Ononkhano Onongwa “Momivo Vikahi Nawa, no Momivo Viovitateka”

Ame natyitilwa mombunga imwe ifenda Huku, mu Tyitalale yo 1930, mepundaumbo litiwa Namkumba, ko Malawi. Mo 1942, andyipakula omuenyo wange ku Jeova andyimbatisalelwa pu imwe po nondongi mbetu onongwa. Momanima 70 okualamba, nalinga etyi apostolu Paulu avela ondundo Timoteo alinge, “Ivisa ondaka. Undapa nondyanga, pumuvo wombembua, no pomuvo wovitateka.”—2 Timóteo 4:2.

Mo 1948, Nathan H. Knorr na Milton G. Henschel aveya ko Malawi, oungendi wavo aumphe ondundo yokuumbila Jeova movilinga viomuwo auho. Konyima, atulihande na Lidasi, omphange umwe una oluembia, nae ankho uhanda okuumbila Jeova movilinga viomuwo auho. Mo 1950, atulinepe iya mo 1953 ankho tuna ovana vevali. Namphila tuna ovilinga ovinyingi viokutekula ombunga, atutokola okuti ame ndyipondola okukala omukokoli-ndyila. Etyi palamba omanima evali, andyikongwa opo ndyikale omukokoli-ndyila wavilapo.

Pakala vala katutu, andyikala notyilinga tyokutalelapo omawaneno. Mokonda ankho Lidasi unkhuatesako unene, andyityivili okufuisapo otyilinga tyokutekula ombunga tupu andyitualako movilinga viomuwo auho.a (Tala pokatoi.) Nongotyo, atuho ankho tuhanda okuumbila Jeova movilinga viomuwo auho. Ngotyo atupange etyi matulingi, novana avetukuatesako, Lidasi ehimbika okuundapa movilinga viomuvo auho mo 1960.

Mo 1962, tuahambukilwe Notyonnge tyokuati “Ovaumbili Vakola Omutima”. Etyi palamba enima like, Omukuatate Henschel eya okulinga otyonge tyovilongo mepundaumbo likahi popepi no Blantyre, ko Malawi. Ovanthu valamba po 10.000 avakala potyonge. Tyina ndyisoka otyonge otyo, ndyiimbuka oñgeni tyetukuatesako nokupameka onthue atuho mo Malawi, pala omuwo wovitateka maviya komutwe.

OMUWO WOVITATEKA WEHIKA

Mo 1964, Onombangi ambuhimbika okumoneswa ononkhumbi mokonda vaanya okulipaka mo pulitika. Mokonda yotyo, Onondyuo Mbomaliongiyo mbulamba po 100 nonondyuo mbovakuatate mbulamba po 1.000 ambuhanyua po. Ame na Lidasi atutualako movilinga viokutalelapo omawaneno alo ovatumini vailika Onombangi mo 1967. Ovatumini avapundu ombetele, avataata onomisionaliu motyilongo, avapake Onombangi ononyingi mokaleya, okukutikinyamo ame na Lidasi. Etyi tuayovoka mokaleya, atutualako nokuholama pokukatalelapo omawaneno.

Monthiki imwe mu Kulindi yo 1972, ovanthu vamwe votyikundyi tyopulitika tyiihanwa okuti Eongano Liovakuendye vo Malawi avaviuku peumbo lietu. Umwe puvo ahateka amphopila opo ndyiholame mokonda vapanga okundyipaa. Andyipopila omukai wange novana vaholame momimbanana. Ame andyilondo komuti umwe omunene womumanga. Keulo liomumanga, andyimono tyina vahanyauna ondyuo yetu novipuka vietu aviho.

Mokonda ononkhumbi mbeliyawisa, Onombangi ovanyingi avatundu mo Malawi. Atuvayela ko Moçambique alo mu Pepo Linene yo 1974. Pomuwo oo, ame na Lidasi atuitwa opo tuundape ngovakokoli-ndyila vavilapo mo Dómue mo Moçambique. Tuatualako novilinga vioukokoli-ndyila alo mo 1975 etyi tuataatwa mo Moçambique atukondoka ko Malawi, oku Onombangi nkhele ankho vekahi nokumoneswa ononkhumbi.

Etyi tuakondoka, andyipewa otyilinga tyokutalelapo omawaneno mepundaumbo litiwa Lilongwe. Namphila tumoneswa ononkhumbi novitateka ovikuavo, mahi omawaneno mepundaumbo tukahi nokutalelapo aeliyawisa.

JEOVA WETUKUATESAKO NOLUEMBIA

Monthiki imwe, atunyingila mepundaumbo omu mukahi nokulingilwa eliongiyo lio pulitika. Vamwe etyi vanoñgonoka okuti Tunombangi avetutumu tuumphame potyikundyi tyopulitika tyitiwa Eongano Liovakuendye vo Malawi. Atuiti ku Jeova opo etukuateseko. Etyi eliongiyo liapwa, avehimbika okutuveta. Liwa-liwa, omukulukai umwe eya nokuhateka apopila peulu okuti: “Veyekei vende mbambavo! Omulume ou omona womphange yange. Veyekei vende!” Omunthu ankho ukahi nokuhongolela eliongiyo ati: “Veyekei vende!” Onthue katutyii omokonda yatyi omukai una apopila ngatyina, mokonda hambunga yetu. Onthue tutavela okuti Jeova watehelela elikuambelo lietu.

Mo 1981, Eongano Liovakuendye vo Malawi avetuvasi vali. Pomuvo opo avetupolo omisikaleta vietu, novityuma vietu, nomikanda, nomikanda viatunda komawaneno. Onthue atukaholama mondyuo yomukulu weuaneno. Moluotyo, atukala notyiho mokonda yovipuka viahonekwa momikanda viatunda komawaneno. Etyi Eongano Liovakuendye vo Malawi vamona omikanda, avavasimo evi ovakuatate aveho vomo Malawi vanthuma. Avawele owoma mokonda ankho vasoka okuti ndyimutumini omunene. Liwa-liwa avakondola omikanda kovakulu vewaneno vopotyilongo.

Monthiki onkhuavo, ankho tukahi nokuyauka ondongi nowato. Muhekulu yowato ankho onkhalamutwe yopulitika iya ankho uhanda okutala ovanthu aveho mowato inkha vena omukanda ulekesa okuti vekahi mopulitika. Mokonda ankho upumphi ponthele yetu, aimbuka ongangala imwe ankho yovolwa nopulisa. Ovanthu aveho vahangayala, iya ayekepo okutala ovanthu inkha vena omukanda wopulitika. Otyikando otyo atutyimono vali okuti Jeova wetukuatesako noluembia.

OKUKUATUA NOKUPAKWA MOVIKALEYA

Mu Hitandyila yo 1984, ankho ndyikahi nokutunda ko Lilongwe, opo ndyituale onolelatoliu kombetele yoko Zambia. Opulisa ainthalameka aitale mopasita yange. Aivasimo omikanda vimwe Viombimbiliya, ainthuala kovilinga viayo aihimbika okumbeta. Avankhutu nonongoi avamphake mokaleya muna vala ovimphulu.

Monthiki onkhuavo, onkhalamutwe yopulisa aimphake mokaleya okakuavo iya ankho uhanda ndyihoneke omukanda upopia okuti: “Ame Trophim R. Nsomba, pahe Himbangi vali ya Jeova, ndyipondola okuyovoka.” Ame andyaanye okuhoneka omukanda, andyipopi okuti: “Ame nafuapo pala okukuatua alo umwe nokunkhia. Ame nkhele ndyimbangi ya Jeova.” Otyo atyinumanesa onkhalamutwe yopulisa avete komesa iya opulisa imwe ankho ikahi mondyuo onkhuavo aiya okutala oityi tyaviela. Onkhalamutwe yopulisa aimupopila okuti: “Omulume ou waanya okuhoneka omukanda upopia okuti pahe hambangi vali. Pahe tumuyeke ahoneke omukanda upopia okuti Ombangi ya Jeova, atumutumu kokaleya koko Lilongwe.” Momuwo oo auho, omukai wange ankho kekwii oku ndyili. Etyi palamba ononthiki ononkhuana, omukuatate umwe emupopila etyi tyaendapo.

Kokaleya koko Lilongwe omapulisa andingi nawa. Onkhalamutwe yomapulisa ati: “Uma elonga lioluoso mokonda ove ukahi mokaleya mokonda Yondaka ya Huku. Ovakuavo vapakua muno mokonda onongangala.” Konyima anthumu Kokaleya ko Kachere, andyikalako onohanyi ononthano.

Omutumini wokaleya ahambukwa etyi neya mokonda ankho uhanda ndyilongese Ondaka ya Huku mokaleya. Omunthu ankho ulongesamo Ondaka ya Huku apolwa otyilinga otyo emupopila okuti: “Hihande vali ulongese muno Ondaka ya Huku, ove wapakua mokaleya mokonda wavaka mokapela kenyi!” Onosimanu ambuho ankho ndyilinga omaliongiyo no nonkhuatwa.

