Nia Deelookaɛ, 31 Ɛrɛba Enɔɔ̄
Ɛp leere nu a enia Nɛɛ-a-i-ɛrɛ.—Ɛfɛs 5:10.
Sɔ̄ i ɛrɛ gbɛnɛ biaɛfii edoo bu i dum, alu ebɛɛ̄ kɔ i suā “nu Nɛɛ-a-i-ɛrɛ gbī” sa doo dogo a gbaaloo ye ekɛɛrɛ. (Ɛfɛs 5:17) Sɔ i gbītɛ̄ pya daakuu Baibol a ɛrɛ nu edoo kiiloo i kɛ̄tɔɔ̄, a kura kɔ i gaa gbī ekɛɛrɛ Bari nyɔɔ lo kɛ̄tɔɔ̄. Lo i nyɔɔnɛ pya daakuu Baibol, i biaɛfii elee. “Nɛɛ pɔrɔ a,” lo a le Setan i nɛɛ baa, gbī kɔ i lu kirikiri lo edoo nu nyɔuwe ama gbī lokwa ii ɛrɛ sɔ̄ esiātam nɛ Bari. (1 Jɔn 5:19) Ziī Nɛɛ Kraist dap bɔātɛ̄ esu kponia zɔ, si gbɛnɛ tɔkpa, ale su tam esi nua tuatua ee taāŋabah Jɛhova. Lo a doo wo, a kura kɔ lo nɛɛ e’ina aa kɛɛrɛ nu dookɛ̄ pya nɛɛ a le bu nyɔuwe kɛɛrɛ nu doo. Bu kaka, pya nu ama naa bee piya, kerewo, ii ɛrɛ esu wa nua tuatua bu i dum. w24.03 24 ¶16-17
O’oo Deelookaɛ, 1 Ɛrɛtaa Enɔɔ̄
Booboo etɛɛrɛloo le nɛ nɛɛ kaāna dogo, mɛ Jɛhova zuura ye lɛɛ bu dɛ̄dɛɛ̄ ɛɛ.—Yɔɔ 34:19.
Yere nukuadɛɛ̄ loo baɛ kpog-bee ue a le bu yɔɔ ama: (1) Pya kaāna dogo wee kpesī taāŋa. (2) Jɛhova zuura i lɛɛ bu pya taāŋa i kpesī. Bu mɛ sīdee na Jɛhova i zuura lɛɛ bu a? Ziī sīdee na tɛ̄maloo eyerebah i nɛ kɔ i tɔɔ̄dum bu sīdee a kuūnadɛɛ̄ bu lo sɔ̄ nyɔuwe ama. Jɛhova kɔ lo i taāŋa ye bah i ɛrɛ ɛɛbu, mɛ a naa kɔ ii le ekpesī lɔgɔ taāŋa anyaawo. (Ais 66:14) A yere i mɛm loo kɔ i bie ekɛɛrɛ nyɔɔ deesī li, sɔ̄ i gaa le ɛrɛ ekpeloo dum mmɛ deedee. (2 Kɔr 4:16-18) Mɛ nyaawo, a gaa i yerebah nɛ kɔ i dap kiisī lo etaāŋa ye bah ziī ziī dee. (Yɔɔ-To 3:22-24) Ena i dap nɔ aāloo pya edobah akiiloo pya a bee taāŋabah Jɛhova bu bɔ ture nyiɛ loo bu sɔ̄ a bee lu e’ɛm Baibol le bu ilii dee ama a? I dap kpesī pya taāŋa ii bee ɛmadɛɛ̄. Mɛ lo i dɛɛa nyɔɔ Jɛhova, a gaa le kuū i dɛɛ̄loo.—Yɔɔ 55:22. w23.04 14-15 ¶3-4
Dee Nwīpinikaɛ, 2 Ɛrɛtaa Enɔɔ̄
Tɔɔ̄ kɛɛ̄ pya a ɛrɛ gbɛnɛ ekpo ebɛɛ.—Rom 13:1.
I dap nɔ nu aāloo edobah Josɛf le Meri lo ba bee kpɛ̄naloo egbaɛ̄tɔ̄loo pya a gaa bɛɛ kere sɔ̄ a naa bee wa waɛbah lo edoo wo. (Luk 2:1-6) Sɔ̄ nwiī a le bu Meri ebee dap lu ɛrɛnia enɔɔ̄, bɛbɛɛ lo barasī bee kɔ Josɛf le ɛɛ a doo ziī nu a aga. Augustus, lo a bee bɛɛ barasī Rom, bee kɔ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a yere bee kpa. Josɛf le Meri bee ɛrɛ ekii Bɛtlihɛm aluge 150 kilomita (93 mi) aā kɛ̄ ba bee le, e ba etɛɛ̄nage kɛ̄ alu egu egu. Lo kiā naale ewaɛ wa bah, eetɔɔ̄ na kiikɛ̄ Meri le. Dam le wa ama bee dap ɛrɛ gbɛnɛ ekɛɛrɛ kumaloo nwiī a le bu ka a, le alaba loo nage. E lo bu dam ye sɔ̄ ba le nyɔɔ dee ni a? Nwiī a ye le bu na elu Mɛsaia li deesī a. Ekɔ lo ama edooge kɔ ba aa yere bee kɛɛ̄ lok pya bɛbɛɛ ni? Josɛf le Meri naa bee lɛɛbahloo kɔ pya ekɛɛrɛ ama a ɔbɛ wa lɛɛloo egbaɛ̄tɔ̄loo lo lok. Jɛhova bee wa nɛ leelee nyɔɔbee ba bee gbaɛ̄tɔ̄loo. Meri bee ina Bɛtlihɛm bu efɛɛloo, lo nwiī bee mɛā bu nwanaloo, sa doo gbɔ̄mɛɛ mɔmanudɛɛ̄ Baibol!—Maika 5:2. w23.10 8 ¶9; 9 ¶11-12