Okuti Ukahi Nokusoka Nga Jeova?

1, 2. Tyina oupanga wetu na Jeova utualako okupama, oityi tulilongesa okulinga? Popia ongeleka.

SOKA ñgeno omunthu umwe waavela omona otyipuka tyimwe. Vohe yo mona vemupopila okuti: “Uti napandula.” Omona metyilingi mokonda vohe vemupopila opo etyilinge. Mahi tyina omona ekula, uhimbika okunoñgonoka omokonda yatyi vohe vemulongesa okuti tyakolela okupandula tyina tuamalingilwa-ko ovipuka oviwa. Katutu-katutu, omona upandula vakuavo mokonda vohe vemulongesa otyituwa otyo.

² Tupu, otyo tyaendele nonthue. Etyi tuehimbika okulilongesa otyili, tuanoñgonoka okuti tyakolela okutavela ovitumino vya Jeova. Mahi tyina oupanga wetu na Jeova utualako okupama, tunoñgonoka onkhalelo yae yokusoka, ngetyi ovipuka ehole nevi eyele, iya nonkhalelo atala ovipuka. Tyina tuyeka omalusoke a Jeova ahongiliye omatokolo etu novipuka tulinga, ngotyo tukahi nokusoka ngae.

3. Omokonda yatyi tyipondola okutupuiya okutala ovipuka ngetyi Jeova evitala?

³ Namphila tukala nehambu tyina tusoka nga Jeova, mahi pamwe tyipuiya okutala ovipuka monkhalelo evitala mokonda tuvakuankhali. Mongeleka, onthue twii nawa oñgeni Jeova atala omaundalelapo, nomalumono, novilinga viokuivisa, nokuundapesa omapita ohonde, novipuka ovikuavo. Mahi tyipondola okupuiya okunoñgonoka omokonda yatyi Jeova atala ovipuka monkhalelo oyo. Ngotyo, oñgeni tupondola okulilongesa okusoka nga Jeova? Iya oñgeni otyo matyitukuatesako okulinga omatokolo omawa pehepano no komutwe wandyila?

OÑGENI TUPONDOLA OKUSOKA NGA HUKU?

4. Oityi tyihangununa okupilulula onkhalelo yetu yokusoka?

⁴ Tanga Romanos 12:2. Mo testu ei, apostolu Paulu wapopia etyi tuesukisa okulinga opo tutale ovipuka monkhalelo Jeova evitala. Wapopia okuti tuna “okuyekapo okukala tyelifwa nouye uno.” Ngetyi tuelilongesa monthele yokualamba, otyo tyilekesa okuti tuna okuanya omalusoke novituwa viouye. Mahi Paulu tupu wapopia okuti tuna okupilulula onkhalelo yetu yokusoka. Otyo tyihangununa okuti tuna okulilongesa Ondaka ya Huku, atunoñgonoka omalusoke ae, atusokolola kuo, iya atulingi ononkhono mbokutala ovipuka monkhalelo evitala.

5. Hangununa oñgeni okutanga vala tyelikalela nokulilongesa.

⁵ Okulilongesa tyakutikinya vali tyipona vala okutanga ine okunthinda omakumbululo. Tyina tutanga, tuna okusokolola oityi tyitulongesa konthele ya Jeova, oñgeni asoka iya omokonda yatyi asokela monkhalelo oyo. Tuna okulinga ononkhono mbokunoñgonoka omokonda yatyi Jeova etupopila tulinge ine tulityilike otyipuka tyimwe. Tupu, tuna okulinga omapiluluko monkhalelo tusoka, novituwa vietu. Tuna okuimbuka okuti tyina tulilongesa, hapeho matutyivili okusoka kovipuka ovio aviho. Mahi tyakolela unene okuovola omuvo wokusokolola ku etyi tutanga.—Salmo 119:97; 1 Timóteo 4:15.

6. Oityi tyimoneka-po tyina tusokolola Kondaka ya Huku?

⁶ Pena otyipuka tyimwe otyiwa tyimoneka-po tyina tusokolola apeho Kondaka ya Huku. Oityi? Onthue tukala nonthumbi yokuti onkhalelo Jeova asoka yafuapo. Tuhimbika okunoñgonoka onkhalelo Jeova atala ovipuka iya katutu-katutu atutavela omalusoke ae. Okulinga ngotyo matyitukuatesako okupilulula onkhalelo yetu yokusoka opo tusoke monkhalelo omphe. Katutu-katutu matukala nomalusoke a Jeova.

OMALUSOKE ETU AHONGILIYA OVIPUKA TULINGA

7, 8. (a) Oñgeni Jeova atala omalumono? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.) (b) Inkha tutala omalumono monkhalelo Jeova etala, oityi matupake tete momuenyo wetu?

⁷ Omalusoke etu ahongiliya ovipuka tulinga. (Marcos 7:21-23; Tiago 2:17) Matulilongesa onongeleka mbumwe mambutukuatesako okutyinoñgonoka nawa. Ongeleka imwe, ivasiwa mehipululo lipopia konthele yokutyitwa kwa Jesus. Ehipululo olio liyandyulula nawa oñgeni Jeova atala omalumono. Huku waholovona Jose na Maliya opo vatekule Omona wae, namphila ankho vahepa. (Levítico 12:8; Lucas 2:24) Etyi Jesus atyitwa, Maliya “emulangeka momutemba mokonda ankho petupu vali omphangu apa vapondola okukala.” (Lucas 2:7) Inkha Jeova ahandele, ñgeno walingile atyiho opo Jesus atyitilwe mondyuo ikahi nawa. Mahi Jeova ankho uhanda omona wae ekulile mombunga ipaka efendelo liae pomphangu yo tete. Otyo, ankho otyipuka tyakolela vali ku Jeova.

⁸ Ehipululo olio konthele yokutyitwa kwa Jesus, litulongesa oñgeni Jeova atala omalumono. Vohe vamwe, vahanda ovana vavo vakale nomalumono omanyingi, alo umwe tyina otyo tyipaka oupanga wavo na Jeova motyiponga. Mahi, ku Jeova, oupanga wetu nae otyipuka tyakolela vali. Okuti wetavela onkhalelo Jeova atala omalumono? Oityi ovipuka ulinga vilekesa?—Tanga Hebreus 13:5.

9, 10. Oñgeni tupondola okulekesa okuti okupundukisa vakuetu tutyitala ngetyi Jeova etyitala?

⁹ Ongeleka onkhuavo, ilekesa oñgeni Jeova atala omunthu upundukisa vakuavo, ine ulinga otyipuka tyituala vakuavo kokulinga onkhali ine okuyekapo okuumbila Jeova. Jesus wati: “Una upundukisa umwe povatutu ava vena ekolelo, hahe vali akutilwe emanya liokukunkha momunyino, lina liliseteswa notyimbulu iya ayumbwa melunga.” (Marcos 9:42) Onondaka ombo mbakolela unene! Iya onthue tutyii nawa okuti Jesus ukahi nga Tate yae. Ngotyo, tuna onthumbi yokuti Jeova unumana unene tyina omunthu umwe apundukisa umwe povalongwa va Jesus.—João 14:9.

¹⁰ Okuti okupundukisa vakuetu tutyitala ngetyi Jeova na Jesus vetyitala? Oityi ovipuka tulinga vilekesa? Mongeleka, hamwe tuhole onkhalelo imwe yokuvala, nokulihiwisa. Mahi oityi matulingi inkha tuimbuka okuti vamwe mewaneno vanumana notyo ine vakala nomalusoke omavi? Okuti ohole tuna novakuatate maitulundu okuyekapo okuvala ine okulihiwisa monkhalelo oyo?—1 Timóteo 2:9, 10.

11, 12. Oñgeni okuyala ovipuka Jeova eyele nokulikondola omutima matyituyakulila?

¹¹ Pahe matutale ongeleka ya tatu: Jeova uyele ovipuka ovivi. (Isaías 61:8) Onthue tutyii okuti pamwe tyipuiya okulinga etyi tyaviuka mokonda tuvakuankhali. Mahi, no ngotyo Jeova uhanda atuyale ovipuka ovivi ngae. (Tanga Salmo 97:10.) Inkha tusokolola omokonda yatyi Jeova eyelele ovipuka ovivi, matyitukuatesako okuanya okulinga ovipuka ovivi.

¹² Inkha tulilongesa okuyala ovipuka ovivi, tupu matyitukuatesako okuimbuka okuti ovipuka vimwe viapenga namphila Ombimbiliya kaityipopi nawa-nawa. Mongeleka, otyipuka tyimwe otyivi tyakaka unene hono, omuhikuena okunyanena pekolo liomukuendye. Mokonda ovanthu vamwe vasoka okuti otyo tyelikalela nokulala nomunthu, vapopia okuti katyapengele okutyilinga.a (Tala onondaka pokatoi.) Mahi okuti ongotyo Jeova etyitala? Hinangela okuti Jeova uyele ovipuka aviho ovivi. Ngotyo, tulityilikei ovipuka aviho ovivi mokulilongesa okukala notyituwa tyokulikondola omutima, nokuyala atyiho Jeova eyele.—Romanos 12:9.

SOKA PEHEPANO ETYI MOLINGI KOMUTWE WANDYILA

13. Omokonda yatyi pehepano tuna okutala ovipuka monkhalelo Jeova evitala, opo tutyivile okulinga omatokolo omawa komutwe wandyila?

¹³ Tyina tulilongesa, tuna okusoka oñgeni Jeova atala ovipuka mokonda tyitukuatesako okulinga omatokolo omawa. Konyima, inkha tuvasiwa notyitateka tuesukisa okulinga liwa etokolo, matukala tyafuapo iya atunoñgonoka etyi matulingi. (Provérbios 22:3) Tutalei onongeleka mbumwe mbapopiwa mo Mbimbiliya.

14. Oityi tulilongesila konkhalelo Jose akumbululile omukai wa Potifar?

¹⁴ Etyi ankho omukai wa Potifar ahanda okuyondya Jose opo alale nae, liwa-liwa Jose aanye. Tyafuile, Jose ankho usokolola oñgeni Jeova atala otyinepo. (Tanga Gênesis 39:8, 9.) Jose apopila omukai wa Potifar okuti: “Oñgeni ndyipondola okulinga otyipuka etyi otyivi, nokulinga onkhali ku Huku?” Otyo tyilekesa okuti Jose ankho utala ovipuka ngetyi Huku evitala. Iya onthue? Oityi molingi inkha omunthu uundapa nae uhimbika okulinga ovipuka vilekesa okuti ukuhanda? Iya oityi molingi inkha omunthu umwe ekutuma omalutalatu ovanthu vahavalele ine onomesasi mbulekesa okuti uhanda okulala nove?b (Tala onondaka pokatoi.) Inkha tuelilongesa-le onkhalelo Jeova atala ovipuka, atutavela omalusoke ae iya atutokola etyi matulingi, matyitupepukila okukala ovakuatyili ku Jeova.

15. Oñgeni matutualako okukala ovakuatyili ku Jeova ngetyi tyalingile ova Hebreu vetatu?

¹⁵ Tupu tala ongeleka yova Hebreu vetatu, Sadrake na Mesake na Abedeneku. Vatuaileko tyapama etyi Ohamba Nambukondonosole evetuma opo vafende otyilolo. Onkhalelo vakumbulula ohamba yalekesa nawa okuti ankho veityi-ale etyi matyitundililako inkha vatualako noukuatyili ku Jeova. (Êxodo 20:4, 5; Daniel 3:4-6, 12, 16-18) Iya onthue hono? Oityi molingi inkha omuhona wove ekuiita waave onombongo opo valinge otyipito tyelikuata nefendelo liomatutu? Tuna okusokolola pehepano oñgeni Jeova atala ovipuka ovio, atuhakevelela vala tyina viamamoneka-po. Iya tyina tuamalolwa mononkhalelo ombo, matyitupepukila okulinga etyi tyaviuka ngetyi tyalingile ova Hebreu vetatu.

16. Oñgeni okunoñgonoka nawa onkhalelo Jeova asoka tyipondola okutukuatesako okulipongiya tyina tuamautukilwa nouvela?

¹⁶ Okusokolola konkhalelo Jeova asoka, tyipondola okutukuatesako okukala ovakuatyili kwe tyina tuamautukilwa nouvela. Tyotyili, onthue katutavela okupakwa ohonde ine ononthele ononkhuana mbohonde. (Atos 15:28, 29) Mahi pena ononkhalelo mbumwe mbokuhakula mbakutikinya ohonde omuumbili wa Jeova esukisa okuundapesa onondonga mbo Mbimbiliya opo alinge etokolo. Onalupi tuna okutokola konthele yotyo? Okuti o putyina tuli mosipitali tyavela? Au. Omuvo tuna okuovolola, nokuhoneka omukanda uyandyulula nawa etyi tuhanda iya nokupopia nondotolo yetu, o pehepano.c (Tala onondaka pokatoi.)

17-19. Omokonda yatyi tyakolela okulilongesa omalusoke a Jeova pehepano? Popia ongeleka.

¹⁷ Soka konkhalelo Jesus akumbululile etyi Petulu emupopila okuti: “Tatekulu, lilingila okankhenda.” Jesus wasokele unene ku etyi Huku ankho ahanda alinge, nomaulo apopia konthele yae iya nononkhia mbae. Ovipuka ovio, viemuavela ondundo opo atualeko okukala omukuatyili ku Jeova, nokuava omuenyo wae opo ayovole ovanthu.—Tanga Mateus 16:21-23.

¹⁸ Hono, Huku uhanda onthue tukale omapanga ae iya atulingi atyiho tuvila movilinga viokuivisa onondaka onongwa. (Mateus 6:33; 28:19, 20; Tiago 4:8) Mahi ovanthu vamwe vapondola okutuhongiliya okuyekapo ovipuka ovio, ngetyi Petulu alingile Jesus. Mongeleka, omuhona wove upondola okukuavela ovilinga vifetwa vali onombongo ononyingi, mahi vipondola okukupola omuvo wokuenda kuomaliongiyo, nomovilinga viokuivisa. Ine inkha nkhele ulongeswa kosikola, soka ñgeno ovalongesi vove vekuavela omphitilo yokuenda kosikola onene opo ulongeswe vali ovipuka ovinyingi. Inkha otyo tyimoneka-po, okuti mosukisa vali okulikuambela, nokuovolola iya nokupopia nombunga yove ine ovakulu vewaneno opo utokole etyi molingi? Matyikupepukila inkha pehepano ulilongesa okutala ovipuka monkhalelo Jeova evitala opo usoke monkhalelo asoka. Konyima, tyina onomphitilo ombo mbamamoneka-po, moimbuka okuti katyipuiya okumbuanya. Ove monoñgonoka nawa etyi una okulinga mokonda watokola-le okutualako okulipaka movilinga vya Jeova.

¹⁹ Hamwe wasoka ovipuka ovikuavo vipondola okulola oukuatyili wove ku Jeova. Tyotyili, onthue kamatutyivili okulifuiika mononkhalelo ambuho. Mahi inkha tuundapesa omuvo wokulilongesa opo tusokolole konkhalelo Jeova atala ovipuka, matuhinangela etyi tuelilongesa atulingi omatokolo omawa mu kese tyipuka tyilola oukuatyili wetu. Ngotyo, tyina tulilongesa, tuovolei okunoñgonoka oñgeni Jeova atala ovipuka, atusoko monkhalelo asoka iya no ñgeni otyo matyitukuatesako okulinga omatokolo omawa pehepano, no komutwe wandyila.

OMALUSOKE A JEOVA, NETYI UKEVELELA KOMUTWE WANDYILA

20, 21. (a) Omokonda yatyi matuhambukilwa eyovo lietu mouye omupe? (b) Oñgeni tupondola okukala nehambu pehepano?

²⁰ Atuho tukahi nokukevelela ouye omupe. Ovanyingi puonthue tukevelela okukala Momphangu Yombembwa pano pohi. Mouhamba wa Huku pano pohi, matukayovoka koluihamo nononkhumbi tukahi nokumona mouye uno. Tupu, mouye omupe matutualako neyovo liokuholovona ovipuka tuhole.

²¹ Mahi otyo katyilekesa okuti eyovo lietu litupu apa lihulila. Konthele yokutokola okulinga etyi tyaviuka netyi tyapenga mouye omupe, ovaviuki mavatualako okulinga omatokolo elikuata novitumino vya Jeova, nomalusoke ae. Otyo matyituetela ehambu, nombembwa. (Salmo 37:11) Mahi, putyina tukevelela omuvo oo uhikepo, tupondola okukala nehambu pahetyino mokutualako okusoka nga Jeova.