4:14, 15; 5:4.

Mahi, ombila oyo kayaetelele Barake novanthu vae ovitateka. Ankho vei olie ukahi nokuilokesa. Moluotyo, avahatekela komafualali ova Kanaa. Huku aundapesa ovalume ovo ova Isilayeli, ngatyina otyiti tyae, iya avaipaa omafualali aeho a Sisera. Iya Ondongi Kishon, ayeeta efindya liomaande, alityindi-po ovivimbi viavo, alivituala Melunga Enene.—Juízes 4:16; 5:21.

[Olutalatu pefo 15]

Ngetyi Debora aulile, Jeova waluilile ovanthu vae, afindi omafualali a Sisera

Hono, Jeova katumu vali ovaumbili vae kovita. Mahi, nkhele wiita ovanthu vae valwe ovilwa viekolelo. (Mateus 26:52; 2 Coríntios 10:4) Tyina tuovola okutavela ku Huku mouye uno wo vivi, ngotyo tukahi nokulwa movilwa ovio. Onthue tuesukisa okukola omutima, mokonda vana vekahi konthele ya Huku hono, veyelwe unene. Mahi, Jeova kapilulukile. Nkhele uyakulila vana vekahi nga Debora na Barake, nomafualali o Isilayeli kohale omutima wakola, mokonda ankho vena ekolelo nonthumbi Mwe.

“OMUKAI WAPANDUA VALI POVAKAI OVANYINGI”

Sisera, ondyale yokuavila-po vali pova Kanaa—akahateka! Oe ankho ondyale onene yovanthu va Huku, atili ovilwa asipo omafulali ae ankhile monthata. Sisera watunda monthata omo akuate pokati kova Isilayeli, aende no komapanga ae ankho asoka. Ahateka unene moluhandya omo, nowoma wokuti ova Isilayeli mavemuvasi, aende no momakaka a Heber, omu Keneu, ankho wasapo otyilongo tyae kokumbili kuekumbi, alingi oupanga no Hamba Jabim.—Juízes 4:11, 17.

Sisera, wehikile monthanda ya Heber nokuepuila unene. Mahi, kavasile Heber meumbo. Wavasa-mo vala omukai wae Jaele. Sisera ankho wasoka okuti Jaele wahumba omphango omulume wae ankho alinga no Hamba Jabim. Tyafuile ankho usoka okuti omukai kapondola okulinga ine okusoka monkhalelo yelikalela no yomulume wae. Tyotyili, Sisera ankho kei nawa Jaele. Jaele ankho umona nawa ovivi ova Kanaa valinga motyilongo. Tupu, waimbukile okuti una okutokola etyi maholovona-po. Okuti ankho makuatesako omulume oo ondingavivi, ine makala konthele ya Jeova, iya aipaa ondyale oyo yovanthu va Jeova? Oityi ankho malingi? Oñgeni omukai ankho metyivili okufinda omulume oo efualali liokuetyiliya ovilwa?

Jaele ankho una okusoka liwa. Aavela Sisera omphangu opo apululukwe-po. Iya Sisera apopila Jaele opo ahapopile nawike umuovola okuti ukahi meumbo liavo. Etyi Sisera alangala-po, Jaele emuhiki otyinyanga, iya etyi emuita omaande, emuavela otyikapu. Liwa-liwa Sisera alala. Jaele apolo ovipuka vivali ankho aundapesa nawa apeho mekaka, omphehe nondyundo ine omalitelo. Iya eya komutwe wa Sisera, opo alinge otyilinga tyalema, tyokukala otyiti pomavoko a Jeova. Ankho una okukanyauka—mokonda okulikondaula tyipondola okumuetela otyiponga. Okuti wasokele kovanthu va Huku, no ñgeni evemonesa ononkhumbi omanima omanyingi? Ine wasokele ehambu liokukala konthele ya Jeova? Ehipululo kalipopi konthele yotyo. Onthue twii vala okuti Jaele walingile otyilinga otyo, tyokuipaa Sisera!—Juízes 4:18-21; 5:24-27.

Konyima yotyo, Barake eya okuovola omulume oo. Iya etyi Jaele emulekesa otyivimbi tyae tyapapelwa omphehe momutwe, aimbuka okuti etyi tyapopile Debora tyafuiswa-po umwe tyili. Omukai waipaa Sisera efualali liononkhono ononene! Hono ovanthu vokupenya, no vomphata, vaihana Jaele omanyina aeho omavi, mahi Barake na Debora ankho vemwii nawa. Kononkhono mba Huku, motyiimbo tyavo, vapandele Jaele okuti “Omukai wapandua vali povakai ovanyingi,” mokonda yovipuka alingile nomutima wakola. (Juízes 4:22; 5:24) Tala okuti Debora ankho omukuatyali. Kelityilikile okupanda Jaele. Mahi, ankho uhanda ondaka ya Jeova ifuisuepo.

Mokonda ya Sisera waipaua, Ohamba Jabim ankho kamonesa vali ononkhumbi ova Isilayeli. Oundyale wova Kanaa, ankho pahe wapua. Iya ova Isilayeli avakala nombembwa omanima 40. (Juízes 4:24; 5:31) Debora na Barake, na Jaele, vayambelwe unene, mokonda vakalele nekolelo mu Jeova Huku! Inkha tuhetekela ekolelo lia Debora, atukala konthele ya Jeova tyihena owoma, nokuavela vakuetu ondundo opo navo vakale konthele ya Jeova, metukuatesako okufinda—nokukala nombembwa ihapu.

a Povauli ovakuavo ankho pakutinya Miriam, Hulda, nomukai wa Isaia.—Êxodo 15:20; 2 Reis 22:14; Isaías 8:3.

b Otyiimbo tya Debora tyilekesa okuti ovikando ovinyingi movilwa viae, Sisera ankho vapunda ovipuka nokutyinda ovahikuena kononkhono. Iya pamwe kese fwalali lityinda ovahikuena vevali. (Juízes 5:30) Ondaka yapitiyua “omuhikuena” motestu omo, ilekesa okuti “eimo” liolutyito. Otyo tyituhinagelesa okuti ovakai ovo ankho vapandwa unene, mokonda yolutyito luavo. Mahi, okulala novakai kononkhono, ankho tyakaka.

c Ovita ovio, viapopiwa ovikando vivali mo Mbimbiliya. Viapopiwa mehipululo livasiwa mokapitulu 4 ka Juízes, no motyiimbo tya Debora na Barake mokapitulu 5. Omahipululo oo evali apopia otyipuka tyike, kese limwe liyawisa-ko etyi tyihapopilwe mekuavo.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma