Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w18 Kuhuhu pp. 9-14
  • “Ame Mandyendela Motyili Tyove”

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • “Ame Mandyendela Motyili Tyove”
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OMOKONDA YATYI OMUNTHU ALANDESILA OTYILI IYA OÑGENI ETYILINGA?
  • OÑGENI TUPONDOLA OKUKALA NONTHUMBI YOKUTI NALUMWE MATULANDESA OTYILI?
  • PAMEKA ETOKOLO LIOVE LIOKUTUALAKO OKUENDELA MOTYILI
  • “Landa Otyili Mahi Uhetyilandese”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
  • ‘Tutualeiko Okuendela Motyili’
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2022
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
w18 Kuhuhu pp. 9-14
Mokonda vanoñgonoka otyili ovalinepi ava vakumana: ovipito vihahambukiswa Jeova nomapanga omawa; okukuovola omalumono novilinga viokuivisa; ovitalukiso vinyona nokulilongesa Ombimbiliya

“Ame Mandyiendela Motyili Tyove”

“Ove Jeova, ndongese onondyila mbove. Ame mandyendela motyili tyove.” — SALMO 86:11.

OVIIMBO: 31, 72

OÑGENI MOKUMBULULA?

  • Oityi tyipondola okulingisa omuumbili wa Jeova “okulandesa” otyili?

  • Oñgeni tupondola okulityilika okuhondovoka motyili ine okutyiyekapo?

  • Ovipuka patyi vitatu vipondola okutukuatesako okutualako netokolo lietu liokuendela motyili?

1-3. (a) Oñgeni tuna okutala otyili? Popia ongeleka. (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.) (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

HONO, tyakaka unene okulanda otyipuka tyimwe iya konyima otyikondola vali. Tyina ovanthu valanda ovipuka mo internet, ovikando ovinyingi vevikondola vali. Hamwe omokonda hatyiwako ngetyi ankho vasoka ine hamwe pena etyi vamona tyihekahi vali nawa. Ngotyo, vatokola okuketyikumana notyipuka otyikuavo ine okukondolelwa onombongo mbavo.

2 Onthue katuhande okulinga ngotyo notyili tyo Mbimbiliya. Tyina “tuametyilande,” ine okutyinoñgonoka, onthue katuhande “okutyilandesa,” ine okutyiyekapo. (Tanga Provérbios 23:23; 1 Timóteo 2:4) Ngetyi tuelilongesa monthele yokualamba, tuakala omuvo omunyingi opo tunoñgonoke otyili. Hamwe tuayekapo ovilinga ankho vipondola okutukalesa ovahona. Tupu, hamwe tuayekapo oupanga novanthu vamwe, nokupilulula onkhalelo yetu yokusoka, novituwa vietu. Tuayekapo oviso novituwa vihahambukiswa Jeova. Mahi tutyii okuti petupu otyipuka tuasapo tyina vali esilivilo, tyipona ouwa utundilila kokunoñgonoka otyili.

3 Jesus wapopia onthengele-popia yomulume umwe ankho ukahi nokuovola omamanya akolela. Etyi omulume oo avasa emanya like liakolela unene, liwa-liwa alandesa ovipuka aviho ankho ena opo alande emanya olio. Emanya ankho lilekesa otyili konthele Youhamba wa Huku. Ngotyo, Jesus walekesa oñgeni otyili tyakolela ku vana vetyovola. (Mateus 13:45, 46) Etyi tuelilongesa ovipuka vyo tete, ine otyili konthele Youhamba wa Huku iya novipuka aviho viakolela vyo Mbimbiliya, nonthue ankho tuafuapo opo tuyekepo kese tyipuka natutyivile okuendela motyili. Inkha tutualako okutyipanda, nalumwe matutyiyekepo. Mahi, vamwe povaumbili va Huku vayekapo okupanda otyili iya avayapuka. Onthue katuhande okulinga ngotyo! Tuna okulandula onondonga mbo Mbimbiliya mbati “tualeiko okuendela motyili.” (Tanga 3 João 2-4.) Otyo tyilekesa okuti tupaka otyili pomphangu yo tete iya tutyilekesa monkhalelo tutyinda omuenyo wetu. Mahi omokonda yatyi omunthu alandesila otyili iya oñgeni etyilinga? Oñgeni tupondola okukala nonthumbi yokuti nalumwe matulandesa otyili? Iya oñgeni tupondola okupameka etokolo lietu ‘liokutualako okuendela motyili’?

OMOKONDA YATYI OMUNTHU ALANDESILA OTYILI IYA OÑGENI ETYILINGA?

4. Pononthiki mba Jesus, omokonda yatyi vamwe vayekele-po okuendela motyili?

4 Pononthiki mba Jesus, ovanthu vamwe vetavelele otyili mahi avahatualako okuendela-mo. Mongeleka, etyi Jesus avelele ovanthu okulia kehuviso, ovanthu ovo avemulandula alo konthele onkhuavo Yelunga lyo Galileia. Mahi konyima Jesus apopi onondaka mbeveihamene etyi ati: “Inkha kamuli ohitu Yomona womulume iya amuhanu ohonde yae, mutupu omuenyo muonwe muene.” Ovanthu ovo avahaiti ku Jesus opo ahangunune onondaka ombo, mahi avati: “Onondaka ombo mbunumanesa unene; olie upondola okumbutehelela?” Mokonda yotyo, “ovalongwa vae ovanyingi avakondoka kovipuka vasapo konyima iya avahatualako okuenda nae.”—João 6:53-66.

5, 6. (a) Omokonda yatyi vamwe vayekapo otyili? (b) Oñgeni omunthu apondola okuyekapo otyili?

5 Hono, ovanthu vamwe navo vayekapo okuendela motyili. Omokonda yatyi? Hamwe omokonda yenoñgonoko epe lyo Mbimbiliya ine hamwe vanumana netyi omukuatate umwe wiiwe nawa apopia ine alinga. Ovakuavo vanumana etyi omukuatate umwe eveviyula no Mbimbiliya ine hamwe ankho kavelivili nomukuatate umwe mewaneno. Tupu vamwe valandula omalongeso ovanthu vatyitukilapo otyili, no a vana vapopia omatutu konthele yo Nombangi mba Jeova. Oo, omahunga amwe vala alekesa omokonda yatyi vamwe vayekapo tyawina Jeova. (Hebreus 3:12-14) Mahi, ovanthu ovo ñgeno ankho vayumba onthumbi mu Jesus nga apostolu Petulu! Etyi vakuavo ankho vanumana no nondaka mba Jesus, Jesus apulu ono apostolu mbae inkha navo ankho vahanda okumuyekapo. Petulu akumbulula okuti: “Tatekulu okulie matwii nako? Ove una onondaka mbomuenyo uhapu.”—João 6:67-69.

6 Ovakuavo vayekapo otyili katutu-katutu, hamwe kavaimbukile okuti otyo ankho tyikahi nokumoneka-po. Omunthu uyekapo otyili monkhalelo oyo, ukahi ngowato utahua-tahua nomanyonda ondongi iya katutu-katutu alo ivomba. Ombimbiliya itulondola tukale tyalunguluka opo “tuhayapuke.” (Hebreus 2:1) Ovikando ovinyingi, omunthu uyekapo otyili monkhalelo oyo, utupu ehando liokutyilinga. Mahi katutu-katutu uyeka oupanga wae na Jeova utende. Oñgeni tupondola okukala nonthumbi yokuti otyo nalumwe matyimoneka nonthue?

OÑGENI TUPONDOLA OKUKALA NONTHUMBI YOKUTI NALUMWE MATULANDESA OTYILI?

