Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • g25 No. 1 pp. 6-9
  • Wahanyane Nonombongo

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Wahanyane Nonombongo
  • Pahukei!—2025
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OMOKONDA YATYI TYESUKISILA
  • ETYI UPONDOLA OKULINGA
  • 2 | Wahanyane Novipuka Viove
    Pahukei!—2022
Pahukei!—2025
g25 No. 1 pp. 6-9
Omalutalatu: 1. Ovalinepi veli nokutomphola etyi mavalingi nonombongo mbavo, omona wavo uli konyima yavo. 2. Otelefone omu veli nokulingila onokonda ili kombanda yonofatula.

OVIPUKA VIALIA OKALU— MOLINGI ÑGENI?

Wahanyane Nonombongo

Atuho vala tyitulemena unene tyina ovipuka viamalondo, mahi otyo katyipondola okututokotesa omutwe atulingi ngonkhwatwa yatiwa maiipawa. Mokonda pena umwe vimwe tupondola okulinga, tweendeke ovipuka nonondunge, namphila ovipuka vialema.

OMOKONDA YATYI TYESUKISILA

Ine kukwate nawa onombongo, molande vala novipuka uhesukisa-le pahe otyo atyikutokotesa umwe omutwe. Naapa umwe wehena-le onombongo ononyingi no ngootyo pena ovipuka vimwe upondola okulinga utyivile okukwata nawa onombongo mbove.

ETYI UPONDOLA OKULINGA

Wahatie vala etyi wamamono olande. Otyo matyikukwatesako okukwata nawa oumbongo wove, ohalingi otyiho tyina ovipuka viamalondo.

Opo uhapesele ombongo ilamba pweetyi ufetwa, honeka ombongo ufetwa pahe oti kombongo ei mandyilande-ko tyongandi, no tyongandi, mahi haunene soka umwe kovipuka viesukisa vali. Tyina wamamono okuti ovipuka vialonda vali katutu, okuti hatyo mondywo ukala pahe mofeta-feta vali unene, soka vali kovipuka molanda-landa. Ine wanepa aa wanepwa tyilingei amuho vevali.

Hetekela etyi: Ine una otyikalatau tyomulutikasa pokulanda ovipuka hahe ukapole umwe onombongo mbatyo kombango ohafete no mulutikasa watyo. Vamwe vapopia okuti okukala nonombongo mbatyo peke tyina uti pokulanda ofete umwe nombongo, umbukwata vali nawa, kukala nonongele. Tupu otyiwa okuti olingi otale kokonda yove otyiñgapi wapola-pola-ko. Tyina mwene utyii otyiñgapi una, kumalingi otyiho.

Tyipondola okukupwiya okwehelilandela oupuka mwene uhanda. Mahi ine uhoneka ovipuka uhanda okulanda noumbongo una-o kumatokota omutwe, motulu omutima ohesuku vala nokulanda ovipuka wehemevili-ale.

‘Nkhele pumphama-vo otale.’— Luka 14:28.


Wahanyane novilinga. Oityi una okulinga tyimoneke okuti wesuka umwe novilinga? Vimwe upondola okulinga ovievi: wahasete, hika umwe moola yatyo muhimbika okuundapa. Otyilinga wamapewa tyilinga umwe nawa. Tyimoneke umwe okuti wesuka natyo tyokuundapa, kwatesako vakwenyi. Linga omunthu uyumbwa onthumbi. Ovilinga viove vilinga umwe ngeetyi vina okulingwa. Tupu ovola okulilongesa ovipuka ovikwavo vali.


Wahalande evi wehesukisa. Lipula ñgaa, ‘Okuti ndyili nokutyityiliya tyokuti vala etyi namamono andyilande?’ Vamwe onombongo mbavo vembupeselela umwe vala mokulanda omakaya omanene, no nosikalu, no movikunwa, no mokuyumba vala onombatota (omawela). Ngwe ovipuka ovio vinyona, viati umwe ovio vipondola okukuvelesa, ovio tupu vipondola okukupolesa movilinga viove.

“Uhambukwa oyou uvasa ounongo . . . Okukala omunongo otyiwa vali kokumona opalata.”— Omihe 3:​13, 14.


Paka nawa oumbongo haa wehehulilwe. Otyiwa okwongiya oumbongo ukukwateseko tyina ovipuka viamaleme. Okupaka nawa oumbongo tyikahi nawa mokonda tyina umwe meumbo amavele na tyina hamwe wamatewa movilinga, kulingi unene otyiho.

“Ovihuna vitumbukila vala [atuho] kavilae.” — Omupopi 9:11.

Etyi Una Okulinga Ukwate Nawa Onombongo

Okambinga konombongo.

Mwehetyityiliyei tyokulia mombale.

Okulia mombale nokukalanda ovikulia viapia-le mombale, tyipondola okukumana vala onombongo. Tyili vamwe vetupu omuvo wokuteleka ava vamwe tyivenkhisa vala elundo. Mahi okuteleka okulia meumbo tyikahi nawa, mokonda tyati umwe otyo tyihamane onombongo, tupu nokulia ulia umwe etyi tyikahi nawa, etyi tyitiwa otyetyi.

Landa nonondunge.

  • Tyina uti pokukalanda honeka evi mokalanda, ngavio umwe ulanda-ko, wahatie vala omono okapuka okawa olande.

  • Wehetyiliye okulanda okilu ike-ike, ine ombongo yatyo onyingi, landa umwe tyitiwa otyetyi, nkhele okala umwe ononthiki tyihalande vali. Mahi pahe tyina uti pokulanda evi wii okuti kavikala ehimbwe vivola, opo wahanyane nonombongo wahalande ovinyingi, okuti walanda ovinyingi, vipaka umwe nawa.

  • Tyina uti pokulanda, landa ovipuka viahatenene unene, mahi ovitale ine vikahi umwe nawa.

  • Ovipuka vimwe pehepano vilandelwa vala mo Internete, ya pamwe omo yatyo uvasa-mo ovipuka vihalande onombongo ononyingi. Ine noove apa ukala ovipuka o ngootyo, hatyivi-ko okulandela mo Internete.

  • Upondola oti okala okatala monovenda ine kovipuka vatulula-ko. Tyina pahe uti pokulanda uti umwe oende movenda ei, oende mwei, utale oipi yatulula-ko vali unene kovipuka.

Tyisoka umwe nawa.

Ovanthu vokulinga o notelefone novipuka ovikwavo vali, vati vala avalingi ei, nga pakala avalingi vali onkhwavo avati ikahi vali nawa, opo vamonene-mo onombongo. Naina otyiwa ulipule okuti: ‘Okuti ndyisukisa umwe okulanda otelefone onkhwavo? Okuti ndyina umwe onombongo mbokwiilanda? Ine ndyina-mbo okuti ndyisukisa umwe okwiilanda, mbelisa-po umwe unene nei ndyina-yo?’

Nkhele tyipangiyisa.

Kwata umwe nawa ovipuka, opo vikale omuvo omunyingi viahateke vala liwa. Okuti tyimwe tyateka upondola nkhele otyipangiyisa vala. Tupu ine una etyi uhanda okulanda upondola okulanda vala otyikulu otale ine tyikahi nawa.

Kala nomapia.

Okulima tyikahi nawa mokonda tyina omunthu amalimi, kesukisa okukalanda atyiho kopalasa. Tupu ovipuka alima, vimwe upondola okulandesa nokwaavela vakwavo vesukisa okukwateswako.

“Evi vipanga wonduvia viviuka vala.” — Omihe 21:5.

Ovikalatau viomulutikasa.

“Ame nomukai wange apeho tukwata monovenda tutale ine ovipuka viatuluka. Tyina tuti pokulanda katufete notyikalatau tyomulutikasa, tupu apeho tutala umwe kokonda yetu otyiñgapi tyikahi-ko.” — Miles ko Inglaterra.

Okamukanda, nolapisela, nonosapi mbetuku-tuku.

“Onthwe meumbo lietu tyina twenda kovenda, evi matukalanda tuvihoneka umwe pokamukanda.” — Jeremy ko Estados Unidos.

Okamukanda apa ahoneka evi malingi, nomakina yokulingila onokonda.

“Onthwe meumbo lietu apeho tyina twamatale ovipuka vialonda, kovipuka tulanda tutepulula-ko opo tutyivile okupa nawa oumbongo.” — Yael ko Israel.

Osapi yongelesi, nosapi ndifenda.

“Onthwe twalongesa ovana vetu okupangiya ovipuka opo vahatie vala tyina tyimwe tyamateke avasoko okukalanda otyikwavo. Twevelongesa okupangiya umwe nomatuku-tuku no notelefone novipuka ovikwavo vali viomeumbo. Ame nomukai wange noonthwe otyo tulinga, opo tuhatie vala tyina twamamono tyimwe tyilandeswa atukalanda.” — Jeffrey ko Estados Unidos.

“Ame kovipuka ndyilanda natepulula-ko mokonda ndyina okapia apa ndyilima oukuna wange, tupu natekula ovifufwa. Kovikuna oko, ndyityivila umwe okupolela-ko na vakwetu vesukisa okukwateswako.” — Hono woko Myanmar.

Omukulu uli nokunyanga onondungu, nomamatia, nomapimendu novikwavo vali.
    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma