Ohole Patyi Ituetela Ehambu Liotyotyili?
“Ovanthu vena ehambu ovo vana Huku yavo o Jeova!”—SALMO 144:15.
1. Omokonda yatyi omuvo uno welikalela unene nomivo omikuavo?
ONTHWE tukahi momuvo umwe welikalela unene nomivo omikuavo. Ngetyi Ombimbiliya yaulile, Jeova ukahi nokuongiya otyinyingi tyovanthu “tyatunda movilongo aviho, no momihoko, nomalongo, no momalaka aeho.” Ovanthu “ovanyingi” valamba po nomiliau etyinana iya vekahi “nokumulingila [Huku] ovilinga vikola otyitenya notyinthiki.” (Apocalipse 7:9, 15; Isaías 60:22) Nalumwe kuakalele ovanthu ovanyingi vehole Jeova iya no vomunthele yavo tyipona hono.
2. Ohole patyi ihekahi nawa tumona kovanthu vehemapanga a Huku? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)
2 Mahi, Ombimbiliya tupu yaulile okuti mononthiki mbetu ovanthu vehemapanga a Huku mavakala nohole yelikalela. Ohole oyo ilundwa nelungavi. Apostolu Paulu wahonekele okuti mononthiki mbonthyulilo, ovanthu mavakakala “vokulihole ovo muene, vokuhole onombongo” iya “vehole vali ovitalukiso tyipona Huku.” (2 Timóteo 3:1-4) Ohole oyo ilundwa nelungavi yelikalela unene nohole na Huku. Okuovola omalumono katyikalesa omunthu nehambu, namphila apondola okusoka okuti hamwe maimuetela ehambu. Mahi, ohole oyo yeta vala ovitateka mouye auho.
3. Oityi matulilongesa monthele ei iya omokonda yatyi?
3 Apostolu Paulu ankho utyii okuti ohole ilundwa nelungavi maikake unene iya nokupaka motyiponga Ovakristau. Ngotyo, wevelondola opo “vahondovoke” ine okulityilika kovanthu valekesa ohole oyo ilundwa nelungavi. (2 Timóteo 3:5) Mahi, onthwe katutyivili okulityilika okupopia, nokukala navo mononkhalelo ambuho. Ngotyo, oityi tupondola okulinga opo tuliyakulile kovituwa viovanthu vomouye iya atuhambukiswa Jeova, Huku yohole? Tutalei oñgeni ohole Huku ahanda tukale nayo yelikalela nohole yapopiwa mu 2 Timóteo 3:2-4. Konyima, tupondola okulitala onthwe muene, iya atutale oñgeni onthwe tupondola okulekesa ohole maitukalesa nehambu liotyotyili.
OHOLE NA HUKU INE OHOLE NONTHWE MUENE?
4. Omokonda yatyi katyapengele okukala nohole nonthwe muene?
4 Paulu wahoneka okuti: “Ovanthu mavakakala vokulihole ovo muene.” Okuti otyo tyilekesa okuti katupondola okukala nohole nonthwe muene? Au. Okukala nohole nonthwe muene tyitukalesa nawa tupu tyesukisa. Jeova oe wetulinga monkhalelo oyo. Jesus wapopia okuti: “Una okukala nohole namunthele yove ngetyi ulihole ove muene.” (Marcos 12:31) Tyotyili, inkha onthwe katulihole, katupondola okukala nohole navakuetu. Ombimbiliya tupu itupopila okuti: “Ovalume vena okukala nohole novakai vavo, ngetyi vehole omalutu avo muene. Una uhole omukai wae ulihole oe muene. Mokonda kutupu omunthu uyele olutu lwae muene. Mahi, ulutekula nokuluyunga nawa.” (Efésios 5:28, 29) Ngotyo, tyayandyuluka nawa okuti tuna okukala nohole nonthwe muene.
5. Oñgeni ove upondola okuhangununa ovanthu vokulihole ovo muene?
5 Ohole yapopiwa mu 2 Timóteo 3:2 hahole ikahi nawa. Ohole ilundwa nelungavi. Inkha omunthu umwe ulihole unene, usoka vali unene konthele yae muene. (Tanga Romanos 12:3.) Usuka vala unene nae muene, ehesuku na vakuavo. Tyina ovipuka vienda omapita, uvela onombei vakuavo. Omunongo umwe upopia konthele Yombimbiliya, waeleka omunthu ulinga ngotyo nosikisa iliwinga mombandwa yayo ikahi nawa, mahi kombanda ailekesa vala omakete ayo. Ovanthu ovo vetupu ehambu.
Ohole Huku ahanda tukale nayo itukalesa novituwa oviwa
6. Ouwa patyi utundililako tyina tukala nohole na Huku?
6 Ovanongo vamwe vapopia konthele Yombimbiliya, vetavela okuti Paulu wapopia tete ovanthu vokulihole ovo muene mokonda otyituwa otyo tyihindila ovanthu okukala novituwa ovikuavo ovivi viapopiwa konyima. Tyelikalela notyo, ohole Huku ahanda tukale nayo itukalesa novituwa oviwa. Ohole oyo yeeta ehambu, nombembwa, noumphua-lundo, nokankhenda, nouwa-tima, nekolelo, nepoleyo, nokulikondola omutima. (Gálatas 5:22, 23) Omuhoneki wono salmu wapopia okuti: “Ovanthu vena ehambu ovo vana Huku yavo o Jeova!” (Salmo 144:15) Jeova o Huku wehambu iya ovanthu vae navo vena ehambu. Tupu, ovanthu vokulihole ovo muene vasoka vala etyi vapondola okutambula, mahi ovaumbili va Jeova vena ehambu liokuava.—Atos 20:35.
Oñgeni tupondola okulityilika okukala nohole nonthwe muene, nokuhole onombongo iya novitalukiso? (Tala pono palagrafu 7)
7. Omapulo patyi maetukuatesako okunoñgonoka oñgeni ohole tuna na Huku ikahi?
7 Oñgeni tupondola okunoñgonoka inkha ohole nonthwe muene onene vali tyipona ohole tuna na Huku? Soka konthele yonondaka ombu: “Muhalingei natyike novilwa ine okulipakako, mahi tyilingei nomutima weliola, okutala vakuenyi ngatyina ovanene vali kuonwe, amuhatale vala komasuka-suka enyi muene, mahi tupu otyo mutala no komasuka-suka avakuenyi.” (Filipenses 2:3, 4) Tupondola okulipula okuti: ‘Okuti ame ndyikahi nokuendela monondonga ombo? Okuti ndyikahi nokulinga ononkhono mbokulinga etyi Huku ahanda ndyilinge? Okuti ndyiovola onomphitilo mbokukuatesako vakuetu mewaneno no movilinga viokuivisa?’ Hapeho tyapepuka okuundapesa omuvo wetu no nonkhono pala okukuatesako vakuetu. Pamwe okulinga ngotyo tyakutikinya okuundapa unene ine okusapo otyipuka tyimwe ankho tuhole unene. Mahi petupu vali otyipuka tyituetela ehambu enene tyipona okunoñgonoka Omukulami wouye auho iya nokupandwa nae!
8. Oityi Ovakristau vamwe valinga mokonda yohole vena na Huku?
8 Mokonda Ovakristau vamwe vehole Huku iya vahanda okumuundapela vali unene, vayekapo ovilinga ankho vipondola okuvekalesa ovahona. Omphange umwe ondotolo utiwa Erika, waholovona okukala omukokoli-ndyila tyipona okuundapa unene movilinga viokuhakula. Oe nomulume wae vaundapa movilongo ovinyingi. Omphange oo wapopia okuti: “Onongeleka onongwa tuakala nambo mokukuatesako ovanthu vapopia elaka ekuavo, nomapanga tualinga, tyituavela ehambu liotyotyili.” Alo hono Erika uhakula, mahi umanena vali omuvo no nonkhono mbae mokulongesa ovanthu konthele ya Jeova nokukuatesako ovakuatate vae no nomphange. Ayawisako okuti otyo tyimuavela “ehambu enene.”
OMALUMONO KEULU INE PANO POHI?
9. Omokonda yatyi omunthu uhole unene onombongo kakala nehambu?
9 Paulu wapopia okuti ovanthu mavakakala “vokuhole onombongo.” Omanima amwe konyima, omukokoli-ndyila umwe ko Irlanda wapopile nomulume umwe konthele ya Huku. Omulume oo aikula opasita yae, apolomo onombongo iya ati: “Etyi otyo huku yange!” Namphila ovanthu kavetyitavela, mahi ovanyingi ongotyo vasoka. Vena ohole no nombongo novipuka onombongo mbupondola okulanda. Mahi Ombimbiliya itulondola okuti: “Una uhole onombongo, kamatuuka onombongo ena, iya una uhole omalumono katuuka etyi afetwa.” (Eclesiastes 5:10) Omunthu uhole unene onombongo nalumwe masoko okuti pahe watuuka. Apeho uhanda vali iya alo umwe upesela omuenyo wae mokuovola onombongo. Otyo tyimuetela “omaluihamo omanene.”—1 Timóteo 6:9, 10.
10. Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yomalumono noluhepo?
10 Tyotyili, atuho tuesukisa onombongo. Onombongo mbutukuatesako. (Eclesiastes 7:12) Mahi okuti tupondola umwe okukala nehambu inkha tukala vala netyi tuesukisa? Yoo! (Tanga Eclesiastes 5:12.) Agur omona wa Jake wahoneka okuti: “Uhamphe nii oluhepo, nii omalumono. Mphe vala okakulia kange.” Tyapepuka okunoñgonoka omokonda yatyi omulume oo ankho ahahandela okukala omunthu wahepa unene. Wapopia okuti ankho kahande okuvaka, mokonda otyo ankho tyipondola okupenyesa Huku. Mahi omokonda yatyi omulume oo ankho kahande okukala omuhona? Wahoneka okuti: “Opo nahakale novipuka ovinyingi, andyikuniange iya andyipopi okuti: ‘Jeova olie?’” (Provérbios 30:8, 9) Ove hamwe wii ovanthu vayumba vali unene onthumbi momalumono tyipona mu Huku.
11. Oityi Jesus apopia konthele yonombongo?
11 Omunthu wokuhole onombongo kapondola okuhambukiswa Huku. Jesus wati: “Nawike upondola okukala omupika wovahona vevali; mayalepo umwe, akala nohole na mukuavo, ine mahumbupo umwe atombo omukuavo. Kamupondola okukala ovapika va Huku no Vomalumono.” Tupu wapopia vali okuti: “Yekeipo okulipakela omalumono pano pohi, pana ofwa, nonkhume yuulia, iya novimphulu vievaka. Mahi, pakei omalumono enyi keulu, kuhena ofwa nofulusu, iya kuna ovimphulu vihapondola okutemba nokuvaka.”—Mateus 6:19, 20, 24.
