Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w17 Kakwenye pp. 3-8
  • Ovola Omalumono Otyotyili

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Ovola Omalumono Otyotyili
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • EHIPULULO LIO MUUNDAPI OMUKALAVI
  • UUNDAPESA NOUNONGO OMALUMONO AHAVIUKILE
  • UHELIPAKE UNENE MOUYE WOVITANDA
  • TYINA OMALUMONO AMAPU
  • Panga Nounongo Etyi Molingi Komutwe
    Sesusi — Ondyila, Otyili, Omuenyo
  • Omalumono Ana Atunda ku Huku
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2009
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
w17 Kakwenye pp. 3-8
Pena ononkhalelo ononyingi mbokulinga oviawa pala okukuatesako ovilinga Viouhamba

Ovola Omalumono Otyotyili

“Lingei omapanga nomalumono ahaviukile.”​—LUCAS 16:9.

OVIIMBO: 32, 154

OKUTI UPONDOLA OKUHANGUNUNA?

  • Oñgeni tupondola okuundapesa omalumono etu opo tupameke oupanga wetu na Huku?

  • Oñgeni tupondola okulityilika okukala ovapika mouye uno wovitanda?

  • Omokonda yatyi watokolela okuovola omalumono otyotyili?

1, 2. Omokonda yatyi Jesus apopila okuti mouye mamukala ovanthu vahepa?

HONO, tyipuiya okuvasa onombongo. Ovakuendye ovanyingi vekahi nokuovola ovilinga mahi kavevivasi. Ovanthu ovakuavo vapaka omuenyo wavo motyiponga availukila kovilongo ovikuavo kuvasiwa onombongo. Iya pehepano kovilongo kuna omalumono, kuvasiwa ovanthu ovanyingi vahepa. Mouye auho, ovahona vakala vali ovahona iya vana vahepa vevilapo vali okuhepa. Omaovololo amwe alekesa okuti povanthu 100, pena vala omunthu 1 omuhona, 99 vetupu onombongo. Tyimoneka nawa okuti, ovanthu vamwe vahepa, mahi ovakuavo vena onombongo ononyingi vehevili okuundapesa. Jesus wetyiimbuka etyi apopia okuti: “Onwe apeho mamukala novahepi.” (Marcos 14:7) Omokonda yatyi Jesus apopila ngotyo?

2 Jesus ankho utyii okuti ovitateka vionombongo mavitualako alo Ouhamba wa Huku uvimana-ko. Ombimbiliya ilekesa nawa okuti “ovanthu vovitanda” kumwe novanthu vopulitika no vonongeleya, valinga onthele youye wa Satanasi. (Apocalipse 18:3) Ovanthu va Huku vekahi nokulipunga mo nonkhalelo ambuho ko pulitika no konongeleya mbomatutu. Mahi, katyitavela ovanthu va Huku velipunge mo nonkhalelo ambuho mouye uno wovitanda.

3. Omapulo patyi matulilongesa?

3 Tuesukisa okutala nawa ovituwa vietu inkha tuayembela kouye wovitanda. Opo tulinge ngotyo tuesukisa okulipula okuti: ‘Oñgeni mandyiundapesa omalumono ange opo ndyilekese okuti ndyimukuatyili ku Huku? Oityi ndyina okulinga opo nehelipake unene mouye uno wovitanda? Onongeleka patyi mbulekesa okuti ovanthu va Huku hono vayumba onthumbi mwe?’

EHIPULULO LIO MUUNDAPI OMUKALAVI

4, 5. (a) Oityi tyaenda nomuundapi omukalavi wapopiua mehipululo lia Jesus? (b) Oityi Jesus apopila ovalanduli vae valinge?

4 Tanga Lucas 16:​1-9. Ehipululo lia Jesus lio muundapi omukalavi litulunda okusoka. Omuhona weiva okuti omuundapi wae ukahi nokupesela omalumono ae, atokola okumutaata.a (Okatoi.) Mahi omuundapi “asoko nounongo.” Tyina nkhele ehenetewe movilinga, ulinga oupanga novanthu opo ha vemukuateseko. Jesus kapopile ehipululo eli opo ovalongwa vae valinge oupanga novanthu, ine okulinga ovipuka viapenga opo ha vahupe. Wati otyo ovanthu vomouye valinga. Mahi, Jesus wapopia ehipululo olio opo alongese otyipuka tyimwe tyakolela.

