Tyina Uliava Tyietela Omunkhima Jeova
“Mokonda ovanthu veliava opo vahivilike Jeova!”—JUÍZES 5:2.
1, 2. (a) Oityi Elifaz na Bildade vapopia konthele yoñgeni Huku atala ovilinga vietu? (b) Oityi Jeova apopia konthele yotyo?
MOMANIMA omanyingi okualamba, ovalume vamwe vetatu vakapopile nomuumbili wekolelo wa Huku itiwa Job. Umwe povalume ovo utiwa o Elifaz, omu Temanita, walingile Job omapulo amwe ati: “Okuti omunthu una esilivilo ku Huku? Okuti omunthu omunongo una esilivilo ku Huku? Okuti Wepondolo aliho uhanda ove ukale omuviuki, ine una etyi apolako tyina ove ukoleleya?” (Jó 22:1-3) Elifaz ankho usoka okuti omapulo oo aeho akumbululwa vala okuti au. Omulume omukuavo utiwa o Bildade omu Suita, nae apopi okuti, ovanthu kavapondola okukala ovaviuki komaiho a Huku.—Tanga Jó 25:4.
Kese tyituwa ine ounongo tuna utunda ku Jeova iya oe utala oñgeni tuviundapesa
2 Elifaz na Bildade ankho vahanda Job elitehelele okuti ononkhono alinga mbokuumbila Jeova mbapeseka. Ovalume ovo ankho vahanda Job etavele okuti utupu esilivilo ku Huku ngetyi ofwa nomativa. (Jó 4:19; 25:6) Okuti vapopia ngotyo mokonda Job weliola omutima? (Jó 22:29) Tyotyili, Jeova wavilapo unene iya onthue tuvatutu unene katupondola okulieleka nae. Inkha tukahi kombanda yomphunda onene ine tukahi mo aviau atutalela pondyanena, matuimbuka okuti tuvatutu iya tutupu esilivilo. Mahi okuti ongotyo Jeova atala ononkhono tulinga opo tumuumbile nokuundapa unene movilinga Viouhamba? Au! Jeova apopila Elifaz na Bildade na Zofar, omulume wa tatu, okuti vakemba. Konyima Huku apopi okuti wahambukua na Job emuihana okuti “omuumbili wange.” (Jó 42:7, 8) Onthue tupondola okukala nonthumbi yokuti ovanthu ovakuankhali vapondola “okuundapeswa na Huku.”
“OITYI OVE MOMUAVELA?”
3. Oityi Eliuu apopia konthele yononkhono tulinga opo tuumbile Jeova? Oityi ankho ahanda okupopia?
3 Omukuendye umwe utiwa Eliuu ankho ukahi nokutehelela etyi Job novalume ovo vetatu vekahi nokutomphola. Etyi vamana, Eliuu apulu Job konthele ya Jeova okuti: “Inkha etyi wapopia otyili, oityi momuavela; oityi apondola okutambula kuove?” (Jó 35:7) Okuti na Eliuu ankho uhanda okupopia okuti ononkhono mbetu mbokuumbila Huku mbutupu esilivilo? Au. Jeova kaviyulile Eliuu, ngetyi alingile ovalume ovakuavo. Ankho Eliuu welikalela. Wapopia okuti Jeova ketukuluminya opo tumufende. Jeova wafuapo. Onthue katupondola okulinga natyike opo akale omuhona ine nepondolo. Tyotyili, kese tyituwa ine ounongo tuna, tuetyiavelwa na Huku iya utala oñgeni tuviundapesa.
4. Oñgeni Jeova elitehelela tyina tulekesa okankhenda ku vakuetu?
4 Tyina tulekesa ohole yotyotyili ku vana vafenda Jeova, Jeova utyitala ngatyina oe tukahi nokulingila. Mu Provérbios 19:17 tutangamo okuti: “Una ulingila okankhenda ovanthu vahepa, ukahi nokuundika Jeova, iya Oe mekemuavela ondyambi yae.” Hono Jeova utala ovikando aviho tulekesa okankhenda ku vakuetu. Namphila Omutungi wovipuka aviho vikahi mouye, Jeova utaka ovipuka oviwa tulinga ngatyina oe tukahi nokuundika iya metukondolela ovipuka ovinyingi oviwa. Omona wa Huku, Jesus, wetyilekesa.—Tanga Lucas 14:13, 14.