12. Oñgeni okutyinda omuenyo wapola pokati tyitukuatesako okuumbila Huku? Popia ongeleka.
12 Ovaumbili ovanyingi va Jeova vekahi nokuhetekela okukala nomuenyo wapola pokati. Vaimbuka okuti okulinga ngotyo tyivekalesa nomuvo omunyingi pala okuundapela Jeova iya tyiveetela ehambu. Jack, ukala ko Estados Unidos, walandesa ondyuo yae onene no nondando mbae opo akale omukokoli-ndyila kumwe nomukai wae. Wapopia okuti: “Ankho katyapepukile okusapo ondyuo yetu onene novipuka ovikuavo.” Mahi etyi ankho ehenelandese ondyuo yae, ankho ukondoka keumbo tyanumana mokonda yovitateka ankho ena kovilinga. Wapopia okuti: “Omukai wange, omukokoli-ndyila iya apeho una ehambu. Ngwe ankho upondola umwe okupopia okuti ‘Ame ndyina omuhona ukahi vali nawa tyipona vakuetu!’ Pahe mokonda naame ndyimukokoli-ndyila, tuundapela kumwe atuho pala Omuhona wike vala, Jeova.”
‘Okuti omuenyo wange ulekesa okuti ame ndyitavela kuetyi Ombimbiliya ipopia konthele yonombongo?’
Oñgeni tupondola okulityilika okukala nohole nonthwe muene, nokuhole onombongo iya novitalukiso? (Tala pono palagrafu 13)
13. Oityi tyipondola okutukuatesako okutala nawa olusoke tuna konthele yonombongo?
13 Tyina onthwe tutala nawa olusoke tuna konthele yonombongo, tuesukisa okukala ovakuatyili nonthwe muene iya atulipulu okuti: ‘Okuti omuenyo wange ulekesa okuti ndyitavela kuetyi Ombimbiliya ipopia konthele yonombongo? Okuti okuovola onombongo otyipuka tyakolela vali momuenyo wange? Okuti ndyisukalala vali unene nomalumono tyipona oupanga wange na Jeova novakuatate? Okuti ame ndyina umwe onthumbi yokuti Huku mandyavela ovipuka nesukisa?’ Tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova nalumwe mayekepo vana vayumba onthumbi mwe!—Mateus 6:33.
OKUTI TUHOLE VALI JEOVA INE TUHOLE OVITALUKISO?
14. Olusoke patyi luapola pokati konthele yovitalukiso?
14 Tupu, Ombimbiliya yapopile okuti kononthiki mbahulilila makukakala ovanthu “vehole vali ovitalukiso.” Ngetyi tutyii-ale, katyapengele okukala nolusoke luapola pokati konthele yonthwe muene no nombongo, tupu tutyii okuti tuesukisa okulinga ovitalukiso mokonda katyapengele. Ovanthu vamwe, vetavela okuti kavapondola okulinga ovitalukiso, mahi otyo omatutu, mokonda Jeova hatyoko etuhandela. Ombimbiliya ilunda ovaumbili vekolelo va Huku okuti: “Enda, kalie okulia kuove nehambu, nokunwa ovinyu yove nomutima omuwa.”—Eclesiastes 9:7.
15. Oityi tyihangununa okukala “nohole novitalukiso”?
15 Omukanda wa 2 Timóteo 3:4 upopia konthele yavana vehole unene ovitalukiso iya avahapake Huku momuenyo wavo. Tala okuti oversikulu kaipopi okuti ovanthu mavakala vali nohole novitalukiso tyipona Huku. Inkha ongotyo, ñgeno tyilekesa okuti vehole katutu Huku. Mahi oversikulu yati “avahakala nohole” na Huku. Omunongo umwe wapopia okuti oversikulu oyo “kaihangununa okuti ovanthu ovo vena ohole na Huku, mahi ihangununa okuti vetupu ohole na Huku.” Olio elondolo liakolela unene kuvana vehole unene ovitalukiso. Ombimbiliya ipopia okuti vana vehole unene ovitalukiso “vatyindwa” novitalukiso viomuenyo.—Lucas 8:14.
16, 17. Ongeleka patyi Jesus asapo konthele yonkhalelo ankho atala ovitalukiso?
16 Jesus wetulekesa oityi tyihangununa okupola pokati konthele yovitalukiso. Jesus waile “kotyipito tyotyinepo” noko “tyipito tyokutambula ovaenda.” (João 2:1-10; Lucas 5:29) Motyinepo ankho mutupu ovinyu ituuka, ngotyo Jesus alingi ehuviso iya omaande aakala ovinyu. Otyikando tyimwe, etyi ovanthu vamwe vapopile omapita Jesus mokonda yokulia nokunwa, oe wapopile okuti ovanthu vana ankho kavapolele pokati monkhalelo vatala ovipuka.—Lucas 7:33-36.
17 Mahi no ngotyo, ovitalukiso ankho hatyipuka tyakolela vali momuenyo wa Jesus. Ankho upaka Jeova pomphangu yotete iya alingi atyiho evila opo akuateseko vakuavo. Weliavele opo ankhie momuti wemone opo ayovole ovanthu. Jesus wapopile vana ankho vahanda okumulandula okuti: “Onwe muna ehambu tyina ovanthu vemupopia omapita nokumumonesa ononkhumbi, na tyina vakemba okumutendeleya ovipuka ovivi mokonda yange. Hambukwei amulombauka nehambu, mokonda ondyambi yenyi keulu onene, mokonda ongotyo vamonesile ononkhumbi ovauli vatetekela kuonwe.”—Mateus 5:11, 12.
Oñgeni tupondola okulityilika okukala nohole nonthwe muene, nokuhole onombongo iya novitalukiso? (Tala pono palagrafu, 18)
18. Omapulo patyi maetukuatesako okutala inkha tuhole unene ovitalukiso?
18 Oityi tyipondola okutukuatesako okutala inkha tuhole unene ovitalukiso? Onthwe tupondola okulipula okuti: ‘Okuti ovitalukiso viakolela vali unene kuame tyipona omaliongiyo novilinga viokuivisa? Okuti ame nafuapo opo ndyisepo ovipuka vimwe ndyihole unene mokonda ndyihanda okuundapela Huku? Tyina ndyiholovona ovitalukiso, okuti ndyisoka onkhalelo Jeova melitehelela?’ Mokonda tuhole Jeova iya tuhanda okumuhambukiswa, onthwe katulityilika vala ovipuka twii okuti viapenga, mahi tupu tulityilika ovipuka tusoka okuti vipondola okumunumanesa.—Tanga Mateus 22:37, 38.
OÑGENI TUPONDOLA OKUKALA NEHAMBU?
19. Olie uhapondola okukala nehambu?
19 Ouye wa Satanasi ukahi nokumonesa ovanthu ononkhumbi mokueenda kuomanima 6.000. Mahi pahe, mononthiki mbuno mbonthyulilo, ouye weyula ovanthu vasoka vala kuvo muene, ko nombongo, no kovitalukiso. Vasoka okuti ovipuka vahanda, ovio viakolela vali momuenyo wavo. Mahi ovanthu ovo kavapondola okukala nehambu liotyotyili! Tyelikalela notyo, Ombimbiliya ipopia okuti: “Vena ehambu ovo vana vena Huku ya Jako ngomukuatesiko wavo, vana vakevelela ku Jeova, Huku yavo.”—Salmo 146:5.
20. Oñgeni ohole una na Huku ikukuatesako okukala nehambu?
20 Ovanthu va Jeova vemuhole vali unene tyipona ovipuka ovikuavo. Omanima aeho, ovanthu ovanyingi vemunoñgonoka iya avakala nohole nae. Otyo otyilekeso tyokuti Ouhamba wa Huku ukahi nokutumina iya apa katutu mautuetela ononkhano onongwa! Tyina tulinga etyi Jeova etutuma, tumuhambukiswa iya otyo tyituetela ehambu. Vana vehole Jeova mavakakala nehambu pala apeho! Monthele mailandulako, matulilongesa konthele yovituwa vimwe ovivi, vietwa nohole ilundwa nelungavi. Tupu matutale oñgeni ovituwa ovio vielikalela novituwa oviwa ovaumbili va Jeova vena.