5 Jesus ankho utyii okuti ngetyi omuundapi ankho ekahi motyitateka, ovalanduli vae ovanyingi vapondola okukala novitateka mokonda vakala mouye uno omukalavi. Otyo apopila okuti: “Lingei omapanga nomalumono ahaviukile.” Omokonda yatyi apopila ngotyo? Mokonda tyina omalumono amapu, omapanga oo, Jeova na Jesus “mavevetambula monomphangu mbahapu.” Oityi tulilongesila kelondolo lia Jesus?

6. Oñgeni tutyii okuti ouye uno wonondando kaulingi onthele yehando lia Huku?

6 Namphila Jesus ahapopile omokonda yatyi aihanena omalumono okuti “kaaviukile,” mahi Ombimbiliya iyandyulula nawa okuti okukala nonombongo ononyingi katyilingi onthele yehando lia Huku. Mongeleka, Jeova tyahakuluminyua waavela Andau na Eva ovipuka aviho ankho vesukisa motyikunino tyo Endene. (Gênesis 2:15, 16) Etyi Huku aavela ospilitu sandu ovalembulwa, “nawike wapopia okuti ovipuka ena oviae muene, mahi ovipuka aviho ankho vena veliavela na vakuavo.” (Atos 4:32) Omuuli Isaia wapopia konthele yomuvo ovanthu aveho mavakakala nehambu liovipuka oviwa ohi mayave. (Isaías 25:6-9; 65:21, 22) Mahi tyina omuvo oo uhenehike-po, ovalanduli va Jesus vesukisa “okukala nounongo wokusoka.” Pamwe mavesukisa okuundapesa omalumono omouye uno opo velitekule, mahi tupu otyo vaovola okuhambukiswa Huku.

UUNDAPESA NOUNONGO OMALUMONO AHAVIUKILE

7. Elondolo patyi Jesus aava likahi mu Lucas 16:10-13?

7 Tanga Lucas 16:​10-13. Omuundapi wapopiua mehipululo lia Jesus walinga oupanga opo apole-ko ouwa. Mahi, Jesus uhanda ovalanduli vae valinge oupanga wokeulu, ine okulinga oupanga na Jeova na Jesus. Jesus ankho uhanda tunoñgonoke okuti onkhalelo tuundapesa omalumono ahaviukile, tyipondola okulekesa inkha tuvakuatyili ku Huku. Oñgeni tupondola okutyilinga?

8, 9. Popia onongeleka mbulekesa oñgeni ovanthu vekolelo vaundapesa omalumono avo.

8 Onkhalelo imwe tulekesa oukuatyili nomalumono etu oputyina tulinga oviawa opo tukuatesako ovilinga viokuivisa mouye auho ngetyi Jesus aula okuti otyo matyikamoneka. (Mateus 24:14) Omukainthu umwe ko India ankho wongiya onombongo mbovivela mokapapo. Ankho uhanda okulanda ovipuka viokunyana. Etyi okapapo keyula, aave onombongo aongiya opo mbukuatesako ovilinga viokuivisa. Omukuatate umwe ko India, ankho una ono koku mepia. Ankho ulinga oviawa viono koku, koseketa yokupita elaka lio Malaiala. Mokonda oseketa ankho ihanda okulanda ono koku, elitehelela okuti etyi aava tyapona vali po nombongo. Tupu, ovakuatate mo Grécia apeho vaavela ombunga Yombetele omulela wondende, nohitu, novikulia ovikuavo vali. Ombo onongeleka onongwa “mbokuundapesa ounongo.”

