OKUTI OHI MAIHUPU?
OMEVA OKUNWA
INE kouye kakwali omeva, ñgeno kutupu natyike tyina omwenyo, haunene umwe omeva okunwa. Ngwe momeva, omo muna vali ovipuka ovinyingi vina omwenyo. Monondongi, no momanyana, no momilonga, omo mutunda omeva ovanthu vanwa, novinyama, na aa tulekala nao ovikuna vietu.
Oityi Tyili Nokunyona Omeva Okunwa?
Kambanda yeheke, otyipuka tyili-ko vali unene omeva. Mahi, veongano limwe litiwa Organização Meteorológica Mundial vati: ‘Omeva ekahi umwe nawa etavela okunwa kaehi-ale vali.’ Omeva etavela okunwa ahula okuti vati kaehi, mahi mwene atuuka umwe movanthu novinyama. Pahe tyalingisa omokonda omanyingi eli nokusiliswa, nokuhepa mokonda yomphepo ili nokutokota unene, novanthu veli nokweemanena movipuka ovinyingi vesuka navio. Vamwe vati apa twakakalela omanima 30, ovanthu ovanyingi kamavamono vali omeva etavela okunwa.
Ohi Yatungwa Umwe Pala Ikale Nomeva Etavela Okunwa
Eheke mwene lityivila okwongiya omeva opo ahapwe-ko. Tyati eheke, ovinyama viokukala momeva, ekumbi, ovipuka ovio aviho viundapela kumwe visukule omeva. Tala ovipuka vimwe vilekesa okuti ohi yatungwa umwe opo ikale nomeva.
Eheke mwene lityivila okusukula omeva kovipuka vipondola okweesilisa. Kovifo vimwe vikala momeva, kutunda ovipuka visukula omeva.
Ovanongo vokwatanga vena ovipuka vamona vikala momeva, visukula omeva asiliswa aetavela okunwa. Tyina momeva mwamatokela otyipuka tyasila, ovipuka ovio vili momeva vityisengulula, avityinyindi-ko, omeva aasukuka.
Omalukwengu (ovipuka vikala momeva vikahi ngonongonge) ati tyina momeva mwamatokela otyipuka tyipondola umwe okunyona unene omeva, aetyili-po, omeva aasukuka vala liwa. — Omaande atyo oo, asukuka vali nawa tyipona aa asukulwa nonomakina.
Ohi ipaka nawa omeva. Omeva ati umwe aakala pano pohi, aaende no meulu haa aeya vali pohi. Otyipuka otyo omeva aenda, otyo umwe maakalela-ko vala apeho aahapu-ko.
Oityi Ovanthu Vekahi Nokulinga?
Tyina tuviukisa apa papitila omulela momitole, na tyina tupaka umwe nawa evi vikola ovanthu, ohi isukuka nomaande aetavela okunwa
Ovanongo vokwatanga veli nokuti otyiwa ovanthu twahanyane nomeva. Vati ine metuku-tuku, hamwe omomota pena apa papitila omulela, otyiwa okuviukisa-po, tupu otyiwa okwahayumbu ovihemba momeva, novipuka ovikwavo vali vipondola okweenyona.
Ovanthu vamwe vekahi nokupangiya onomakina mbupola omongwa komeva. Omphango vena-yo oyokusukula omeva, kombanda yeheke kukale omeva omanyingi etavela okunwa.
Mahi otyo hatyo vala matyisukula omeva. Onomakina mbatyo ombo kamambutyivili-ale okusukula omeva mouye auho mokonda mbulanda okalu, tupu mbahanda apa mbuli ñgeno pena olusi olunyingi. Vo Nações Unidas, mo 2021 pokwapopia etyi tyili nokulingwa pala okusukula omeva vati: ‘Tuna okututumba vali unene natyo.’
Oityi Tutila Maihupu? — Oityi Ombimbiliya Ipopia?
“Huku . . . Unanena meulu omata omeva. Aeliongiya, aaeta ombila, aa omakaka ngao eyuuyula-mo, ailokela ovanthu aveho.”— Sombe 36:26-28.
Huku omeva weetunga umwe ngootyo tyokuti akala pano pohi aaende meulu opo kombanda yeheke ahapwe-ko. — Omupopi 1:7.
Nkhele tala vala: Ine Huku omeva otyo eetunga ngootyo mwene elisukula, naina, wati umwe oe utyivila, oe tupu wesuka natyo tyokweesukula kovipuka ovanthu valinga vieesilisa. Tala onthele yati: “Huku Wati Ohi Maihupu,” pefo 15.