7. Oityi matyitukuatesako okuhalandesa otyili?

7 Opo tutualeko okueendela motyili, tuna okutavela iya atuendela mu atyiho Jeova apopia. Otyili tyina okukala otyipuka tyakolela vali momuenyo wetu iya atuendela monondonga mbo Mbimbiliya movipuka aviho tulinga. Ohamba David walaele Jeova okuti: “Ame mandyendela motyili tyove.” (Salmo 86:11) David watokolele okutualako okuendela motyili iya nonthue otyo tuna okulinga. Inkha katutokola okulinga ngotyo, tupondola okuhimbika okusoka kovipuka tuayekapo mokonda yotyili, iya alo umwe tupondola okukala nehando liokukondoka kovipuka ovio. Mahi onthue katupondola okuholovona onondonga mbo Mbimbiliya matutavela ine matuaanye. Onthue tuna okuendela “motyili atyiho.” (João 16:13) Monthele yokualamba, tuelilongesa ovipuka vikuana hamwe tuayekapo opo tunoñgonoke otyili iya atuendela-mo. Pahe matulilongesa oñgeni tupondola okukala nonthumbi yokuti nalumwe matukondoka kovipuka tuayekapo.—Mateus 6:19.

Onthue katupondola okuholovona onondonga mbo Mbimbiliya matutavela ine matuaanye

Okukumana ovitalukiso vinyona nokulilongesa Ombimbiliya

8. Oñgeni onkhalelo omuumbili wa Jeova aundapesa omuvo wae ipondola okumulingisisa okuyekapo otyili? Popia ongeleka.

8 Omuvo. Opo tukale nonthumbi yokuti nalumwe matuyekepo otyili, tuna okutualako okuundapesa nawa omuvo wetu. Inkha katulunguka, tupondola okupesela omuvo omunyingi movitalukiso, mo internet, nokutala otelevisau. Namphila ovipuka ovio kaviapengele, mahi tupondola okupesela omuvo ankho tuundapesa opo tulilongese Ombimbiliya nokuenda movilinga viokuivisa. Otyo tyamonekele na Emma.a (Tala onondaka pokatoi.) Tunde pouna, ankho uhole unene ononkhambe iya pamwe ankho uvelama-ko. Mahi ahimbika okulitehelela omapita mokonda yomuvo ankho amanena motyitalukiso otyo iya atokola okulinga omapiluluko. Tupu, Emma welilongesila kongeleka ya Cory Wells, omphange umwe ankho wendela kononkhambe opo afetwe.b (Tala onondaka pokatoi.) Pahe Emma umanena omuvo wae movilinga vya Jeova tupu una vali omuvo wokukala nombunga yae nomapanga vaumbila Jeova. Ulitehelela okuti oupanga wae na Huku wapama vali iya uhambukwa okunoñgonoka okuti ukahi nokuundapesa omuvo wae nounongo.

Okukumana omalumono novilinga viokuivisa

9. Oñgeni omunthu apondola okupanda unene omalumono?

9 Omalumono. Opo tutualeko okuendela motyili, katupondola okuyeka omalumono akale otyipuka tyakolela vali kuonthue. Tyina tunoñgonoka otyili, tuimbuka okuti okuumbila Jeova tyakolela vali tyipona omalumono, iya onthue tuhambukwa okuyeka ovipuka ovio mokonda yotyili. Mahi putyina omuvo ulamba, tupondola okutala okuti vakuetu vekahi nokulanda ovipuka ovipe. Pamwe tupondola okulitehelela ngatyina tukahi nokupumbwa. Tupondola okuhahambukilwa vali ovipuka tuna iya atuhimbika okusuka vali nomalumono tyipona efendelo tulingila Jeova. Otyo tyituhinangelesa etyi tyaendele na Dema. Mokonda ankho uhole unene “ouye uno,” ayekepo okuundapa na apostolu Paulu. (2 Timóteo 4:10) Tyafuile Dema ankho uhole vali omalumono tyipona Huku. Ine hamwe ankho kahande vali okuyekapo ovipuka vimwe opo aundape na Paulu. Otyo tyitulongesa-tyi? Hamwe kohale ankho tuhole unene omalumono. Inkha katulunguka, ohole oyo ipondola okukondoka vali iya atuyekepo otyili.

