Kala Nombembwa Tyina Una Ovitateka

1. “Ombembwa ya Huku oityi,” iya oñgeni itukuatesako tyina tukala nayo? (Ova Filipu 4:6, 7)

KUNA ombembwa imwe ovanthu wouye uno vehenekale nayo. “Ombembwa oyo ombembwa ya Huku.” Ombembwa oyo oputyina omunthu atula nawa omutima. Mahi vakala ngotyo ovo vana vala vena oupanga wapama na Siovaa. Tyina tuna ombembwa itunda ku Huku, tutula omutima. (Tanga Ova Filipu 4:6, 7.) Tupu tupondola okukala omapanga ovanthu vehole Siovaa. Mahi otyiwa vali, tukala omapanga a Huku “vokuaava ombembwa.” (1 Tes. 5:23) Tyina tunoñgonoka nawa Siovaa atumuyumbu onthumbi, nokumutavela, ombembwa yae maitukuatesako atuahakala notyiho tyina tuna ovitateka.

2. Oñgeni tutyii okuti tyitavela okukala nombembwa ya Huku?

² Mahi okuti tyitavela umwe okukala nombembwa ya Huku tyina tuli movitateka, ngetyi omauvela, noviponga, novilwa na tyina tumoneswa ononkhumbi? Ovitateka ngovio vipondola umwe okututilisa owoma. Mahi Sesusi walondolele ovalanduli vae okuti: “Omitima vienyi vihatokotelwe, nii vihakale nowoma.” (Suau 14:27) Vakuetu onombangi mba Siovaa, vekahi umwe nokueendela monondaka ombo Sesusi apopia. Mokonda Siovaa ukahi nokuvekuatesako, vehole okukala nombembwa namphila vavasiwa movitateka ovinyingi.

OÑGENI TUPONDOLA OKUKALA NOMBEMBWA TYINA KUMONEKA OMAUVELA

3. Ovitateka patyi tukala navio mokonda yomauvela?

³ Tyina kumoneka omauvela ngetyi omikihi tyipondola okutuetela ovitateka ovinyingi. Ovanthu ovanyingi vakala novitateka mokonda yomukihi ou Wokolona Vilu. Vokuovolola vapopia okuti, ovanthu ovanyingi vapulwa ankho vena ovitateka ovinyingi viatuka komukihi ou Wokolona Vilu. Mokonda yomukihi, vamwe ankho vena unene otyiho nokulinyengwa vala nokunwa unene nokukalela vala okulwa iya ovakuavo ankho vahanda vala pahe okuliipaa. Inkha potyilongo ukala pamoneka omauvela, oityi tyipondola okukuatesako okuhalingi otyiho okala nombembwa ya Huku?

4. Oñgeni okunoñgonoka etyi Sesusi apopia tyayemba kononthiki mbahulilila tyitutulisa omutima?

⁴ Sesusi wapopile okuti kononthiki mbahulilila, “ponomphangu ononyingi mapakamoneka omikihi.” (Luka 21:11) Oñgeni okunoñgonoka otyipuka otyo tyipondola okututulisa omutima? Tyina pamoneka omauvela, onthwe katyituhuvisa mokonda tutyeete umwe okuti ovipuka vikahi umwe nokueenda ngetyi Sesusi apopile. Naina otyiwa tulandule onondaka mba Sesusi mbati: “Muhatilei owoma.” — Mat. 24:6.

5. (a) Ngetyi tyipopia Ova Filipu 4:8, 9, oityi tuna okuiita tyina pamoneka omauvela? (b) Oñgeni okutehelela Ombimbiliya yangalavalwa tyipondola okukukuatesako?

⁵ Pamwe tyina kumoneka omauvela aa omikihi, tukala umwe notyiho atutili owoma. Otyo tyakalele ngotyo omuhikuena umwe ombangi ya Siovaa utiwa o Desi.b Etyi he yomona nou velikwai nae movohe nondotolo yae vaipawa nomukihi Wokolona Vilu, alingi unene otyiho tyokuti hamwe nae makuate ouvela atambulisa mee yae ankho wakulupa. Tupu ankho walinga otyiho tyokuti hamwe mataatwa movilinga ahetyivili vali okutekula ombunga yae nokufetela ondyuo ankho vakala. Ovipuka ovio ankho vimutilisa umwe owoma notumphoki vala ankho kelumono. Mahi Desi atulu vali omutima. Oityi tyemukuatesileko? Welikuambelele aiti Siovaa emukuateseko opo atule omutima. (Tanga Ova Filipu 4:8, 9.) Ankho utehelela Ombimbiliya yangalavalwa iya otyo ankho ongatyina Siovaa eya nokupopia nae. Ngwe wapopia okuti: “Onondaka mbo vokuatanga mbanthulisa omutima iya atyinthyinangelesa okuti Siovaa unthyole iya kamandyekepo.” — Sal. 94:19.

6. Oñgeni okulinga elilongeso liove lioulike nokuenda komaliongiyo matyikukuatesako?

⁶ Omauvela apondola okutupola omuvo wetu, mahi tuna okulunguka opo ehetupole omuvo wokulilongesa Ombimbiliya nokueenda komaliongiyo. Onongeleka mbapopiwa momikanda vietu no mono vidiu mbulekesa umwe nawa okuti ovakuatate vetu veli umwe nokutyivila okukoleleya namphila vena ovitateka. (1 Pet. 5:9) Tupu omaliongiyo etukuatesako okusoka kovipuka oviwa viapopiwa Mombimbiliya. Momaliongiyo tupamekwa, tupu tupameka vaakuetu. (Loma 1:11, 12) Tyina usoka umwe nawa oñgeni Siovaa akuatesako ovaumbili vae vokuna ovitateka viokuvela nokusoya, onthumbi yove mwe maipame. Tupu noove mokala nonthumbi yokuti mekukuatesako.

7. Oityi tulilongesila kuetyi tyalingile apositolu Suau?

⁷ Linga ononkhono mbokuhipulula na vakuenyi mewaneno. Mokonda yomukihi, tyipondola hamwe kamatyitavela okukala kumwe na vakuetu. Otyo tyipondola okutukalesa ngetyi tyakalele omu apositolu Suau. Ankho uhanda okulivasa nepanga liae Ngayu. (3 Suau 13, 14) Mahi Suau ankho utyii okuti pomuvo pana ankho kavapondola okulivasa. Pahe aovola oñgeni mapopi nae, emuhonekela omukanda. Ine katyitavela okulivasa na vakuenyi upondola vala okupopia navo mokuvehonekela ono mesasi nokuvelikalelela. Tyina tutomphola na vakuetu tukala nawa atuahaliwa nounye. Inkha no ngotyo nkhele ulinga vala otyiho, popia novakulu vewaneno otavela etyi mavekupopila. — Isa. 32:1, 2.

KALA NOMBEMBWA TYINA PAMAMONEKA OVIHUNA

8. Oñgeni ovihuna vinyona ombembwa yetu?

⁸ Ine motyilongo tyenyi muaendele ovihuna, ngetyi omaande elunga ahanya onondyuo, nonohika mbukwata otupia, novinimawe, tyipondola walingile unene otyiho. Ine ovipuka ovio viaipaele omunthu mwe uhole aa okuhanyapo ondyuo yove, tyipondola hamwe wakalele omapita olinyengwa umwe. Okukala ngotyo katyilekesa okuti uhole omalumono iya utupu onthumbi mu Huku. Otyitateka wakala natyo tyili tyisoyesa umwe unene iya okulinyengwa katyapengele. (Jó 1:11) Namphila uli motyitateka otyo, ove upondola okukala nehambu. Ñgeni ngotyo?

9. Oityi Sesusi apopia tyitukuatesako okulambela movihuna?

⁹ Hinangela etyi Sesusi apopile. Namphila ovanthu ovanyingi vasoka okuti kamakukalale ovihuna, mahi onthwe tutyii okuti makukala ovihuna vimwe ovinene mavitumonesa ononkhumbi. Tuna onthumbi oyo mokonda Sesusi wapopia okuti: “Makukamoneka ovinimawe ovinene” novihuna tyina onthyulilo youye uno nkhele yehenehikepo. (Luka 21:11) Tupu Sesusi wapopia okuti ovanthu “wokuhetavela ovitumino mavekeliyawisa” unene. Otyipuka otyo hono tyikahi umwe nokumoneka, mokonda hono tuhole okumona ovilwa, no nongangala, novinimawe. (Mat. 24:12) Sesusi kapopile okuti vana vahafende Huku ovo vala mavamono ovihuna ovio. Mokonda atee umwe novaumbili va Siovaa wokohale navo vakalele novitateka. (Isa. 57:1; 2 Kol. 11:25) Tyina tutumbukilwa novihuna Siovaa kalingi omahuviso opo etuyakulile kovihuna ovio, mahi metukuatesako opo tutule omutima atukala nombembwa.

10. Omokonda yatyi tupopila okuti okulifuiika tyina nkhele ovihuna viheneye tyilekesa okuti tuyumba onthumbi mu Siovaa? (Provérbios 22:3)

¹⁰ Matutyivili vala okulambela movihuna tyina tulifuiika tete. Okuti okulifuiika tete tyina ovihuna vieheneye tyilekesa okuti katuyumbu onthumbi mu Huku? Au hatyoko. Tyina onthwe tete tulifuiika tyina ovihuna vihenetumonekele, tyilekesa okuti tuna onthumbi yokuti Siovaa metukuatesako. Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Omokonda muene nondaka ya Huku itupopila okuti tuna okulifuiika pala ovitateka. (Tanga Provérbios 22:3.) Iya eongano lya Siovaa pokati komikanda nomaliongiyo no nondongwa tuhole okupewa, lihole umwe okutupopila omokonda yatyi otyiwa okulifuiika pala ovihuna.c Okuti tuyumba onthumbi mu Siovaa? Inkha tuyumba onthumbi mu Siovaa matulingi umwe atyiho eongano litupopila tyina nkhele ovihuna viheneye.

11. Oityi welilongesila ku Margaret?

¹¹ Tala etyi tyaendele nomukulukai umwe utiwa o Margaret. Mokonda apa ankho Margaret akala pakuata otupia, atundupo liwa-liwa okueenda no kokukuavo. Mokonda ankho mepunda-umbo muna ovanthu ovanyingi vekahi nokukahateka, metapalo amuyula omatuku-tuku omanyingi iya pahe ovanthu ankho vetupu apa vakuata. Meulu amuyula omuihi umwe omunyingi wanthikovela. Margaret pahe akala vala metuku-tuku liae. Mahi Margaret etyivili okuhupa mokonda ankho welifuiikale tete. Mo mumusila wae ankho wapakamo omapa ina ondyila onkhuavo ankho apondola okukuata. Iya atee umwe pondyila yatyo opo tete nkhele wakatalelepo-ale etyi otyihuna otyo tyiheneye. Margaret wetyivilile vala okuhupa mokonda tete ankho welifuiikale.

12. Omokonda yatyi otyiwa okuendela monondongwa tupewa?

¹² Mokonda ovatumini vahanda okutuyakulila pamwe vapondola okutupopila opo tuhandunde apa tukala, okuti hatyo avati tundeipo, aa hamwe okutupopila vali ovipuka ovikuavo. Ovanthu vamwe vaanya okulandula etyi vapopilwa novatumini, mokonda kavahande okusapo omaumbo avo nomalumono avo. Mahi oityi ovakilisitau valinga? Ombimbiliya yati: “Mokonda ya Tatekulu, tavelei kovatumini aveho vaholovonwa novanthu, tyilinge ohamba tyetyi omunene ine oe watuma ovatumini.” (1 Pet. 2:13, 14) Eongano lya Siovaa apeho litupopila etyi tuna okulinga opo tuliyakulile kovihuna. Apeho litupopila okuti tuesukisa okupopila ovakulu vewaneno apa tukala, nokuveavela onombalulo mbetu mbo telefone opo tyina kuamamoneka ovihuna vetyivile okutukuatesako. Okuti ove wapopila-le ovakulu vewaneno apa ukala nokuveavela ombalulo yove yotelefone? Tupu pamwe ovakulu vewaneno vapondola okutupopila opo tuhandunde meumbo, nokutupopila apa tuesukisa okuenda napo pekahi vali nawa, netyi tuesukisa okulinga opo tumone okulia no ñgeni tupondola okukuatesako vakuetu. Ine katulandula onondongwa ombo tupewa novakulu vewaneno, tyipondola okutuetela nokuetela ovakulu vewaneno. Hinangela okuti ovakulu vewaneno ovo vapewa otyilinga tyokutuyunga. (Heb. 13:17) Margaret wapopia okuti: “Okuetavela etyi ovakulu vewaneno vamphopila otyo tyandyovola.”

13. Oityi tyakuatesileko vakwetu onombangi vataulilile konohika ononkhuavo, okukala nehambu nombembwa?

¹³ Vakuetu onombangi mba Siovaa vokuataulila kovilongo ovikuavo mokonda yovihuna novilwa, valinga ononkhono opo vahambukilwe ovipuka vena nokuundapa unene movilinga vya Huku. Ngetyi tyalingile ovakilisitau wokohale etyi vataulila konohika ononkhuavo, vakuetu ovo navo vatualako “okuivisa onondaka onongwa mba Huku.” (Ovil. 8:4) Okuivisa onondaka onongwa tyivekuatesako okusoka vala Kouhamba avehesuku novitateka viavo. Mokonda yotyo, vatualako nehambu nombembwa.

OÑGENI MATUKALA NOMBEMBWA TYINA TUYELWE?

14. Oñgeni okuyalwa tyipondola okutupola ombembwa?

¹⁴ Okuyalwa tyipondola okutupola ombembwa. Tyina tuliongiya na vakuetu, nokuenda movilinga viokuivisa, nokukala na vakuetu tyituhambukiswa. Mahi inkha ovipuka ovio viilikwa tyipondola okutusoyesa nokututilisa owoma. Okukala ngotyo katyapengele. Mahi tupu tuesukisa okulunguka, mokonda Sesusi wapopia okuti okuyalwa tyipondola okutupundukisa. (Suau 16:1, 2) Opo naina oñgeni matukala nombembwa tyina tuyelwe?

15. Omokonda yatyi tuhapondola okutila owoma tyina tuyelwe? (Suau 15:20; 16:33)

¹⁵ Ondaka ya Huku yapopia okuti: “Aveho vahanda okufenda Huku kumwe na Kilisitu Sesusi tupu navo mavakahataikiswa.” (2 Tim. 3:12) Omukuatate umwe utiwa o Andrei ankho usoka okuti onombangi mba Siovaa kamavamoneswa-le ononkhumbi motyilongo tyavo. Wapopia okuti: ‘Motyilongo tyetu muna Onombangi ononyingi mba Siovaa, ovatumini kavetyivili-ale okuvepaka mokaleya aveho.’ Mahi otyipuka otyo ankho asoka atyihimbika okumulingisa otyiho. Ovakuatate ovakuavo vomotyilongo omo ankho vayumba vala onthumbi mu Siovaa ankho kavasoko okuti kamavapakwa mokaleya. Muene ankho vetyii umwe okuti vapondola umwe okuenda mokaleya mahi ankho kavasukalala vala nga Andrei. Pahe Andrei nae alandula umwe vala ongeleka yavo ayumbu vala onthumbi mu Siovaa. Etyi pakala Andrei pahe elitehelela umwe nawa, iya pehepano pahe una ombembwa namphila ena ovitateka. Otyipuka otyo tyipondola umwe okumoneka nonthwe. Sesusi wapopia okuti matumoneswa ononkhumbi mahi tupu wati matutyivili okukala ovakuatyili ku Siovaa. — Tanga Suau 15:20; 16:33.

16. Onondongwa patyi tuna okutavela tyina ovilinga vietu viailikwa?

¹⁶ Tyina ovilinga vietu viailikwa ombetele novakulu vewaneno mavetupopila etyi tuna okulinga. Onondongwa ombo mbutuyakulila opo tutualeko okutambula okulia kuopaspilitu no kutualako okuivisa namphila tyihapepukile. Linga atyiho opo utavele onondongwa ombo namphila umwe tyina umbutala ngoti kambukahi nawa. (Tia. 3:17) Tupu wahapopile ovanthu omanyina ovakuatate novipuka vilingwa meongano vahapondola okunoñgonoka. — Ecl. 3:7.

17. Ngo no apositolu oityi ove wakoya okulinga?

¹⁷ Otyipuka tyimwe tyilingisisa Satanasi okuyala Onombangi mba Siovaa omokonda utyii okuti ovo vena “otyilinga tyokuava oumbangi konthele ya Sesusi.” (Ehol. 12:17) Wahayeke Satanasi nouye wae vekusoyese. Okuivisa natyina umwe tuyelwe tyitukuatesako okukala nehambu nombembwa. Potyita tyotete ovatumini ova Sundeu vapopilile ono apositolu opo vahaivise vali, mahi ovalume ovo ovakuatyili avatualako okuivisa. Otyipuka otyo atyiveetela ehambu limwe enene nombembwa. (Ovil. 5:27-29, 41, 42) Mahi tyina ovilinga vietu viailikwa tuna okulunguka tyina tuivisa. (Mat. 10:16) Mahi inkha tulinga atyiho opo tuivise matukala nombembwa mokonda tutyii okuti tukahi nokuhambukiswa Huku, tupu tukahi nokuyovola ovanthu.

“HUKU YOMBEMBWA MAKALA NO ONWE”

18. Olie upondola okutuavela ombembwa yotyotyili?

¹⁸ Kala nonthumbi yokuti na tyina umwe una ovitateka ove upondola okukala nombembwa ya Huku. Omomivo ngoovio onthwe tusukisa okukala nombembwa ya Huku, ombembwa itunda vala ku Siovaa. Apeho yumba onthumbi mu Siovaa tyina motyilongo tyenyi muamatumbuka omukihi, novihuna, natyina uyelwe. Wahayekepo eongano lya Siovaa. Soka kovipuka oviwa matukapewa komutwe wandyila. Inkha ulinga ngotyo, ‘Huku yombembwa makala noove.’ (Fil. 4:9) Monthele mailandulako, matulilongesa oñgeni tupondola okukuatesako vakwetu tufenda navo vena ovitateka vakale nombembwa ya Huku.