5. Omapulo patyi matulilongesa?
5 Kohale, Jeova wakongele omuuli Isaia opo emuundapele monkhalelo imwe yelikalela. (Isaías 6:8-10) Isaia wetavelele liwa-liwa etyi apopia okuti: “Ame uno! Nthume!” Hono, Jeova waavela ovanthu omphitilo yokuundapa movilinga viae. Ovaumbili ovanyingi va Jeova vekahi nokulekesa otyituwa ngo tya Isaia. Vetavela noumphwa-lundo okuumbila Jeova mononkhalelo ononyingi, kovilongo vielikalela nokutavela omapiluluko alo umwe tyina tyihapepukile. Mahi umwe upondola okupopia okuti: ‘Okuliava movilinga via Jeova otyipuka tyimwe otyiwa, mahi okuti etyi ndyilinga tyina umwe esilivilo? Inkha hinyingila movilinga ovio, okuti ehando lia Jeova kamalifuisuapo?’ Okuti nove ongotyo usoka? Matulilongesa oñgeni ovipuka vimwe viaendele momuenyo wovaumbili vevali va Jeova kohale, Debora na Barake, vipondola okutukuatesako okukumbulula omapulo oo.
HUKU WALUNDA OVANTHU VAE
6. Omokonda yatyi ngoti ankho tyapepuka omafualali a Jabim okufinda ova Isilayeli?
6 Barake ankho efualali lio va Isilayeli iya Debora ankho omuuli. Mokueenda kuomanima 20, ova Isilayeli ankho “vamoneswa ononkhumbi” no hamba yo ko Kanaa itiwa o Jabim. Omafualali a Jabim ankho omakalavi unene iya ova Isilayeli ankho vakala ponthele yavo avatili owoma avatundu momaumbo avo. Omafualali a Jabim ankho ena omakalosa ovita ena 900 apakwa onofoso, mahi ova Isilayeli ankho vetupu oviti pala okuliyakulila.—Juízes 4:1-3, 13; 5:6-8.a (Tala okatoi.)
7, 8. (a) Oityi Jeova tete atumine Barake okulinga? (b) Oñgeni ova Isilayeli vafinda omafualali a Jabim? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)
7 Okueleka omafualali a Jabim no va Isilayeli, tyimoneka ngoti ova Isilayeli mavafindwa. Mahi Jeova watuma omuuli Debora opo apopile Barake okuti: “Enda Komphunda Tabor, tyinda ovalume 10.000 velongo lia Nafitalii no lia Zebulau oende navo. Mankhuavela Sisera, omutumini womafualali a Jabim, nomakalosa ae ovita iya nomafualali ae pondongi yo Quisom, ame mankhuavelae pomaoko ove.”—Juízes 4:4-7.
8 Ovalume 10.000 veliavele opo vende Komphunda Tabor. Konyima Barake no valume ovo avakalwa no nondyale mbavo pomphangu imwe itiwa Taanake. (Tanga Juízes 4:14-16.) Okuti Jeova wakuatesileko ova Isilayeli? Eenga. Apamoneka ombila imwe onene kumwe nomphepo omatuku-tuku onondyale aanyena monthata. Otyo atyikuatesako ova Isilayeli okufinda. Barake ataata omafualali a Sisera otyikambo otyile alo pomphangu imwe itiwa Halosete. Okalosa ka Sisera akaanyena monthata. Akahateka noko Zaananim popepi no Quedes. Sisera akaholama mekaka lio mukai umwe itiwa o Jaele. Sisera ankho waponua unene iya alangalapo alala. Jaele nomutima wakola emuipaa. (Juízes 4:17-21) Jeova wakuatesako ova Isilayeli okufinda onondyale mbavo!b (Tala okatoi.)
OVITUWA OVINYINGI VIELIKALAILA KONTHELE YOKULIAAVA MOVILINGA
9. Oityi tulilongesila kovilwa via Sisera viapopiwa mu Juízes 5:20, 21?
9 Matunoñgonoka vali nawa etyi tyapopiwa mokapitulu 4 komukanda wa Juízes inkha tutanga okapitulu kalandulako. Juízes 5:20, 21 itupopila okuti: “No nonthungululu keulu mbalwa, po nomphangu mbambo mbalwa na Sisera. Iya ondongi yo Kisom yevetyinda-po.” Otyo tyihangununa okuti ova Isilayeli vakuatesilueko no noandyu opo vafinde ovilwa, ine vakuatesilueko nongandavila? Ombimbiliya kaityipopi. Mahi katyapengele okusoka okuti Jeova wayovolele ovanthu vae pomphangu yaviuka no pomuvo waviuka etyi alokesa ombila, iya omakalosa ovita ena 900 aanyena monthata. Mu Juízes 4:14, 15, tutangamo ovikando vitatu okuti Jeova oe wevekuatesako opo vafinde. Nawike povalume 10.000 po va Isilayeli ankho upondola okuhilivikwa mokonda yokuafinda.
10, 11. Meroz ankho oityi? Omokonda yatyi liapenyenwa?
10 Pahe matutale ovipuka vimwe viakolela. Etyi ova Isilayeli vafinda, Debora na Barake avahilivika Jeova notyiimbo. Vaimba okuti: “ Oandyu ya Jeova aiti ‘hingana Meroz,’ ‘enga hingana ovanthu vae, mokonda kaveile okukuatesako Jeova, okukuatesako Jeova kumwe nomafualali ae.’ ”—Juízes 5:23.
11 Meroz ankho oityi? Onthue katutyii nawa. Mahi tyafuile ankho okupenya Meroz tyikahi nawa opo omunkhima wae uhatualeko. Meroz tyafuile ankho epunda-umbo muna ovanthu veheliavele opo vakaluise Barake. Povanthu 10.000 veliavele opo vakalwise ova Kanaa, ovanthu vo ko Meroz navo veivile etyi ovanthu vekahi nokuitwa opo veliave. Ine hamwe Meroz epunda-umbo Sisera akuatele nokuhateka opo akaholame Barake. Tyafuile ovanthu vo mepunda-umbo olio ankho vena omphitilo yokukuata Sisera mahi avehetyilingi. Pahe soka efualali lihateka momatapalo! Ankho vapondola okulinga otyipuka tyimwe opo vakuateseko okufuisapo omulao wa Jeova. Inkha vetyilingile, ñgeno vayambwa. Mahi puetyi ankho vena omphitilo yokulingila Jeova, kavetyilingile. Ovanthu vomepunda-umbo lio Meroz ankho velikalela unene na Jaele, wali nomutima wakola.—Juízes 5:24-27.
Tuesukisa okulitala nawa oñgeni tutala ovilinga via Huku
12. Ovituwa patyi vielikalela vio vanthu vapopiwa mu Juízes 5:9, 10? Oñgeni otyo tyitukalesa?
12 Mu Juízes 5:9, 10, tuatala okuti ovituwa vio valume 10.000 veliavele vielikalela novituwa vio valume veheliavele. Debora na Barake avahilivika “ovatumini vomafualali ova Isilayeli, veliavele kumwe novanthu vana.” Ankho velikalela unene kuvana “vavelama kovimbulu ovindomba,” ankho vasoka okuti navo vakolela unene movilinga ovio. Ombimbiliya ipopia okuti ankho vaovola vala omuenyo ukahi nawa, nokuenda-enda momatapalo. Vokueliava avaende kovilwa avakuate komphunda Tabor no monthata yondongi Kison. Mahi vana vokueheliavele okuenda kovilwa, ankho kavahande okumona ononkhumbi. Ankho vesukisa okusoka nawa ovipuka vekahi nokulinga. Tupu ankho vena okuimbuka okuti vapumbwa omphitilo yokuundapa movilinga via Jeova. Hono, nonthue tuesukisa okutala inkha tukahi nokuundapa nombili movilinga via Huku.
13. Oñgeni ovituwa vielongo lia Ruben no lia Dã no lia Aser, vielikalela no vielongo lia Zebulau na lia Nafitalii?
13 Ovanthu 10.000 vokueliavele ankho vena omphitilo yokuimbuka okuti Jeova Ohamba Yavilapo. Ankho vena okupopila vakuavo tyina ankho vapopia “ouviuki wa Jeova.” (Juízes 5:11) Elongo lia Ruben no lia Dã no lia Aser ankho velikalela mokonda ankho vesuka vali nomalumono, novipako viavo tyipona etyi ankho valingila Jeova. (Juízes 5:15-17) Mahi hangotyo omalongo omakuavo ankho alinga. Elongo lia Zebulau no lia Nafitalii ankho “vapakele omienyo viavo motyiponga,” opo vakuateseko Debora na Barake. (Juízes 5:18) Onthue tupondola okulilongesila kovituwa ovio vielikalaila viakolela viokuliava movilinga via Huku.
“HIVILIKA JEOVA!”