9 Omukuatate umwe wailukila kotyilongo otyikuavo waava eumbo liae ko Sri Lanka opo mulingilwe omaliongiyo, no vionge nokulaleka-mo ovakuatate vekahi movilinga viomuvo auho. Omukuatate oo ankho wapumbua onombongo, mahi ankho utyii okuti tyikuatesako ovaivisi vo potyilongo vehena onombongo. Kovilongo kuna ovilinga vietu viailikwa, ovakuatate vaava omaumbo avo opo mulingilwe Omaliongiyo. Otyo tyikuatesako ovakokoli-ndyila novanthu ovakuavo vehena onombongo ononyingi pala okufetela ondyuo yokuliongiyila.

Ovanthu va Huku vaundapesa omalumono avo opo vakuateseko vakuavo

10. Ouwa patyi tukala nao tyina tuava?

10 Onongeleka ombo mbulekesa okuti ovanthu va Huku “ovakuatyili motyipuka tyihehi.” (Lucas 16:10) Vaundapesa omalumono avo opo vakuateseko vakuavo. Oñgeni omapanga oo a Jeova elitehelela mokonda yononkhono valinga? Vahambukwa unene okunoñgonoka okuti tyina vaava vekahi nokupaka omalumono avo “otyotyili” keulu. (Lucas 16:11) Omphange umwe apeho waava onombongo opo akuateseko ovilinga Viouhamba, wapopia ovipuka viemumonekela mokueenda kuomanima omanyingi. Wahangununa okuti: “Naimbuka okuti tyina ndyiava tupu ndyikala vali nehando liokuevela vakuetu. Okuava tyankhuatesako okuevela, nokupwa-elundo na vakuetu, nokuhanumana liwa nokutavela okupakelwa-mo.” Ovanthu ovanyingi vaimbuka okuti okuava tyivekuatesako unene.​—Salmo 112:5; Provérbios 22:9.

11. (a) Tyina tuna otyali oñgeni matulekesa okuti tuundapesa nawa “ounongo”? (b) Oityi tyikahi nokumoneka pokati kovanthu va Huku hono? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

11 Tupu tulekesa “ounongo” tyina tuundapesa omalumono etu opo tukuateseko vakuetu movilinga viokuivisa. Alo umwe inkha katyitavela okunyingila movilinga vio muvo auho ine okuilukila oku kuesukisa vali ovaivisi, no ngotyo tupondola okukuatesako vakuetu. (Provérbios 19:17) Mongeleka, onombongo tuava mbukuatesako okulinga omikanda nokukuatesako ovilinga viokuivisa kovilongo viahepa, kuna ovanthu ovanyingi vekahi nokutavela otyili. Ovilongo ovinyingi ngo Congo no Madagascar no Ruanda Ombimbiliya ilanda onombongo ononyingi. Ike ilanda onombongo omunthu aundapa osimanu ine ohanyi. Mokueenda kuomanima omanyingi, ovakuatate vetu ankho vena okutokola inkha mavalandela okulia ombunga ine mavalande Ombimbiliya. Pehepano, mokonda yonombongo ovanthu vaava, eongano lia Jeova likahi nokupitiya nokuava Ombimbiliya otyali Ko Nombangi no valongwa Vombimbiliya. (Tanga 2 Coríntios 8:13-15.) Tyilinge vana vaava etyi vena na vana vatambula otyali aveho vakala omapanga a Jeova.

UHELIPAKE UNENE MOUYE WOVITANDA

12. Oityi Abraiau alinga tyilekesa okuti ankho uyumba onthumbi mu Huku?

12 Tupu tupondola okukala omapanga a Jeova tyina tuhelipake unene mouye wo nondando iya atuovola omalumono “otyotyili.” Ongotyo Abraiau omulume wekolelo alingile. Wetavelele ku Jeova asipo epunda-umbo lio Ur muna omalumono akakala momakaka mokonda ankho uhanda okukala epanga lia Jeova. (Hebreus 11:8-10) Apeho ankho uyumba onthumbi mu Huku tyipona okuyumba onthumbi momalumono. (Gênesis 14:22, 23) Jesus­ waavelele ondundo vakuavo okukala nekolelo. Nthiki imwe wapopila omukuendye umwe omuhona okuti: “Ankho uhanda okukala tyafuapo, enda kalandese ovipuka una, onombongo mbatyo ombuavela ovahepi, opo ukakale nolumono keulu. Konyima oya okala omulanduli wange.” (Mateus 19:21) Omukuendye oo ankho utupu ekolelo ngo lia Abraiau. Mahi kuna ovanthu ovakuavo vayumbile onthumbi mu Huku.

