Tyina Umwe Tuhole Amayekepo Okuumbila Siovaa

1. Oñgeni vamwe vakala tyina umwe vehole amapolwa mewaneno?

OKUTI una umwe uhole wapolwa mewaneno? Otyipuka otyo tyihama unene! Omphange umwe utiwa o Hilda wapopia okuti: “Etyi omulume wange anyima konyima yomanima 41 tuakala tyelinepa, atyindyihama andyisoko okuti etyi otyipuka tyihama vali unene kovipuka aviho.b Mahi etyi omona wange apolwa mewaneno, asipo ovana vae nomukai wae atyindyihama vali unene.”

2-3. Ngetyi tyipopia o Salmo 78:40, 41, oñgeni Siovaa elitehelela tyina ovaumbili vae vemuyekapo?

² Soka oluihamo Siovaa akalele nalo etyi onoandyu mbae mbumwe mbemutyitukilapo! (Sunda 6) Tupu soka oñgeni Siovaa ankho aihamenwa tyina ova Isilayeli, ovanthu ehole, vemutyitukilapo ovikando ovinyingi. (Tanga Salmo 78:40, 41.) Naina Tate yetu Siovaa tyimuihama unene tyina umwe uhole amapolwa mewaneno. Siovaa wii oluihamo luove. Ngwe mekupameka nokukuatesako muetyi wesukisa.

³ Monthele ei matulilongesa oñgeni tupondola okukuatesuako na Siovaa opo tukolele tyina umwe tuhole amayekepo okumuumbila. Tupu matulilongesa oñgeni tupondola okukuatesako vakuetu vena umwe wapolwa mewaneno. Mahi nkhele matutale omalusoke amwe tuesukisa okulityilika.

WEHELIVELE ONOMBEI

4. Oñgeni ovohe vamwe vakala tyina omona wavo amapolwa mewaneno?

⁴ Tyina omona amayekepo Siovaa, ovohe ovanyingi vasoka okuti ñgeno ankho valingile tyimwe opo vakuateseko omona wavo okutualako okuumbila Siovaa. Otyo tyaendele nomukuatate Luka. Etyi omona wae apolwa mewaneno apopi okuti: “Ame ankho ndyilivela onombei. Pamwe ankho ndyita vala onondyoi onombi konthele yotyo. Ankho tyindyihama unene komutima, atee umwe pamwe ankho ndyilila vala.” Omphange Elizabeth nae wali notyitateka ngotyo wati: “Pamwe ankho ndyisoka okuti, oityi ame nalinga tyapenga? Tupu ankho ndyisoka okuti pokulongesa omona wange hamwe pena tyimwe nakambesa.”

5. Olie uvelwa onombei tyina umwe amayekepo Siovaa?

⁵ Tuesukisa okuhinangela okuti Siovaa watunga ovanthu nepondolo liokulikoyela etyi vahanda okulinga. Otyo tyilekesa okuti kanda munthu oe muene ukoya ine maumbila Huku ine kememuumbila. Ovana vamwe kavalongesilwe-ale novohe mahi no ngotyo avakoyo okuumbila Siovaa iya vatualako noukuatyili wavo. Mahi vamwe ovohe valinga umwe ononkhono mbokuvelongesa onondongwa mba Siovaa mahi etyi vekula avayekepo okuumbila Siovaa. Otyo tyilekesa okuti kanda munthu oe muene una okukoya ine maumbila Huku. (Jos. 24:15) Naina onwe vohole vokulivela onombei lipolei omalusoke oo!

6. Oñgeni ovana vakala tyina tate ine o me yavo amayekepo okuumbila Siovaa?

⁶ Pamwe tate ine o ina uyekapo okuumbila Siovaa atee umwe atundu meumbo. (Sal. 27:10) Otyo tyipondola okuihama unene kovana ankho valinga onthilo ovo tate yavo. Ester una tate yae wapolwa mewaneno wati: “Nalilile unene tyina ankho ndyitala tate ukahi nokuyekapo otyili katutu-katutu, pahe ayekepo umwe okuumblia Siovaa. Ame ndyihole unene tate iya etyi apolwa mewaneno ankho ndyilipula vala oñgeni ekahi. Mokonda yotyo pamwe ankho ndyikalela vala okulila.”

7. Oñgeni Siovaa akala tyina tala ovakuendye vena ovohe vapolwa mewaneno?

⁷ Tyina omukuendye ena tate ine ina wamapolwa mewaneno tyimuihama unene! Mahi kala tyityii okuti Siovaa wii oluihamo luove. Siovaa ukuhole iya uhambukwa unene tyina utualako okumuumbila noukuatyili. Tupu novakuatate vahambukwa unene. Hinangela okuti, haveko uvelwa onombei mokonda yetyi tate yove ine me yove akoya okulinga. Ngetyi tuapopia-le, Siovaa watunga ovanthu nepondolo liokulikoyela etyi vahanda okulinga. Kanda munthu welipakula ambatisalwa ‘makatyinda omutengi wotyilinga tyae.’ — Gal. 6:5, okatoi.

8. Oityi ombunga ina umwe wapolwa mewaneno ipondola okulinga tyina vakevelela akondoke? (Tupu tala okakasa kati “Kondoka ku Siovaa.”)

⁸ Tyina una umwe wapolwa mewaneno, momutwe wove olusoke lukalamo vala okuti kumbi makondoka. Oityi upondola okulinga tyina ukevelela? Linga atyiho uvila opo utualeko okupameka ekolelo liove. Tyina ulinga ngotyo mokala ongeleka ongwa kombunga yove atee umwe noku una wayekapo Siovaa. Tupu mokala nononkhono wesukisa opo ulambele motyitateka otyo. Pahe matutale ovipuka vimwe wesukisa okulinga.

OVIPUKA WESUKISA OKULINGA OPO UTUALEKO OKUPAMEKA EKOLELO LIOVE

9. Oityi wesukisa okulinga opo utualeko nekolelo liapama? (Tupu tala okakasa kati “Ono Tesitu Mbupondola Okukupameka Inkha Una Umwe Wayekapo Siovaa.”)

⁹ Tualako okulinga ovipuka vipameka oupanga wove na Huku. Lipameka tupu pameka vakuenyi vomombunga yove. Oñgeni upondola okutyilinga? Wesukisa okulinga ononkhono mbokutanga apeho Ondaka ya Huku nokusokolola kuetyi watanga nokuenda apeho komaliongiyo. Omphange umwe utiwa o Joana, una tate yae nomphange yae vayekapo okuumbila Siovaa wati: “Tyina ndyililongesa omahipululo Ombimbiliya konthele ya Abigaili na Ester na Sombe na Suse na Sesusi ndyitula omutima. Omahipululo oo anthulisa omutima nokumphameka. Tupu oviimbo vyo broadcasting vimphameka unene.”

10. Oñgeni etyi tyipopia o Salmo 32:6-8 tyitukuatesako okukoleleya?

¹⁰ Popila Siovaa ovipuka aviho vikusukalalesa. Tyina wamelitehelela okuti wasoya wayekepo okulikuambela ku Siovaa. Ita ku Siovaa ekukuateseko okutala otyitateka ngetyi ngwe etyitala ‘nokukulongesa onondunge, nokulekesa ondyila una yokuendela.’ (Tanga Salmo 32:6-8.) Tyipondola okukupuiya okupopila Siovaa oñgeni ulitehelela. Mahi Siovaa wii nawa-nawa oluihamo luove. Ngwe ukuhole unene otyo ekuitila umupopile atyiho tyili momutima wove. — Êx. 34:6; Sal. 62:7, 8.

11. Ngetyi tyipopia Ova Hebeleu 12:11, omokonda yatyi tuyumbila onthumbi meviyulo lya Siovaa? (Tupu tala okakasa kati, “Okupolwa Mewaneno Onkhalelo ya Siovaa Yokuviyula.”)

¹¹ Tavela etyi ovakulu vewaneno vatokola. Okupola mewaneno omunthu walinga etyi tyapenga Siovaa oe wetyipopia. Onkhalelo aviyula ikuatesako aveho, na una wokualinga onkhali. (Tanga Ova Hebeleu 12:11.) Ovanthu vamwe mewaneno vapondola okupopia okuti, etyi ovakulu vewaneno valinga tyokupola omukuatate mewaneno katyaviukile, mahi hinangela okuti ovanthu ovo kavahande okupopia ovipuka ovivi vialinga omukuatate wokuapolwa mewaneno. Kavei atyiho tyaenda-po. Otyiwa okukala nonthumbi yokuti ovakulu vewaneno vaendela monondongwa Mbombimbiliya pokuapola omunthu mewaneno, avakoyesila-ko “Siovaa.” — 2 Crô. 19:6.

12. Ovipuka patyi oviwa vamwe vakala navio mokuetavela onkhalelo Siovaa aviyula?

¹² Tyina umwe uhole amapolwa mewaneno inkha ukuatesako etyi ovakulu vewaneno vatokola, upondola okukuatesako wove okukondoka. Omphange Elizabeth, tuapopi-ale konthyimbi wati: “Okukala tyihapopi nomona wetu wapolwa mewaneno tyitupuyile unene. Etyi akondoka ku Siovaa, etupopila okuti ankho tyili wesukisa umwe okupolwa mewaneno. Tupu etupopila ovipuka elilongesila kokuapolwa mewaneno. Apopi vali okuti, onkhalelo ya Siovaa yokuviyula ikahi nawa.” Iya omulume wae Mark, wati: “Omona wetu tupu wetupopila okuti otyipuka tyimwe tyemukuatesako okukondoka omokonda ankho katupopi nae. Nahambukwa unene etyi Siovaa etukuatesako okumutavela.”

13. Oityi upondola okulinga matyikukuatesako tyina una umwe uhole wapolwa mewaneno?

¹³ Etyi upondola okulinga matyikukuatesako tyina una umwe uhole wapolwa mewaneno, okupopila omapanga ove oñgeni uliivite. Tupu kala novakuatate vena oupanga wapama na Siovaa, mavekukuatesako opo wahasoye. (Pro. 12:25; 17:17) Omphange Joana tuapopi-ale konthyimbi wati: “Ankho ndyilitehelela okuti ndyimulike. Mahi okutomphola nomapanga ndyiyumba onthumbi tyankhuatesako unene.” Mahi oityi upondola okulinga inkha mewaneno muna ovakuatate vekupopila ovipuka viyawisa koluihamo luove?

14. Omokonda yatyi tuesukisila ‘okutualako okukoleleya ovipuka vakuetu vetulinga nokulievela nomutima auho’?

¹⁴ Mphua-elundo novakuatate nonomphange. Wahasoke okuti aveho mavapopi vala ovipuka vikahi nawa. (Tia. 3:2) Onthue atuho tuvakuankhali, mokonda yotyo wahahuve inkha pena omukuatate ine omphange upopia ine ulinga otyipuka tyimwe tyekuihama. Apeho hinangela onondaka mba apositolu Paulu mbati: “Tualeiko okukoleleya ovipuka vakuenyi vemulinga nokulievela nomutima auho alo umwe inkha pena ou wemulinga otyipuka tyinumanesa.” (Kolo. 3:13) Omphange umwe ankho una wae wapolwa mewaneno wati: “Siovaa wankhuatesako okupolela-po oviponyo viovakuatate vange, ankho vahanda okumphameka mahi mokonda youkuankhali avayawisa vala koluihamo luange.” Oityi ovakuatate mewaneno vapondola okulinga opo vakuateseko ovakuatate vena vavo vapolwa mewaneno?

ETYI OVAKUATATE VAPONDOLA OKULINGA VAKUATESAKO VANA VENA VAVO VAPOLWA MEWANENO

15. Oityi tupondola okulinga tukuateseko ombunga ina wavo wapolwa mewaneno?

¹⁵ Kukunya nawa ombunga ya una wapolwa mewaneno tyina veya komaliongiyo. Omphange umwe utiwa Miriam wapopia okuti etyi ondenge yae apolwa mewaneno ankho usukalala unene tyina enda komaliongiyo. Omphange Miriam wati: “Ankho ndyilipula, oityi ovakuatate vapondola okupopia. Mahi ankho pena ovakuatate nonomphange navo vaihamenwa nga ame, avahapakela onkhongo ondenge yange wapolwa mewaneno. Mokonda yavo ankho hilitehelela okuti ndyimulike.” Omphange omukuavo wati: “Etyi omona wetu apolwa mewaneno omapanga ange vamphamekele unene. Atee umwe vamwe vapopile okuti netyi matupopi katutyi-ale. Pamwe ankho valila na ame, pamwe vanthumikisa omikanda. Etyi valingile tyankhuatesileko unene!”