10. Omahongailiyo patyi tuna okuanya?

10 Oupanga na vakuetu. Opo tutualeko okuendela motyili, katupondola okuyeka vana vahaumbila Jeova vetuhongiliye. Etyi tuelilongesa otyili, oupanga ankho tuna na vakuetu, nombunga yetu, wapiluluka unene. Vamwe hamwe vena umwe onthilo netyi tutavela, mahi o vakuavo hamwe veyele otyili. (1 Pedro 4:4) Tyotyili, onthue tulinga atyiho tuvila opo tulivile nombunga yetu, nokuvelingilako ovipuka oviwa. Mahi onthue katupondola okuyekapo ovitumino vya Jeova opo tuvehambukiswe. Iya ngetyi 1 Coríntios 15:33 ipopia, omapanga etu, ovanthu vana vaumbila Jeova.

11. Oñgeni tupondola okulityilika omalusoke novituwa ovivi?

11 Omalusoke novituwa ovivi. Opo tuendele motyili, tuna okukala tyasukuka komaiho a Jeova. (Isaías 35:8; tanga 1 Pedro 1:14-16.) Etyi tuanoñgonoka otyili, tualingile omapiluluko opo tuendele movitumino vyo Mbimbiliya. Vamwe puonthue, tualingile omapiluluko omanene. Mahi tuna okulunguka opo tuhakumane omuenyo wasukuka, nomuenyo wasila. Oityi tyipondola okutukuatesako okuanya kese tyipuka tyituhongiliya okulinga ovivi? Soka ku etyi Jeova etuavela opo tukale tyasukuka. Waava Omona wae ehole unene, Jesus Kristu. (1 Pedro 1:18, 19) Opo tutyivile okutualako tyasukuka komaiho a Jeova, apeho tuna okuhinangela oñgeni otyilikutila tya Jesus tyakolela unene.

Okukumana ovipito vihahambukiswa Jeova nomapanga omawa

12, 13. (a) Omokonda yatyi tuna okutala ovipito vimwe ngetyi Jeova evitala? (b) Oityi matulilongesa?

12 Oviso novituwa vihahambukiswa Huku. Ombunga yetu, na vana tuundapa navo ine tulongeswa navo kosikola, vapondola okutuhongiliya opo tuliwaneke navo kovipito viavo. Oityi tyipondola okutukuatesako okuanya okuliwaneka navo koviso novipito vihahambukiswa Jeova? Tuna okunoñgonoka nawa omokonda yatyi Jeova eyele ovipito ovio. Tupondola okuovolola momikanda vietu, nokuhinangela opi ovipito ovio viatuka. Inkha tusokolola omokonda yatyi tuhapondola okulinga ovipito ovio, matukala nonthumbi yokuti tukahi nokuenda monkhalelo ‘ihambukiswa Tatekulu.’ (Efésios 5:10) Inkha tuyumba onthumbi mu Jeova no Mondaka yae, kamatukala nowoma netyi ovanthu vapondola okusoka.—Provérbios 29:25.

13 Onthue apeho tuhanda okutualako okuendela motyili. Oityi matyitukuatesako okupameka etokolo lietu liokutualako okuendela motyili? Pahe matutale ovipuka vitatu tupondola okulinga.

PAMEKA ETOKOLO LIOVE LIOKUTUALAKO OKUENDELA MOTYILI

14. (a) Oñgeni okutualako okulilongesa Ombimbiliya matyitukuatesako okutokola okuhayekepo otyili? (b) Omokonda yatyi tuesukisila ounongo, nokuviyulwa, nenoñgonoko?

14 Tete, tualako okulilongesa Ombimbiliya, nokusokolola ku etyi ulilongesa. Apeho, taindya omuvo wokutyilinga. Tyina utualako okulilongesa, ohole una notyili mailiyawisa iya motokola okuhayekepo otyili. Provérbios 23:23 itupopila okuti tuna ‘okulanda otyili.’ Iya tupu itupopila okuti tuna okulanda “ounongo, nokuviyulwa iya nenoñgonoko.” Okunoñgonoka vala otyili katyituuka. Tuna okuendela motyili. Tyina tuna enoñgonoko, tuwaneka kumwe ovipuka tuelilongesa, novipuka twii-ale. Mahi ounongo utulunda okuendela muetyi tuanoñgonoka. Pamwe, otyili tyituviyula mokutulekesa omapiluluko tuesukisa okulinga. Tuna okukala tyafuapo opo tutavele liwa tyina tuviyulwa monkhalelo oyo. Ombimbiliya ipopia okuti onkhalelo oyo yokuvilwa yakolela vali tyipona opalata.—Provérbios 8:10.

