OKUTI OHI MAIHUPU?
OMITI
ONOFIKA mbokuna omiti ominyingi mbuhole okutiwa ‘onofika mbweeta omwenyo.’ Ngwe tyata-mo umwe okupopia ngootyo, mokonda omiti ovio vinana omphepo yatokota ipondola okutunyona itunda movanthu no movinyama no movipuka ovikwavo vali. Momiti omo mutunda omphepo ikahi nawa itavela okufima. Ovinyama ovinyingi vieenda-enda kombanda yeheke, novipuka ovikwavo vali ngeetyi omangonge nomalukateko, vihole vali moviteta. Ine hamiti ñgeno tutupu omwenyo.
Oityi Tyili Nokunyona Omiti?
Omanima aeho ovanthu veli nokutyoka omiti ominyingi, ovanyingi vakokola valime. Onofika ononyingi mbokwali nomiti ominyingi mouye, mbahimbika okuvomba-ko okuhimbikila mono 1940.
Tyina pofika pena omiti ominyingi avityokwa-po, ine pali ovinyama viiluka-po, ovinkhondo, novipuka ovikwavo vali, avikukuta-po.
Ohi Yatungwa Umwe Pala Ikale Nomiti
Onofika mbumwe mbakokaulilwe, mbahimbika umwe okuyova vali nawa, uti vala kapakokolelwa-le. Vokutala onofika, vetyimona okuti tyina ofika yamakokolwa, kaisete-ale okuyova. Tala ovipuka vimwe vilekesa okuti ohi yatungwa umwe opo ikale nomiti:
Onofika ononyingi mbakokaulilwe mbulinge omapia, etyi ovanthu vailauka-mo, kambasetele-ale mbayova vali. Mo América no mo África, muna onofika mbukehika 2.200 mbakokaulilwe pahe mbayova vali. Otyo tyilekesa umwe nawa okuti pofika pakokolwa, apakala omanima 10 tyahatyokwa vali omiti, eheke mwene lityivila okuviyovesa vali avikulu, apakala ngeetyi pali.
Vamwe vokwatanga vati, ine motyilongo omiti vimwe vivomba-mo mokonda yokwatyokwa-mo, tyina pamakala omanima ekehika 100 vimwe vipondola okumena-mo vali.
Ko Brasil, etyi vamwe vaeleka onofika mbakokaulilwe pahe mbayova vali, naapa ovanthu vatwika-twika omiti, vetyimona okuti viokwatikwa viseta vali okukula tyipona kweevi viokwayova avike.
Vo National Geographic, pokwaovaulula onofika mbatyo ngoombo, vati: ‘Vahambukwa unene etyi vanoñgonoka okuti, omiti ha viokutwikwa-le, mwene viyova vala.’ Pena onofika mbakokolelwe, apakala vala omanima etano amwahatwikwa omuti nawike, “mwene viokwali-mo aviyovo vali.”
Oityi Ovanthu Vekahi Nokulinga?
Mouye auho ovatumini veli umwe nokututumba natyo tyokuti onofika mbokuna omiti mbuyungwe nawa viahatyokwe-mo, ombu mbokwakokaulilwe mbuyungwe viyove-mo vali. Vo Nações Unidas vati otyipuka otyo tyikahi nawa, “pahe tyatepuluka tyovanthu okutyoka unene omiti.” Apa tyahimbika okutepuluka pahe pena omanima 25.
Mahi otyo hatyo vala matyihupisa omiti. Vamwe Vokuyunga Onofika Mouye Auho vati: “Momanima omu nkhele katyitai-ale tyovanthu okutyoka vala unene omiti.”
Ovanthu vokuvaka ku kaputu, valia-mo unene mokutyoka omiti otyo valandesa. Otyipuka tyatyo otyo, otyo umwe tyikahi nokumana omiti.
O wokutala onofika uli motyiteta, uli nokutala ofika yayova nawa pahe otyo asoka etyi mavalingi onofika ononkhwavo
Oityi Tutila Maihupu?— Oityi Ombimbiliya Ipopia?
“Siovaaa Huku amenesa meheke omiti aviho vikahi nawa, vitavela okulia.” — Ehimbikilo 2:9.
Huku omiti wevitunga mwene vitie tyina viamatyokwa-po haa aviyovo vali. Huku wahanda tuyunge nawa onofika atwehembutyoko vala, atyiho novinyama, novipuka ovikwavo vali vili-mo.
Ombimbiliya yati Huku kamayeke-ale ovanthu velungavi vahanye ohi novipuka aviho vili-ko vina omwenyo. Tala onthele yati: “Huku Wati Ohi Maihupu,” pefo 15.
a Siovaa enyina lya Huku. — Oviimbo 83:18.