Konyima, ovipuka avipiluluka. Ononkhalamutwe mbokaleya ambundyihana mokonda ankho mbuhanda okunoñgonoka Onombangi veñgapi vekahi mo Malawi. Anehevekumbulula ngetyi ankho vahanda, avambete andyinkhipo. Monthiki onkhuavo, ankho uhanda okunoñgonoka opi kukala ombala yetu. Ame andyipopi okuti: “Walinga epulo liapepuka, mandyikupopila tyo.” Andyimupopila okuti ombala yetu yapopiwa mo Mbimbiliya. Ahuvu iya apulu okuti: “Opi ikahi mo Mbimbiliya?”

Andyiti “omu Isaías 43:12.” Eyovola eitange okulipulukwa “‘Onwe munombangi mbange’, otyo tyapopia Jeova, ‘iya ame Huku.’” Watanga otestu oyo ovikando vitatu. Konyima apulu okuti: “Oñgeni ombala Yonombangi mba Jeova ikala Mombimbiliya ayahakala ko Amelika?” Andyimupopila okuti: “Onombangi mba Jeova mboko Amelika navo vatala otestu ei okuti ipopia ombala yavo.” Mokonda hemupopilile etyi ankho ahanda okutehelela, anthumu ko Kokaleya ko Dzaleka, kokulio kuo Lilongwe.

ONONKHANO ONONGWA MOMUWO WOVITATEKA

Etyi nehika mokaleya ko Dzaleka mu Kakwenye yo 1984, andyivasimo Onombangi vakuatua vena 81. Okaleya ankho keyula unene iya ononkhuatwa vena 300 ankho valala pohi tyelinthiamaina. Konyima, Onombangi avehimbika okuliongiya ovikundyi ovitutu opo velilongese ovihonekwa ononthiki ambuho, iya otyo atyitupameka unene.

Mu Kulindi yo 1984, atuho atutualwa kombonge iya atupopilwa okuti matukala mokaleya omanima evali. Konyima, atupakwa mokaleya novanthu vehe Nombangi. Omutumini wokaleya apopila aveho okuti: “Onombangi mba Jeova kavapuene. Ngotyo, muhevekulumiyei okupuena tupu muhevetumei vekemupoleleko otupia opo muyakese onosikalu mbenyi. Mokonda ovanthu va Huku! Onombangi ambuho mba Jeova vapondola okupewa okulia tuvali monthiki, kavapakelwe muno mokonda onongangala, mahi omokonda vetavela etyi Ombimbiliya ipopia.”

Oviwa ovinyingi tuakala navio mokonda yovituwa vietu oviwa. Tyina kuanthikovela ine ombila ikahi nokuloka, ovayungi kavayeke ononkhuatwa valupuke. Mahi onthue ankho tuyekwa mokonda vetuyumba onthumbi vetyii okuti kamatukahateka. Mongeleka, monthiki imwe tuakaundapa kepia iya omuyungi avelelako. Onthue atumutyindi atumukondola kokaleya. Mokonda tuatualako okukala novituwa oviwa, enyina lia Jeova alihivilikwa novalume ankho vetuyunga.—1 Pedro 2:12.b (Tala pokatoi.)

TUAKALA VALI NOMIWO OMIWA

Mu 11 ya Kapepo yo 1985, andyiyovoka mo Kaleya ko Dzaleka iya andyihambukwa unene etyi nelivasa nombunga yange! Onthue tupandula Jeova wetukuatesako okukoleleya momivo vio vitateka. Tulitehelela ngo apostolu Paulu etyi ahoneka okuti: “Mokonda, vakuatate onthue katuhande okutomba ononkhumbi tuakalele nambo . . . Alo umwe ankho katutyii etyi matyiende nomienyo vietu. Ngotyo, ankho tulitehelela momitima vietu okuti tuhungi kokuipawa. Otyo tyaendapo opo tuhayumbe onthumbi muonthue muene mahi atuyumbu onthumbi mu Huku upindulapo vokuankhia. Huku wetuyovola kononkhia otyipuka tyimwe otyinene, tupu meketuyovola vali, iya tuna ekevelo mwe liokuti nkhele meketuyovola vali.”—2 Coríntios 1:8-10.

Pomuwo opo ankho tyimoneka ngoti kamatuhupu. Mahi ankho apeho tuita ku Jeova etuavele ononkhono, nounongo, nomutima weliola opo tutyivile okutualako okuetela omunkhima enyina liae.

Jeova wayamba ovilinga tuemulingila “momivo vikahi nawa, no momivo viovitateka.” Hono, tyituhambukiswa okutala Ombetele ongwa yomo Lilongwe no Nondyuo Mbomaliongiyo mbulamba po 1.000 mo Malawi! Ononkhano ombo onongwa mbuhuvisa ame na Lidasi, kuonthue ngoti onondyoi!c—Tala pokatoi.