14. Oñgeni matulekesa okuti tukuatesako outumini wa Jeova hono?
14 Hono, katulu opo tukuateseko outumini wa Jeova. Mahi, tumukuatesako tyina tuivisa nombili nomutima wakola. Hono ovanthu ovanyingi vekahi nokuliava movilinga via Jeova tyipona kohale. Ovakuatate ovanyingi no nomphange no vakuendye, vekahi movilinga vielikalela viomuvo auho. Mongeleka, ovanyingi ovakokoli-ndyila, vamwe vaundapa mo Mbetele, vamwe vatunga Onondyuo Mbomaliongiyo, vamwe veliava opo vaundape movionge. Ovakulu vamwe vewaneno vaundapa mo Komisau Yokuamena Onombangi Konthele Yohonde nokuonganeka ovionge. Onthue tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova upanda ehando tuna lio kumulingila iya nalumwe malimbwi ononkhono tualinga.—Hebreus 6:10.
Putyina uhenelinge omatokolo, soka oñgeni matyikalesa ombunga yove newaneno (Tala popalagrafu 15)
15. Oñgeni tupondola okukala nonthumbi yokuti ombili tuna movilinga via Jeova kaikahi nokutepuluka?
15 Tuesukisa okulipula oñgeni tutala otyituwa tyokuliava movilinga via Huku. Tupondola okulipula okuti: ‘Ame ndyiyekela vakuetu ovilinga ovinyingi? Okuti ndyisuka vali nomalumono tyipona ovilinga via Jeova? Ine Ndyikahi nokuhetekela ekolelo nomutima wakola wa Barake na Debora na Jaele no vanthu 10.000 veliavele, putyina ndyiundapesa omalumono ange movilinga via Jeova? Okuti ndyikahi nokusoka okuilukila kotyilongo otyikuavo opo ndyikaovole onombongo, ine opo ndyikale nomuenyo ukahi vali nawa? Inkha ongotyo, okuti nelikuambela ku Jeova, ankhuateseko okutala oñgeni matyikalesa ombunga yange newaneno?’c (Tala okatoi.)
16. Namphila Jeova ena ovipuka ovinyingi, mahi oityi tupondola okumuavela?
16 Jeova wetuavela elao limwe enene liokukuatesako outumini wae. Tunde pononthiki mba Andau na Eva, Eliapu lihanda ovanthu vatyitukilepo Jeova. Mahi tyina tukuatesako outumini wa Jeova, tulekesa ku Satanasi okuti tuahula ku Jeova. Ekolelo noukuatyili vitulunda opo tuliave movilinga via Jeova iya otyo tyimuhambukiswa unene. (Provérbios 23:15, 16) Huku yetu upondola okuundapesa oukuatyili wetu opo akumbulule omatutu a Satanasi. (Provérbios 27:11) Povipuka viakolela vihambukiswa Jeova tupondola okumuavela tyimwe, okumutavela.
17. Oityi omukanda wa Juízes 5:31 utulongesa konthele yetyi matyikamoneka komutwe?
17 Apa katutu, ovanthu ovanyingi pano pohi mavakuatesako outumini wa Jeova tyipona ovipuka ovikuavo. Onthue tukevelela unene omuvo oo! Tulitehelela nga Debora na Barake vaimbile okuti: “Onondyale mbove mbunkhie Jeova, mahi vana vekuhole valaime ngekumbi litunda.” (Juízes 5:31) Otyo matyikamoneka tyina Jeova amahanyeko ouye wa Satanasi. Tyina ovilwa vio Armagedom viamehimbika, Jeova kamesukisa ovanthu veliava opo vemukuateseko okuhanyako onondyale. Mahi, onthue “matukala tyitai” iya “atukevelela eyovo ku Jeova.” (2 Crônicas 20:17) Tyina nkhele omuvo oo uhenehikepo, tuna elao limwe enene liokukuatesako outumini wa Jeova nombili nomutima wakola.
18. Oñgeni ovilinga viove viokuliava vikuatesako vakuenyi?
18 Etyi Debora na Barake vafinda kavahilivikile ovanthu mahi avahimbika okuhilivika Jeova notyiimbo. Vaimbile okuti: “Mokonda yovanthu veliava hivilikei Jeova!” (Juízes 5:1, 2) Tyelifwa notyo, tyina onthue tuumbila Jeova mo nonkhalelo ononyingi, tuavela ondundo vakuetu opo “vahivilike Jeova!”
a Ofoso otyipuka tyatwa, otyilale iya tyelipeta. Onofoso ankho mbutungilwa komalola omakalosa ovita. Iya omakalosa oo ahanyaune otyipuka tyikahi popepi.
b Ove upondola okulilongesa vali konthele yotyo, “‘Momutala Womulavi’” 1 ya Kwenye Kunene yo 2015 pomafo 12-15.
c Tala Omutala “Otyiho no Nombongo” Womulavi 1 ya Kakwenye yo 2015 posapi yati.