15. Oñgeni otyili tyituyakulila ngepoha?

15 Vali, tuna okutokola okuendela motyili ononthiki ambuho. Ombimbiliya yeeleka otyili nepoha ankho livalwa nefualali. (Efésios 6:14) Kohale, epoha ankho likuatesako efualali okukala tyapama, tupu ankho limuyakulila movilwa. Mahi epoha ankho lina okukutwa nawa. Inkha efualali livombesa epoha, ngotyo ankho kamalimuyakulila vali. Oñgeni otyili tyituyakulila ngepoha? Okukakatela motyili tyo Mbimbiliya, matyituyakulila komalusoke apenga iya matyitukuatesako okulinga omatokolo omawa. Tyina tulambela motyitateka otyinene ine tuhongiliyua okulinga otyipuka tyapenga, otyili tyo Mbimbiliya tyitukuatesako okutokola okulinga etyi tyaviuka. Ngetyi efualali ankho lina okuvala epoha tyina lienda kovilwa, nonthue nalumwe tuna okuyekapo otyili. Tulinga atyiho opo tuendele motyili tyo Mbimbiliya mononkhalelo ambuho mbomuenyo. Tupu, efualali ankho lipondola okupaka omutunga walio mepoha. Pahe matutale oñgeni nonthue tupondola okutyilinga.

16. Oñgeni okulongesa otyili tyitukuatesako okutualako okuendelamo?

16 Tatu, longesa vakuenyi otyili tyo Mbimbiliya. Ombimbiliya yeelekwa nomutunga. Ngetyi efualali ankho likuata nawa omutunga, nonthue tuna okutualako okukuata nawa Ondaka ya Huku. (Efésios 6:17) Tuhanda okutualako okuviukisa onkhalelo yetu yokulongesa opo “tuundapese nawa ondaka yotyili.” (2 Timóteo 2:15) Tyina tulongesa vakuetu Nombimbiliya, tunoñgonoka vali nawa otyili iya atutyipande vali. Ngotyo, tupameka etokolo tualinga liokutualako okuendela motyili.

Otyili.

Lilongesa-tyo. Endelamo. Tyilongesa vakuenyi. (Tala ono palagrafu 14-16)

Otyili otyiawa tyakolela tuapewa na Jeova

17. Omokonda yatyi otyili tyakolela unene kuove?

17 Otyili otyiawa tyakolela tuapewa na Jeova. Tyitukuatesako okukala noupanga wapama na Tate yetu wokeulu. Oupanga oo, otyipuka tyakolela vali onthue tuna. Jeova wetulongesa-le ovipuka ovinyingi, mahi otyo nkhele onthyimbi vala! Walaa okuti matualako okutulongesa. Ngotyo, paka nawa otyili ngatyina waholeka emanya liakolela unene. Tualako “okulanda otyili mahi uhetyilandese.” Nga David, nove motyivili okufuisapo omulao ou, wati: “Ame mandyendela motyili tyove.”—Salmo 86:11.

a Enyina liapilululwa.

b Enda mo JW Broadcasting iya onyingila pana pati: OMAPULO NO NONGELEKA > OTYILI TYIPILULULA OVANTHU.

ONONDAKA MBAHANGUNUNWA

  • Okueendela motyili: Okutualako okulilongesa konthele yotyili tyitunda Mondaka ya Huku iya nokuendelamo. Onthue tuumbila Jeova iya tutavela atyiho etutuma

  • Okulandesa otyili: Okuyekapo okupanda otyili tuanoñgonoka. Otyo tyinyona oupanga wetu na Jeova. Iya pamwe tupondola okuyekapo otyili

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma