“Inkha Muanoñgonoka Ovipuka Evi, Mamukala Nehambu Inkha Muvilinga”

1. Oñgeni elungavi liovanthu vomouye likalesa otyituwa tyetu tyokuliola omutima?

OMOKONDA yatyi pamwe tyipuiya okuendela muetyi tulilongesa Mondaka ya Huku? Ehunga limwe omokonda opo tulinge etyi tyaviuka tuesukisa okuliola omutima. ‘Mononthiki mbuno mbonthyulilo’ tyipuiya unene okutualako nomutima weliola, mokonda ovanthu ovanyingi ‘velihole ovo muene, vehole onombongo, velipanda, vena omalityindailo’ iya ‘kavelikondola omutima.’ (2 Timóteo 3:1-3) Mokonda tuvaumbili va Huku, tutyii okuti ovituwa ovio ovivi, mahi pamwe tyimoneka ngoti ovanthu ovo vena ehambu liotyotyili. (Salmo 37:1; 73:3) Alo umwe tupondola okulipula: ‘Okuti ononkhono ndyilinga mbokupaka omasuka-suka a vakuetu komutwe mbuna umwe esilivilo? Inkha ndyiliola omutima, okuti ovanthu mavatualako okukala nonthilo naame?’ (Lucas 9:48) Inkha tuyeka elungavi lituhongiliye, matunyono oupanga wetu novakuatate iya ovanthu kamavaimbuka okuti tufenda Jeova. Mahi, okulilongesa onongeleka mbovanthu va Jeova veliolele omutima iya atuvehetekela, matyituetela ouwa.

2. Oityi tupondola okulilongesila kovaumbili va Huku vokohale?

² Oityi tyakuatesileko ovaumbili va Huku vokohale okukala omapanga ae? Oñgeni vetyivilile okumuhambukiswa? Opi vavasile ononkhono mbokulinga etyi tyaviuka? Ekolelo lietu malipame vali tyina tulilongesa iya atusokolola konongeleka mbavo.

OITYI TYITUKALESA NEKOLELO LIAPAMA?

3, 4. (a) Oñgeni Jeova etulongesa? (b) Opo ekolelo lietu lipame, oityi vali tuesukisa okulinga tyipona vala okukala nenoñgonoko?

³ Jeova utuavela etyi tuesukisa opo tutualeko nekolelo liapama. Utulongesa iya utuavela onondonga pokati ko Mbimbiliya, nomikanda, no site yetu, no JW Broadcasting, nomaliongiyo, no vionge. Mahi Jesus wapopia okuti tuesukisa vali ovipuka ovikuavo tyipona vala enoñgonoko. Wati: “Okulia kuange okulinga ehando lya una wanthuma, nokumanuhula ovilinga viae.”—João 4:34.

⁴ Ku Jesus, okulinga ehando lya Huku ankho ongatyina okulia. Ngetyi okulia ovikulia vikahi nawa tyitukalesa nekongoko, tupu okulinga ehando lya Huku tyipameka ekolelo lietu. Mongeleka, okuti nthiki imwe waile-ale keliongiyo nomovilinga viokuivisa tyaponwa, mahi okondoka nehambu?

5. Oñgeni ounongo utuetela ouwa?

⁵ Tyina tulinga etyi Jeova ahanda, tulekesa okuti tuvanongo. (Salmo 107:43) Ounongo weetela ouwa ovanthu vena-o. “Ovipuka aviho uhanda kavipondola okuelekwa nao. . . . Ounongo omuti womuenyo ku vana vakakatelamo, iya vana veukuata nawa mavakaihanwa okuti ovanthu vena ehambu.” (Provérbios 3:13-18) Jesus wati: “Inkha muanoñgonoka ovipuka evi, mamukala nehambu inkha muvilinga.” (João 13:17) Ovalongwa va Jesus ankho mavakala nehambu inkha vatualako okulinga etyi Jesus evepopilile. Ononthiki ambuho vaendelele muetyi Jesus alongesile, iya avalandula ongeleka yae.

6. Omokonda yatyi tuesukisa okutualako okuendela muetyi tulilongesa?

⁶ Hono, nonthue tuesukisa okutualako okuendela muetyi tulilongesa. Soka komunthili una oviti ovinyingi iya utyivila nawa okunthila. Ovipuka ovio mavimukuatesako vala okukala omunthili omunongo inkha uviundapesa. Namphila alinga otyilinga otyo omanima omanyingi, mahi no ngotyo wesukisa okutualako okuundapesa etyi elilongesa opo akale vali omunongo. Tyelifwa notyo, etyi tuanoñgonoka otyili, tuahambukilwe unene mokonda ankho tukahi nokuendela muetyi Ondaka ya Huku ipopia. Mahi opo tukale nehambu lihapu, ononthiki ambuho tuna okutualako okuendela muetyi Jeova etulongesa.

7. Oityi tuna okulinga opo tulilongesile kovanthu vapopiwa mo Mbimbiliya?

⁷ Monthele ei, matupopi ononkhalelo mbumwe tyipondola okutupuiya okutualako nomutima weliola. Tupu, matulilongesa oñgeni ovaumbili vamwe va Jeova ovakuatyili, vatuaileko nomutima weliola. Mahi okutanga vala katyituuka. Tuna okusoka ku etyi tulilongesa iya atuendela-mo.

TALA VAKUENYI NGATYINA VELIFWE NOVE

8, 9. Oityi Atos 14:8-15 itulongesa konthele yonkhalelo Paulu ankho eliola omutima? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁸ Huku uhanda ovanthu aveho “vayovolwe iya avakala nenoñgonoko liafuapo liotyili.” (1 Timóteo 2:4) Oñgeni utala vana nkhele vahanoñgonokele otyili? Apostolu Paulu waivisile kova Judeu ankho vei-ale ovipuka vimwe konthele ya Jeova. Mahi tupu waivisile ku vana ankho vafenda ovikahuku. Opo aivise kovanthu ovo, Paulu ankho wesukisa okuliola omutima. Ñgeni ngotyo?

⁹ Moungendi wo tete woumisionaliu Paulu alingile, waile na Barnabe mepunda-umbo lyo Listra. Ovanthu vo mepunda-umbo olio, ankho vatala Paulu na Barnabe ngatyina ono huku iya aveveihana omanyina ovikahuku viavo, ngetyi o Zeus na Hermes. Okuti Paulu na Barnabe vetyipandele? Okuti vetyitalele ngatyina ondyambi mokonda yokuamonesilwe ononkhumbi momapunda-umbo evali valambelele? Okuti vatalele onkhalelo vahilivikwa ngomphitilo yokukuatesako ovanthu ovo okunoñgonoka onondaka onongwa? Au! Vanumanene unene iya avevepopila okuti: “Omokonda yatyi mulingila ñga? Nonthue tuvanthu vala ngonwe iya tulambela movitateka onwe mulambela.”—Atos 14:8-15.

10. Omokonda yatyi Paulu na Barnabe ankho kavasoko okuti ovanene vali tyipona ova Listra?

¹⁰ Etyi Paulu na Barnabe vapopile okuti navo ovanthu, ankho vahanda ova Listra vanoñgonoke okuti navo ovakuankhali. Ankho kavekahi nokulekesa okuti onkhalelo yavo yokuumbila Huku yelifwa nonkhalelo ova Listra ankho vafenda. Paulu na Barnabe vatuminwe na Huku opo vakale onomisionaliu. (Atos 13:2) Valembulilwe nospilitu sandu iya ankho vena ekevelelo lihambukiswa. Mahi, no ngotyo ankho kavelitale ngatyina ovanene vali ku vakuavo. Vaimbuka okuti ovanthu ovo, navo ankho vapondola okukala nekevelelo liokukakala keulu inkha vetavela onondaka onongwa.