13. (a) Elondolo patyi Paulu aavela Timoteo? (b) Oñgeni tupondola okuendela melondolo lia Paulu hono?

13 Timoteo ankho omulume umwe una ekolelo. Etyi Paulu aihana Timoteo okuti “efualali likahi nawa lia Kristu Jesus,” ayawisako okuti: “Petupu omulume ukala efualali tupu otyo elipaka monondando mbo mouye, opo ahambukiswe omunthu wemupaka koufualali.” (2 Timóteo 2:3, 4) Movalanduli va Jesus hono, muakutikinya ovanthu ovanyingi vekahi movilinga viomuvo auho, valinga atyiho opo valandule onondonga mba Paulu. Velityilika omahongiliyo omouye okukala nomalumono. Vahinangela etyi Ombimbiliya ipopia okuti: “Omunthu wokulevala ukala omupika womunthu wemulevalesa.” (Provérbios 22:7) Satanasi uhanda tumanene ononkhono mbetu nomuvo wetu mouye wae wonondando. Vamwe valevala onombongo opo valande onondyuo, nomatuku-tuku, nokulongesiwa mo nosikola ononene, alo umwe okunepa. Inkha katulunguka, matukala no nongele omanima omanyingi. Tulekesa okuti tuna ounongo tyina tutyinda omuenyo wapepuka, nokulityilika okukala no nongele, nokupesela onombongo ononyingi. Tyina tulinga ngotyo tukala vali nomuvo wokuumbila Huku tyipona okukala ovapika vouye uno wonondando.​—1 Timóteo 6:10.

14. Oityi tuna okutokola okulinga? Popiapo onongeleka.

14 Opo tutualeko okutyinda omuenyo wapepuka, tuna okupaka tete momuenyo wetu Ouhamba wa Huku. Ovalinepi vamwe ankho vena ondando imwe iveavela onombongo. Mahi, ankho vahanda okukondoka movilinga vio muvo auho. Moluotyo, ovalinepi avalandesa owato wavo, novipuka ovikuavo viakolela. Konyima aveliave opo vakakuateseko okutunga ombala yo Nombangi mba Jeova ko Warwick, mo Nova York. Avahambukwa unene mokonda vaundapa ko Mbetele nomona wavo nomukuelume wavo, no tate yavo, mono simanu mbumwe movilinga ovio. Omphange umwe omukokoli-ndyila ko Colorado, mo América, ankho uundapa vala komuhuka mo mbango. Omuhona wae ankho uhanda aundape onthiki aiho opo ayawiswe vali ko nombongo. Mahi, okulinga ngotyo kemetyivili okukala omukokoli-ndyila, moluotyo ehetavela. Ombo onongeleka mbumwe mbulekesa ononkhono ovaumbili va Jeova vekahi nokulinga. Tyina tupaka tete momuenyo wetu Ouhamba wa Huku, otyo tyilekesa nawa okuti tupanda oupanga wetu na Huku, otyipuka tyimwe tyakolela vali komalumono.

TYINA OMALUMONO AMAPU

15. Omalumono patyi aeta ehambu enene?

15 Okukala nomalumono katyilekesa okuti tuayambwa na Huku. Jeova uyamba “ovahona vovilinga oviwa.” (Tanga 1 Timóteo 6:17-19.) Mongeleka, omphange umwe utiwa Lucia waimbuka okuti mo Albania muesukisa ovaivisi.b (Tala okatoi.) Ailukila ko Italia mo 1993. Ankho kaundapa, mahi ankho una onthumbi yokuti Jeova memutekula. Elilongesa elaka lio ko Albania iya akuatesako ovanthu 60 avelipakula. Hamwe potyilongo tukala katunelongese ovanthu velifwe opo. Mahi atyiho tulinga opo tukuateseko ovanthu okulilongesa konthele ya Jeova nokukala omapanga ae tukahi nokulipakela olumono lwa apeho.​—Mateus 6:20.

