Etyi Omukanda Eholololo Upopia Tyihangununa-tyi Kuove Mononthiki Mbuno?

1-2. Omokonda yatyi tuna okusuka netyi tyipopia omukanda Eholololo?

NTHIKI imwe waitiluale utale onofoto mo album ya mukuenyi mulii nae? Pahe ohimbika okumbutala, otyo utala-utala, mahi tyina uti ñgaa, ovanthu weetepo kuveyale. Mahi ovasipo ofoto imwe, nkhele okalapo okahimbwe nokuitala, ohatundupo liwa. Omokonda yatyi walingila ngotyo? Omokonda pofoto opo, no ove opo uli. Pahe ohimbika okusoka opi ofoto oyo mueipolelelwe! Pahe otyo utala vali nawa na vakwenyi munavo pofoto uveimbuke. Ofoto oyo wavasa, ilikalela konofoto ambuho watala, mokonda no ove opo uli.

² Omukanda Eholololo ukahi ngofoto. Omokonda yatyi? Omokonda yovipuka vivali. Tete, omokonda omukanda ou Eholololo onthwe umwe wahonekelua. Movelesikulu yotete yomukanda oo, tutangamo okuti: “Eholololo lya Sesusi Kilisitu, apewa na Huku opo alekese kovapika vae ovipuka vina okumoneka apa katutu.” (Ehol. 1:1) Ngotyo, tyahonekwa momukanda ou Eholololo, katyahonekelelwe ovanthu aveho, mahi tyahonekelwa vala onthwe, vokuelipakula ku Huku. Onthwe vanthu va Huku, katyituhuvisa okutala okuti no onthwe tuli nokupopila vakuetu ovipuka vikahi nokumoneka viapopiwa momukanda ou omuwa. Tyilinga umwe ngatyina uti, “opo foto no onthwe tuli.”

3-4. Ngetyi tyipopia omukanda Eholololo, onalupi omaulo oo maafuiswapo, iya otyo tyitukalesa ñgeni?

³ Otyipuka tya vali, tyayemba komuvo omaulo oo maafuiswapo. Apostolu Suau wapopia omuvo omaulo oo ankho maafuiswapo. Wati: “Kononkhono mba Huku andyitualwa monthiki ya Tatekulu.” (Ehol. 1:10) Etyi Suau ahoneka onondaka ombo menima 96 P.K., ankho kuakamba omanima omanyingi opo “onthiki ya Tatekulu” ihike-po. (Mat. 25:14, 19; Luka 19:12) Ngetyi tyipopia omaulo Ombimbiliya, onthiki oyo yahimbika mo 1914 etyi Sesusi akala Ohamba keulu. Okuhimbikila mo 1914, omaulo avasiwa momukanda Eholololo, ankho apopia ovanthu va Huku, aahimbika okufuiswapo. Ngotyo, onthwe pahe tukahi “monthiki ya Tatekulu”!

⁴ Mokonda tukahi momuvo omaulo ekahi nokufuiswapo, tuesukisa okutala nawa onondaka mbuvasiwa momukanda Eholololo 1:3, mbati: “Una ehambu, oyo una utangela peulu, na vana vatehelela onondaka mbeulo eli, iya avaendela movipuka viahonekwa-mo, mokonda omuvo wanakua ukahi popepi.” Tyotyili, tuesukisa ‘okutangela peulu’ opo ‘tutehelele onondaka mbeulo eli’ iya ‘atuendela-mo.’ Onondaka ombo tuesukisa okutavela, ombupi?

LIKUATEHILA, SIOVAA ETAVELE EFENDELO LIOVE

5. Oñgeni omukanda Eholololo upopia umwe nawa okuti tuesukisa okulikuatehila, opo Siovaa etavele efendelo lietu?

⁵ Mokapitulu ko tete komukanda Eholololo, tuanoñgonoka okuti Sesusi wii nawa ovipuka ankho vikahi nokumoneka momawaneno ovanthu va Huku. (Ehol. 1:12-16, 20; 2:1) Otyo tyamoneka umwe nawa movipuka Sesusi apopila omawaneno epandu-vali oko Asia Menor. Movipuka Sesusi apopia, wapopila umwe Ovakilisitau vokotyita tyotete ovipuka ankho vesukisa okulinga opo efendelo liavo litavelwe na Siovaa. Mahi etyi apopilile ovakilisitau ovo, tupu tyipopia umwe ovanthu va Huku mononthiki mbuno. Otyo tyitulongesa-tyi? Tyitulongesa okuti onkhalamutwe yetu Sesusi Kilisitu, wii nawa oñgeni tukahi moupanga wetu na Huku. Onthwe tukahi nokuhongolelwa na Sesusi; natyike eheete. Ngwe wii etyi tuesukisa okulinga opo tupandwe na Siovaa. Ovipuka patyi ekahi nokutupopila tuna okutavela mononthiki mbuno?

6. (a) Ngetyi tyipopia Eholololo 2:3, 4, otyitateka patyi Sesusi apopia ankho tyivasiwa mewaneno lyo Efesu? (b) Oityi tulilongesilako?

⁶ Tanga Eholololo 2:3, 4. Tuna okulinga atyiho opo ohole tuali nayo potete na Siovaa yahatepuluke. Otyipuka Sesusi apopila ewaneno lyo Efesu, tyilekesa okuti ankho vekahi nokukoleleya iya vatualako okuumbila Siovaa namphila ankho vena ovitateka ovinyingi. Mahi mokueenda kuomuvo, ombili ankho vena nefendelo lya Siovaa aihimbika okutepuluka. Pahe ankho vesukisa vali okuupiliya, mokonda ine kavetyilingi, efendelo liavo Siovaa ankho kamelitavela. Mononthiki mbuno, kuonthwe okulikuatehila vala katyituuka. Onthwe tulikuatehila mokonda yovipuka oviwa. Huku yetu kesukile vala neetyi tulinga, mahi tupu wesuka no mokonda yatyi tutyilingila. Etyi tulinga ovipuka tyesukisa unene ku Siovaa, mokonda uhanda efendelo lietu lituke kohole no konthilo tuna nae. — Pro. 16:2; Malu. 12:29, 30.

7. (a) Ngetyi tyipopia Eholololo 3:1-3, otyitateka patyi Sesusi amuene mewaneno lyo Salede? (b) Oityi onthwe tuna okulinga?

⁷ Tanga Eholololo 3:1-3. Tuna okukala tyalunguka, tyipahi. Vewaneno lyo Salede ankho vena otyitateka otyikuavo. Namphila kohale ankho vena umwe ombili movilinga vya Huku, mahi pahe konyima ankho kavesukile vali navio. Sesusi evelondola opo ‘vapahuke-po.’ Oityi tulilongesilako? Onthwe tutyii okuti Siovaa kalimbwa evi tumulingila. (Heb. 6:10) Nongotyo, tuahasokei okuti etyi tuemulingila-le kohale, ngotyo tyatuuka. Namphila pahe tuehevili vali okumulingila evi ankho tulinga kohale, mahi tuesukisa okuundapa “movilinga vya Tatekulu.” Tuesukisa okutualako tyalunguka iya tyipahi atee konthyulilo. — 1 Kol. 15:58; Mat. 24:13; Malu. 13:33.

8. Oityi tulilongesila kuetyi tyapopililwe vewaneno lyo Laodiseia, tyivasiwa momukanda Eholololo 3:15-17?

⁸ Tanga Eholololo 3:15-17. Tuna okukala nombili, nokukala ovakuatyili mefendelo tulingila Siovaa. Sesusi wapopia otyitateka otyikuavo ankho tyina vewaneno lyo Laodiseia. Ankho vekahi vala ngomaande ekahi “embiambiu.” Mokonda yonkhalelo oyo ankho vekahi, Sesusi evepopila okuti ‘ovahepi, vaetesa onkhenda.’ Ankho vesukisa okukala vali nombili movilinga vya Siovaa. (Ehol. 3:19) Oityi tulilongesilako? Opo tutualeko nombili yetu movilinga vya Siovaa, tuna okupanda ovipuka oviwa Siovaa etuavela opo tupameke oupanga wetu nae. (Ehol. 3:18) Tuahayekei ovipuka vivasiwa mouye uno vitutalule, ovilinga vya Huku atuvipakela ponthele.

9. Ovipuka Sesusi apopila vewaneno lyo Pelegamu nolio Tiatila, vilekesa okuti tuna okulityilika kutyi?

⁹ Tuna okulityilika ondongeso yovokuatyitukila-po otyili. Sesusi wapopia okuti vamwe mewaneno lyo Pelegamu ankho vekahi nokueeta omaliyapauko pokati kavakuavo. (Ehol. 2:14-16) Wapandulile vomo Tiatila, ankho velityilika “ovipuka viaya kohi vya Satanasi” iya evepopila ‘vakakatele’ motyili. (Ehol. 2:24-26) Ovakilisitatu vana ankho vahapameneale motyili, tupu ankho vayapulwa novokulongesa omatutu, ankho vesukisa okulivela. Oityi tulilongesilako mononthiki mbuno? Tuna okutyilika onondongeso ambuho mbehelikuatele netyi Siovaa apopia. Vokuatyitukilapo otyili “pokati ka vakuavo velilekesa ngatyina ovafendi va Huku mahi kavaendela muetyi tyelikuata nefendelo liavo.” (2 Tim. 3:5) Matutyivili vala okuimbuka, atuanye ovipuka vapopia, tyina tulilongesa nawa Ondaka ya Huku. — 2 Tim. 3:14-17; Sunda 3, 4.