11. Oñgeni tupondola okuliola omutima nga Paulu tyina tuivisa?

¹¹ Pahe tuaimbuka onkhalelo imwe yokulekesa okuti tueliola omutima nga Paulu. Onthue katusoko okuti ovilinga vietu viokuivisa ine otyilinga tyimwe Jeova etukuatesako okufuisapo, tyitukalesa ovanene vali ku vakuetu. Tupondola okulipula okuti: ‘Oñgeni ndyilitehelela konthele yovanthu vo motelitoliu yange? Okuti ovanthu vamwe ndyivelinga okapungulula?’ Mouye auho, Onombangi mba Jeova valinga ononkhono mbokuvasa vana vahanda okutehelela onondaka onongwa. Vamwe alo umwe valinga ononkhono mbokulilongesa elaka ine ovituwa ovanthu ovanyingi vatala okuti kavisilivila. Mahi, nalumwe vasoka okuti vakolela vali ku vana valongesa. Valinga ononkhono mbokunoñgonoka kese omunthu opo vemukuatesako okulilongesa onondaka onongwa Mbouhamba.

ITILAKO VAKUENYI MOMALIKUAMBELO

12. Oñgeni Epafra alekesile okuti ankho usuka unene na vakuavo?

¹² Onkhalelo onkhuavo yokulekesa okuti tueliola omutima, okuitilako momalikuambelo ‘vana vena-le ekolelo ngo lietu,’ ine ovakuatate vetu nonomphange. (2 Pedro 1:1) Otyo Epafra alingile. Ombimbilya imupopia vala ovikando vitatu. Etyi Paulu ankho eli mokaleya mo Roma, wapopile konthele ya Epafra momukanda ahonekelele ova Kolosu. Wati: “Apeho umuitilako momalikuambelo.” (Colossenses 4:12) Epafra ankho wii nawa ovakuatate iya ankho usuka unene navo. Paulu wapopile okuti ‘wakalele nae mokaleya,’ tyilekesa okuti Epafra nae ankho una ovitateka. (Filêmon 23) Mahi no ngotyo, Epafra ankho usuka unene navakuavo iya alingi tyimwe opo evekuateseko. Epafra waitilileko ovakuatate vae nonomphange momalikuambelo iya alo umwe watumbulile omanyina avo. Otyo, nonthue tupondola okutyilinga. Omalikuambelo oo ena epondolo enene.—2 Coríntios 1:11; Tiago 5:16.

13. Oñgeni upondola okuhetekela Epafra tyina ulikuambela?

¹³ Soka komunthu umwe upondola okutumbula enyina liae momalikuambelo ove. Hamwe wanoñgonoka okuti omapanga ove novakuatate mewaneno vekahi nokulambela movitateka. Hamwe vena okulinga omatokolo ine vekahi nokulolwa. Tupu, upondola okutumbula momalikuambelo ove omanyina ovakuatate avasiwa mo jw.org, monthele yati: “Onombangi mba Jeova Vapakwa Mokaleya Mokonda Yekolelo Liavo.” (Tala IMPRENSA> CASOS JURÍDICOS.) Upondola okuitilako vana vankhisa umwe vehole, na vana vamonekelwa noviponga ine ovilwa, tupu na vana vena ovitateka vionombongo. Kuna ovakuatate ovanyingi vesukisa omalikuambelo etu! Tyina tuveitilako momalikuambelo, tulekesa okuti katusoko vala ku onthue, mahi tupu tutala komasuka-suka a vakuetu. (Filipenses 2:4) Jeova utehelela omalikuambelo oo.

“KANYAUKA OKUTEHELELA”

14. Oñgeni Jeova atehelela?

¹⁴ Onkhalelo onkhuavo tulekesa okuti tueliola omutima, omokutehelela nawa tyina vakuetu vapopia. Omukanda wa Tiago 1:19 utupopila opo ‘tukanyauke okutehelela.’ Jeova utehelela nawa. (Gênesis 18:32; Josué 10:14) Mongeleka, tala etompho livasiwa mu Êxodo 32:11-14. (Tanga.) Namphila Jeova ankho kesukisile okutehelela Moisesi, mahi wemuyekele apopie oñgeni elitehelela. Ankho ove, okuti ñgeno watehelela nawa omunthu walingile oviponyo kohale iya olandula onondonga mbae? No ngotyo, Jeova utehelela noumphua-lundo ovanthu aveho velikuambela kwe nekolelo.

15. Oñgeni tupondola okuhetekela Jeova tyina tutehelela nawa vakuetu?

¹⁵ Lipula okuti: ‘Inkha Jeova weliola omutima iya alo umwe utehelela ovanthu, ngetyi atehelele Abraiau na Rakele na Moisesi na Josue na Manoa na Eliya na Ezekia, okuti ame hipondola okulinga ononkhono mbokutehelela vakuetu? Okuti ndyipondola okulekesa vali onthilo kovakuatate vange, mokutehelela nawa etyi vapopia nokuvetavela tyina tyesukisa? Okuti pena umwe mewaneno ine o mombunga yange nesukisa okutehelela vali nawa? Oityi ndyipondola okulinga konthele yotyo?’—Gênesis 30:6; Juízes 13:9; 1 Reis 17:22; 2 Crônicas 30:20.

“HAMWE JEOVA MAMONO ONONKHUMBI MBANGE”

16. Oñgeni Ohamba David akalele etyi Simei emupopia omapita?

¹⁶ Okuliola omutima natyo tyitukuatesako okulikondola omutima tyina vakuetu vetulinga onya. (Efésios 4:2) Tuvasa ongeleka oyo mu 2 Samuel 16:5-13. (Tanga.) Simei, ombunga Yohamba Saulu, wapopile omapita David kumwe novanthu vae. David ankho upondola okutalameka Simei, mahi noumphua-lundo akoleleya. Oñgeni David etyivilile okulikondola omutima? Ekumbululo olio tulivasa tyina tutanga o Salmo 3.

17. Oityi tyakuatesileko David okulikondola omutima, iya oñgeni tupondola okumuhetekela?

¹⁷ David wahoneka o Salmo 3 etyi omona wae Absalau ankho ahanda okumuipaa. Simei wahinganene David etyi ankho ekahi nokulambela movitateka ovio, mahi no ngotyo David atualako tyahiliya. Oñgeni etyivilile? Mo Salmo 3:4, tuvasamo onondaka mba David mbati: “Mandyiihana Jeova, iya komphunda yae ikola, mankhumbulula.” Tyina tulingwa onya, tuesukisa okulikuambela ngetyi David alingile. Iya Jeova metuavela ospilitu sandu opo tukoleleye. Okuti upondola okulikondola vali omutima ine okuevela vakuenyi tyina vekulinga onya? Okuti una onthumbi yokuti Jeova wesuka novitateka viove iya mekukuatesako, nokukuyamba?

“OUNONGO, OTYIPUKA TYAKOLELA VALI KOVIPUKA AVIHO”

18. Ouwa patyi tupolako tyina tueendela monondonga mba Jeova?

¹⁸ Tyina tulinga etyi twii okuti tyaviuka, matukala ovanongo iya Jeova metuyambe. Provérbios 4:7 yati: “Ounongo, otyipuka tyakolela vali kovipuka aviho.” Namphila ounongo utei kenoñgonoko, mahi ounongo hakunoñgonoka vala ovipuka. Ounongo wakutikinya omatokolo tulinga. Alo umwe onohinyinyiki mbulekesa okuti mbuna ounongo tyina mbuongiya okulia mambuli pomuvo woutalala. (Provérbios 30:24, 25) Jesus Kristu, wiihanwa okuti “ounongo wa Huku,” apeho ulinga etyi tyihambukiswa Tate yae. (1 Coríntios 1:24; João 8:29) Huku metuyambe tyina tulekesa okuti tuvanongo mokutualako nomutima weliola iya nokulinga etyi twii okuti tyaviuka. (Tanga Mateus 7:21-23.) Ngotyo, linga atyiho uvila opo ewaneno likale omphangu omu aveho vapondola okuumbila Jeova nomutima weliola. Tyesukisa omuvo, noumphua-lundo opo tulinge etyi twii okuti tyaviuka. Mahi tyina tulinga ngotyo, tulekesa okuti tueliola omutima, iya otyituwa otyo matyitukuatesako okukala nehambu pahetyino, nokukakala nomuenyo uhapu.