16. Oityi ovakuatate mewaneno vapondola okulinga opo vatualeko okukuateseko ovakuatate vena vavo vapolwa mewaneno?

¹⁶ Tualako okukuateseko ovakuatate vena vavo vapolwa mewaneno. Mokonda yotyitateka tyavo vesukisa umwe uvelekesa okuti uvehole nokuvepameka. (Heb. 10:24, 25) Pamwe ombunga vena wavo vapolwa mewaneno, vehole okulitehelela okuti ovakuatate mewaneno kavapopi vali navo ngetyi ankho vapopia navo kohale, ngoti navo vapolwa mewaneno. Tuhayekei ovakuatate velitehelela ngotyo! Ovakuendye vena ovohe vapolwa mewaneno vesukisa okupandulwa nokupamekwa. Omphange Maria, una omulume wapolwa mewaneno atundu meumbo wapopia okuti: “Vamwe pomapanga ange ankho veya meumbo lietu, avanthelekela-ko nokunkhuatesako mefendelo liombunga. Ankho veihamenwa ngetyi na ame neihamenwe tupu valilile na ame. Tupu vandyakulilile etyi ovanthu vehimbika okupopia omatutu konthele yange. Ovipuka ovio viankhuatesileko unene!” — Loma 12:13, 15.

17. Oityi ovakulu vewaneno vapondola okulinga opo vakuateseko vokuasoya?

¹⁷ Vakulu vewaneno, ovolei onomphitilo mbokupameka onombunga vena wavo wapolwa mewaneno. Onwe muna otyilinga otyinene tyokupameka onombunga vena wavo wayekapo okuumbila Siovaa. (1 Tes. 5:14) Ovolei okuvepameka tyina eliongiyo lihenehimbike na tyina liamapu. Kevetaleleipo, amulikuambela navo. Undapei navo movilinga viokuivisa, pamwe vekongei mefendelo lienyi liombunga. Ovakulu vewaneno vesukisa okupameka vokuasoya, nokukala navo nokankhenda nokuvelekesa okuti vevehole, nokuvekuatesako muetyi vesukisa. — 1 Tes. 2:7, 8.

UHAYEKE EKOLELO LIOVE LITEPULUKE TUALAKO OKUYUMBA ONTHUMBI MU SIOVAA

18. Ngetyi tyipopia 2 Petulu 3:9, oityi Siovaa ahandela vana vayekapo okumuumbila?

¹⁸ Siovaa “kahande nawike eye okuhanyua-ko, mahi uhanda aveho velivele.” (Tanga 2 Petulu 3:9.) Namphila omukuatate alinga onkhali, no ngotyo Huku nkhele wesuka nae. Soka kuetyi Siovaa alingila ovanthu ovakuankhali, waava Omona wae ehole ngotyilikutila. Siovaa woovola okukuatesako vana vayekapo okumuumbila. Ngwe uhanda valinge ngetyi tyalingile omona omupeseli Sesusi apopile monthengele-popia imwe. (Luka 15:11-32) Kuna ovakuatate ovanyingi vayekelepo Huku mahi pahe vakondoka. Iya ovakuatate mewaneno avevetambula nomankhanya evali. Elizabeth, tuapopi-ale nae wahambukilwe unene etyi omona ae akondoka mewaneno. Wapopia okuti: “Ndyipandula unene vana vankhuatesileko, ekolelo liange alihatepuluka.”

19. Omokonda tuesukisila okutualako okuyumba onthumbi mu Siovaa?

¹⁹ Tutualeiko okuyumba apeho onthumbi mu Siovaa. Onondongwa etuavela opala okutukuatesako. Siovaa o tate wotyali nokankhenda iya uhole aveho vana vemuhole nokumuumbila. Kala tyityii okuti Siovaa nuka mekuyekepo movitateka. (Heb. 13:5, 6) Omukuatate Mark tuapopi-ale wati: “Siovaa nuka etuyekelepo. Atee umwe tyina tuna ovitateka Siovaa nuka etuyekapo.” Siovaa matualako okukuavela “epondolo liavilapo.” (2 Kol. 4:7) Naina, ove upondola okutualako nekolelo liapama namphila una umwe uhole wapolwa mewaneno.