10. Oityi vali tulilongesila kuetyi Sesusi apopila vewaneno lyo Pelegamu nolio Tiatila?

¹⁰ Katupondola okulinga ovipuka ovivi, iya tupu katupondola okuviyekelela. Vewaneno lyo Pelegamu nolio Tiatila, ankho vena otyitateka otyikuavo. Sesusi waviyulile vamwe momawaneno oo ankho valinga ovipuka ovivi. (Ehol. 2:14, 20) Oityi tulilongesila-ko? Tuahasokei okuti Siovaa mayekela mewaneno omunthu ulinga ovipuka ovivi mokonda vala weemuundapela-le omanima omanyingi, tupu hamwe una ovilinga ovinyingi meongano. (1 Sam. 15:22; 1 Pet. 2:16) Mahi uhanda tuendele movitumino viae, namphila ovanthu mouye uno vehesukile navio. — Efe. 6:11-13.

11. Oityi tuanoñgonoka atee apa? (Tupu tala okakasa kati “Etyi Tulilongesilako Mononthiki Mbuno.”)

¹¹ Oityi tuanoñgonoka atee apa? Tuanoñgonoka etyi tuna okulinga opo efendelo lietu litavelwe na Siovaa. Ine tukahi nokulinga ovipuka vilingisisa efendelo lietu okuhetavelwa na Siovaa, tuna okupiluluka liwa-liwa atulingi evi vikahi nawa. (Ehol. 2:5, 16; 3:3, 16) Sesusi una vali otyipuka otyikuavo apopilile omawaneno. Oityi vali evepopilile?

KALA TYAFUAPO UTYIVILE OKUKOLELEYA TYINA UMONESWA ONONTHUMBI

12. Oityi Sesusi apopilile vewaneno lyo Similina nolio Filadelefia, tuna okusuka natyo mononthiki mbuno? (Eholololo 2:10)

¹² Pahe matutale ovipuka Sesusi apopilile vewaneno lyo Similina nolio Filadelefia. Wapopilile ovakilisitau vahatile owoma tyina vamoneswa ononkhumbi, mokonda Siovaa ankho meveyambe. (Tanga Eholololo 2:10; 3:10) Oityi tulilongesilako mononthiki mbuno? Onthwe matumoneswa ononkhumbi, ngotyo tuna okukala tyafuapo tukoleleye. (Mat. 24:9, 13; 2 Kol. 12:10) Omokonda yatyi otyiwa okusoka kuotyo?

13-14. Oityi tyihole okumonekela ovafendi va Siovaa mokonda yetyi tyapopiwa momukanda Eholololo okapitulu 12?

¹³ Omukanda Eholololo utupopila okuti ovafendi va Huku ankho mavamoneswa ononkhumbi “monthiki ya Tatekulu.” Onthiki oyo, o momuvo uno tukahi. Eholololo okapitulu 12, upopia ovilwa viakalele keulu etyi Sesusi ahimbika okutumina. Mingeli, Sesusi Kilisitu, kumwe no noandyu avalwisa Satanasi novilulu. (Ehol. 12:7, 8) Onondyale mba Huku ambahaveteko, ambutahelwa pano pohi. Otyipuka otyo atyieta ononkhumbi ononyingi pano pohi. (Ehol. 12:9, 12) Mahi oñgeni otyipuka otyo tyakalesa ovanthu va Huku?

¹⁴ Omukanda Eholololo utupopila oñgeni Satanasi akala. Satanasi ketyivili vali okukondoka keulu, pahe una onyengo novalembulwa vahupapo, vakalelapo Ouhamba wa Huku, iya vena “otyilinga tyokuava oumbangi konthele ya Sesusi.” (Ehol. 12:17; 2 Kol. 5:20; Efe. 6:19, 20) Oñgeni eulo olio liafuisuapo?

15. “Onombangi onombali” mbapopiwa momukanda Eholololo okapitulu 11 ovalie, iya oityi ankho matyivemonekela?

¹⁵ Satanasi ahongiliya onondyale mba Huku mbumonese ononkhumbi ovalembulwa ankho vahongolela ovilinga viokuivisa Ouhamba wa Huku. Povanthu ovo vokuamonesilwe ononkhumbi opo ankho pena “onombangi onombali” vapopiwa ngatyina vaipawa.b (Ehol. 11:3, 7-11) Mo 1918, ovakuatate vena etyinana ankho vahongolela eongano avahungwa, konyima avapakwa mokaleya avapopilwa okuti mavakala-mo omanima omanyingi. Kovanthu ovanyingi, otyilinga tyovalembulwa ovo ankho tyikahi ngatyina tyanyima-po.

16. Otyipuka patyi tyihuvisa tyamonekelepo mo 1919, mahi okutuka pomuvo opo oityi Satanasi atualako okulinga?

¹⁶ Eulo livasiwa momukanda Eholololo okapitulu 11, lipopia okuti “onombangi onombali” ankho mavakala vali nomuenyo. Opo eulo olio lifuisuepo, apamoneka otyipuka tyimwe tyihuvisa etyi ovalembulwa ovo vayovolwa mokaleya. Mohanyi ya Março yo 1919, ovakuatate ovo ovalembulwa avayovolwa mokaleya, avahailikwa vali. Liwa-liwa avahimbika ovilinga viavo viokuivisa. Mahi Satanasi tyokumonesa ovanthu va Huku ononkhumbi ketyiyekelepo-ale. Pakala vala katutu, Satanasi ‘ahandye omaande ekahi ngondongi’, opo amonese ononkhumbi ovanthu va Huku. (Ehol. 12:15) Tyotyili, naina atuho ‘tuesukisa okukoleleya nokukala nekolelo.’ — Ehol. 13:10.

TUUNDAPEI UNENE MOVILINGASIOVAA ETUAVELA

17. Namphila ovaumbili va Huku ankho vekahi nokumoneswa ononkhumbi, oñgeni vakuatesuako monkhalelo ankho vahakevelela?

¹⁷ Omukanda Eholololo okapitulu 12, upopia okuti ovaumbili va Huku ankho mavakuatesuako monkhalelo vahakevelela. Omukanda oo upopia okuti ankho ‘ohi mainyini-po’ ononkhumbi mbukahi ngatyina uti “ondongi.” (Ehol. 12:16) Otyipuka otyo ngatyo umwe tyimoneka-po. Pamwe, ovatumini vouye wa Satanasi, novakoyesi vonomphela, vehole okuyovola ovaumbili va Huku. Ovaumbili va Siovaa avafindi onomphela ononyingi iya otyo atyivepe eyovo. Oityi valingile etyi vayovoka? Avaundapa vali unene movilinga Siovaa eveavela. (1 Kol. 16:9) Ovilinga ovio ankho viakutikinya-tyi?

18. Otyipi otyilinga tyetu tuna okulinga momuvo uno wonthyulilo?

¹⁸ Sesusi waulile okuti ovanthu vae mavaivisa onondaka “onongwa Mbouhamba wa Huku” tyina nkhele onthyulilo youye yeheneye. (Mat. 24:14) Tyina vaivisa, ankho mavakuatesuako no noandyu, nambo mbuivisa ‘onondaka onongwa mbahapu ku vana vakala kombanda yohi, vovilongo aviho, nomihoko aviho, nomalaka aeho, novanthu aveho.’ — Ehol. 14:6.

19. Oityi vali ovaumbili va Siovaa vena okuivisa?

¹⁹ Ovaumbili va Siovaa kavaivisa vala onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. Tupu vakuatesako otyilinga tyikahi nokulingwa no noandyu tyapopiwa momukanda Eholololo okapitulu 8 atee okapitulu 10. Onoandyu ombo mbukahi nokupopia omahingano maamonekela vana vehetavela Ouhamba wa Huku. Tupu, Onombangi mba Siovaa mavakaivisa onondaka mbekoyeso, mbukahi ngomamanya “ongandavila notupia,” kovanthu aveho vatuminwa na Satanasi. (Ehol. 8:7, 13) Ovanthu vesukisa okunoñgonoka okuti onthyulilo youye uno ili popepi, opo vapiluluke veye okuhupa monthiki yonyengo onene ya Siovaa. (Sof. 2:2, 3) Mahi ovanthu ovanyingi kamaveketavela. Otyo matukesukisila okukola omutima. Mokueenda kuononkhumbi ononene, ovanthu ovanyingi matyikeveihama okuiva onondaka mbekoyeso. — Ehol. 16:21.

TAVELA ONONDAKA MBEULO

20. Oityi matulilongesa mononthele onombali mambulandulako?

²⁰ Tuesukisa okutavela “onondaka mbeulo eli” mokonda tuli momuvo omaulo apopiwa momukanda Eholololo ekahi nokufuiswapo. (Ehol. 1:3) Mahi oñgeni matukoleleya tyina tumoneswa ononkhumbi iya atutualako okuivisa? Matukapamekwa novipuka evi vivali: Tete okunoñgonoka etyi omukanda Eholololo utupopila tyayemba konondyale mba Huku, vali, okunoñgonoka ovipuka oviwa matukapewa ine tutualako okukala ovakuatyili. Matulilongesa ovipuka ovio mononthele onombali mambulandulako.