Ovipuka tulingila Jeova Nouhamba wae vituetela ehambu

16. (a) Oityi matyikamoneka nouye uno wonondando? (b) Oñgeni tuna okutala omalumono?

16 Jesus walekesa nawa okuti ouye uno wonondando maupu. Wati ‘tyina omalumono amapu,’ katile ‘inkha omalumono amapu.’ (Lucas 16:9) Mo nonthiki mbuno mbo nthyulilo, onondyuo mbokupaka onombongo mbumwe mbukahi nokuika iya kovilongo vimwe onombongo kambumoneka. Mahi apa katutu ovipuka mavivilipo. Opulitika, no nongeleya nouye wonondando wa Satanasi kamavitualako vali. Omuuli Ezequiel na Sofonias vaula okuti oolu no palata, ovipuka ovanthu vonondando vesuka vali navio unene, kamavikala vali nesilivilo. (Ezequiel 7:19; Sofonias 1:18) Oñgeni matulitehela tyina ouye ou wamapu iya atuimbuka okuti ankho tulinga ononkhono ononene mouye opo tukale nomalumono? Matulitehelela ngo mulume waundapa unene opo akale nomalumono omanyingi, mahi omalumono oo etupu esilivilo. (Provérbios 18:11) Omalumono omouye uno maapu. Ngotyo tulingei atyiho opo tukuateseko ovilinga Viouhamba nomalumono etu opo tulinge omapanga keulu. Etyi tulingila Jeova Nouhamba wae tyituetela ehambu lio tyotyili.

17, 18. Ovipuka patyi oviwa omapanga a Huku maakapewa?

17 Tyina Ouhamba wa Huku wameya, petupu vali omunthu makalanda ovihemba ine ondyuo opo akalemo. Okulia makukakala okunyingi, tupu kamakukakala vali ovahakuli. Omapanga a Jeova mavakahambukilwa ovipuka ohi maikaava. Oolu no palata mavikakala vala viokuhiviswa, kavikakala vali omalumono. Omamanya, nomiti novivela vikahi nawa mavikakala viokutunga onondyuo onongwa. Omapanga etu maveketukuatesako avahakevela okufetwa. Atuho matukakala novipuka aviho ohi yaava.

18 Oyo ondyambi imwe onene matukapewa nomapanga etu akala keulu. Ovafendi va Jeova pano pohi mavakahambukwa tyina vemeivi onondaka mba Jesus mbati: “Endyuei, onwe muayambwa na Tate yange, piñganei Ouhamba wafuiikwa pala onwe tunde ponthyimbi youye.”​—Mateus 25:34.

a Jesus kapopile okuti etyi omuundapi atendeleyua otyili ine omatutu. Mahi, ondaka “okutendeleyua” ikahi mu Lucas 16:1 ipondola okuhangununa omatutu omunthu umwe apopia konthele yomuundapi. Jesus wapopia vali etyi tyalinga omuundapi, kapopile vali konthele yokupolwa movilinga.

b Ehipululo liomuenyo wa Lucia Moussanett likahi mo Despertai! 22 ya Junho yo 2003 pomafo 18-22.

OÑGENI TUPONDOLA OKULINGA OVIAWA MO INTERNET

O site yetu jw.org

Ovilinga vio Nombangi mba Jeova mouye auho viokulongesa Ondaka ya Huku nokukuatesako vana vapita movinimawe, vikuatesuako no nombongo mbuawa novanthu votyali. Opo ulinge oviawa mo Internet, enda mo jw.org omange pana pati “Linga Oviawa Okukuatesako Ovilinga Viokuivisa Ouye Auho.

ONONDAKA MBAHANGUNUNWA

  • Ouye wo nondando: Onthele youye wa Satanasi waavela ovanthu ondundo yokukala nomalumono novipuka viehesukisile

  • Omalumono ahaviukile: Omalumono etu aeho. Katueundapesa vala pala ouwa wetu, mahi matukala omapanga a Jeova no a Jesus inkha tuundapesa omalumono etu opo tukuateseko vakuetu nokukuatesako Ouhamba wa Huku

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma