Rha “Bọn Owuowọnwan Gbanhan”

1. Lele oborẹ ọ ha 1 Thessalonians 5:11, owian ọgo yẹ ọwan e vwobọrhọ?

UKOKO wu havwọ ọ bọn Aghwẹlẹ Uvie ọkpokpọ yanghene kwaphiẹ ye rhọ dẹ ne? Orhiomaran, wu ghini karorhọ ọke we tu riẹ uyono ukoko uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie ọkpokpọ na. Wu kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ. Itiọrurhomẹmro, oma ọnọ sabu merhuọn te erhirhiẹ wu vwa sabu so ijoro ọtonrhọ na dede. Aghwẹlẹ Uvie ọwan ra dabu rhe bọn, a rhua ujiri vwe i Jehova. Ọrẹn, ọwan a lẹrhẹ oma merhen i Jehova rhọ, ọke erhe vwobọrhọ aruẹ owian ebanbọn ọrọrọ. Owian ọrana ọ ghanren ghwẹ ewian ebanbọn eghwa. O sekpahen ọrẹ ana bọn ihworho ra rhiẹ ekete ogame ọwan gbanhon. Ọnyikọ Paul o vwo aruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ebanbọn ọnana ra ha dje udje rhẹ ẹhẹn, ọke rọ ya ẹmro ri ha 1 Thessalonians 5:11, ro rhiẹ ekete i Baibol ro suẹn urhomu-ẹmro ọnana.​—Seyi.

2. Me ye ne yono uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Ọnyikọ Paul omamọ udje ohworho ro rhe oborẹ a bọn imizu ukoko na gbanhan. O roro rẹn aye. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ o ru ha userhumu rẹn Ilele Kristi sansan (1) diẹn edamuni, (2) kwaphiẹrhọ rhẹ owuowọnwan, ọrhẹ (3) ruẹ esegburhomẹmro aye kpahen Jehova gbanhonrhọ. Jene yono oborẹ ene ru hẹrokelie, ji bọn imizu ukoko na gbanhon inyenana.​—1 Cor. 11:1.

PAUL Ọ HA USERHUMU RẸN IMIZU UKOKO NA DIẸN EDAMUNI

3. Ukẹro ro serhọ ọgo yi Paul o vwori?

³ Paul o vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na omamọ. O rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn; omarana, nọ sabu dje aruẹdọn ọrhẹ uruemru re roro rẹn awan phia rẹn imizu re rhiẹromẹrẹn edamuni. Uvwre ọke owu, Paul orho vwo igho-o, nọ guọlọ iruo rọ nọ hẹrote omayen ọrhẹ igbehian ri lelirie. (Acts 20:34) Owian yen ọrẹ ọ bọn oghwọgbọ. Ọke ro te i Corinth, no kiki leli Aquila ọrhẹ Priscilla wian, aye a ji wian owian ra bọn oghwọgbọ. Ọrẹn, “ki sabbath ki sabbath,” no ghwoghwo rẹn itu i Jew na ọrhẹ Greek. Ọke oru, ọke Silas ọrhẹ Timothy a rhe, “Paul nọ dabu fiomarhọ ẹmro na.” (Acts 18:2-5) Ogame i Jehova ro rhiẹ oborẹ ọ mai ghanren riẹn, ọ sẹrẹ i Paul ẹro dẹ-ẹ. Paul rọ dabu wian gbanhan, nọ sabu ha userhumu rẹn imizu na. Nọ karorhọ aye taghene aye i vwa ha uphẹn rẹn ọhiẹn akpọ na ọrhẹ ọrẹ ana hẹrote edamẹ ekrun, nọ lẹrhẹ aye sẹrerhumuji ‘ekwakwa ri mai ghanre-en,’ nọyẹ eghọn sansan uvuẹn ogame i Jehova.​—Phil. 1:10.

4. Marhẹ i Paul ọrhẹ Timothy i ru ha userhumu rẹn imizu ri dẹrughwaroghwu ẹkparehaso?

⁴ Ogege ra ha ukoko ọkpokpọ mwu hin obẹ i Thessalonica, imizu ri ha ukoko na ni dẹrughwaroghwu ẹkparehaso ọgbogbanhon. Ọke ilogbozighi ra tuekwẹre, i vwa mẹrẹn i Paul ọrhẹ Silas, aye ni kpolo “imizu ehworhare ezẹko bru ere suẹn amwa na,” rẹ aye a ta: “Ehworhare enana i kparehaso irhi erẹ Caesar.” (Acts 17:6, 7) Wu na sabu roro kpahen ofẹn ro no mwu imizu erana ri rhe urhomẹmro na obọ, ọke aye a mẹrẹnvwrurhe taghene ehworhare amwa na a kparahaso aye? Manẹ aye a sabu ru sikẹnsikẹn uvuẹn ogame aye a harẹn Jehova, ọrẹn Paul ọ guọlọ taghene ọ phia omara-an. Dedevwo ọye ọrhẹ Silas ni nẹ amwa na, aye ni ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ra na dabu hẹrote ukoko ọkpokpọ na. Paul nọ karorhọ imizu ri ha Thessalonica: “Ame ni dje i Timothy vwe are ro rhiẹ omizu ame . . . , no ruẹ are gbanhon jeghwai ha urhebro rẹn are sekpahen esegburhomẹmro are, neneyo o jo rho vwo ohworho owuorowu rẹ ikpokpogho enana ine kpogho se.” (1 Thess. 3:2, 3) Ọkezẹko, Timothy o rhiẹromẹrẹn ẹkparehaso bi ne uvuẹn amwa yen re se Lystra. Ọ mẹrẹn oborẹ i Paul o ruẹ imizu na gbanhon lele. Ọke ro mẹrẹn ebrurhọ ri Jehova o tiobọnu, nọ yẹ i Timothy imwẹro taghene ekwakwa ine ji rhomu rẹn imizu ri ha ukoko ọkpokpọ ọnana.​—Acts 14:8, 19-22; Heb. 12:2.

5. Marhẹ omizu ọhworhare owu re se Bryant, o ru mẹrẹn erere nẹ userhumu ọkpako owu?

⁵ Nyoma izede ọrọrọ ọgo yi Paul o ru ruẹ imizu ukoko na gbanhon? Ọke aye a ghwẹrioma riẹ Lystra, Iconium, ọrhẹ Antioch, Paul ọrhẹ Barnabas “ni ha ekpako mwu uvuẹn ukoko owuowu.” (Acts 14:21-23) O vwo ẹfro-o, ekpako erana ni rhiẹ esiri urhebro rẹn ukoko sansan aye i havwọ, jerẹ oborẹ ekpako e ji ruẹ inyenana. Djokarhọ oborẹ omizu owu re se i Bryant, ọ tare: “Ọke mia ha ẹgbukpe 15, ọsẹ mẹ nọ kwa nyaji ame vwo, ne ji le izu mẹ nẹ ukoko. Ni mie roro taghene mie vwo ọsẹ ọrhẹ izu-u, ẹhẹn mẹ no seriotọre.” Me yọ ha userhumu rẹn Bryant vwo edirin erhirhiẹ ọgbogbanhon na? Nọ tare: “Ọkpako ukoko owu re se Tony, no leli mẹ tẹmro uvuẹn uyono ukoko ọrhẹ ọke erọrọ. Nọ ta mẹ kpahen ihworho ri dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, ọrẹn oma ọ ji merhen aye. No se Psalm 27:10 mẹ, ji tẹmro kpahen udje orodje Hezekiah, rọ fuevwan ga i Jehova dedevwo ọsẹ ye rhẹ omamọ udje-e.” Marhẹ userhumu ọnana ọ hobọte Bryant lele? Bryant nọ tare: “Nyoma urhebro ri Tony ọ ha mẹ, ni mi fiobọrhọ owian ọkobaro ọke ephian.” Ekpako, are i dabu ni ihworho ri guọlọ userhumu jerẹ i Bryant so, nẹ are i yẹ aye “omamọ ẹmro” urhebro.​— Prov. 12:25.

6. Marhẹ i Paul o ru ha ikuegbe akpenyerẹn ha userhumu rẹn imizu na?

⁶ Paul ọ karorhọ imizu ukoko na taghene nyoma userhumu i Jehova, “iseri buebun” i vwo edirin ebẹnbẹn buebun ne. (Heb. 12:1) Paul ọ dabu rhe oborẹ ikuegbe ihworho ri sabu vwo edirin ebẹnbẹn ephian ọke rọ vrẹnren na, ono ru ha userhumu rẹn imizu na vwo uduefigbere, ji tẹnrovi “amwa Osolobrugwẹ ro nyerẹn na.” (Heb. 12:22) Omaran ọ ji havwọ inyenana. A gbanhanrhọ ọke re se kpahen oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn Gideon, Barak, David, Samuel, ọrhẹ awọrọ. (Heb. 11:32-35) E ji vwo omamọ udje esegburhomẹmro inyenana? A mẹrẹn ọnana vwrurhe nyoma ileta rẹ imizu buebun a ya vwe Esiri Ukoko, kpahen ikuegbe akpenyerẹn idibo i Jehova ri fuevwan uvuẹn ọke ọwan na, rẹ aye i seri rọ bọn esegburhomẹmro aye gbanhon.

PAUL O DJE RẸN IMIZU UKOKO NA OBORẸ AYE INE RU SẸRORẸ UFUOMA

7. Me wu yono nẹ urhebro Paul rọ ha Romans 14:19-21?

⁷ Ọwan a bọn imizu ọwan gbanhan ọke erhe toroba ufuoma uvuẹn ukoko na. A vwa ha uphẹn rẹn iroro sansan nọ ghalẹ ọwa-an. E ji kwerhọ iroro awọrọ orhianẹ ọ kparehaso i Baibol na-a. Roro kpahen udje ọnana. Ukoko rọ ha i Rome, o vwo itu i Jew ọrhẹ igehọ ri ghwẹriẹre. Ọke re tiẹ Urhi Moses nie, irhi ri dje kpahen emaren ezẹko ra na kẹnoma riẹn arha havwiẹ ghwomara-an. (Mark 7:19) Nẹ ọke ọrana nyarhẹn, Ilele Kristi ezẹko ri rhiẹ itu i Jew, na riẹ aruẹ emaren ephian. Ọrẹn, itu i Jew erọrọ a sabu riẹ ezẹko-o. Ukoko na no vwo oghalẹ fọkiẹ ẹmro ọnana. Paul nọ kanrunumwu oborẹ ọghanren te ra na sẹrorẹ ufuoma, ji ta: “O fori ne wu kẹnoma rẹn aranmo yanghene enyo yanghene ekwakwa erọrọ orhianẹ ono rhiẹ ukọ rẹn omizuo.” (Se Romans 14:19-21.) Omarana, Paul nọ ha userhumu rẹn imizu ukoko na rhe oborẹ ọnọ sabu phia rẹn owuowọnwan yanghene ọsoso ukoko na, orhianẹ a ha uphẹn rẹn ẹghwọ no rhirhiẹ ye. O mwuegbe ro no wene uruemru ọnẹyen neneyo o jo rhiẹ ukọ rẹn awọrọ. (1 Cor. 9:19-22) Ana ji sabu bọn awọrọ gbanhon ji sẹrorẹ ufuoma, orhianẹ e vwe titietio kpahen odjẹ omobọ ọwa-an.

8. Marhẹ i Paul ọ kpahenrhọ ye lele ọke ẹmro ọghoghanren owu ọ guọlọ suẹ oghalẹ uvuẹn ukoko na?

⁸ Paul o dje omamọ udje phia kpahen ọrẹ a sẹrorẹ ufuoma rhẹ ihworho ri vwo iroro ri vẹnẹren sekpahen ẹmro eghoghanren. Jerẹ udje, imizu ezẹko uvuẹn ukoko Ilele Kristi erukaro na, ne tiẹ taghene ofori na samọ igehọ ri ghwẹriẹre, ọkezẹko nẹ itu i Jew na i ja ha aye guẹnzọn. (Gal. 6:12) Paul o kwerhọ iroro ọrana-a, ọrẹn ukperẹ ono ti taghene ene vi nyalele oborẹ ọ tare, nọ homariotọre kpare ẹmro na bru inyikọ na ọrhẹ ekpako ri ha Jerusalem. (Acts 15:1, 2) Omarana, uruemruie nọ ha userhumu rẹn Ilele Kristi erana sẹrorẹ aghọghọ ọrhẹ ufuoma uvuẹn ukoko na.​—Acts 15:30, 31.

9. Marhẹ ene ru hẹrokele udje i Paul?

⁹ Ẹghwọ ọgbogbanhon ọrhọ homaphia, e toroba ufuoma nyoma ra guọlọ ọkpọvi mie imizu ri Jehova ọ ha mwu nẹ aye i hẹrote ukoko na. Ọgbọ buebun, ana sabu mẹrẹn ọkpọvi ro nẹ Baibol rhe uvuẹn ẹbe sansan rẹ ukoko na o tiobọnu. Arha tẹnrovi ọrẹ ana nyalele ọkpọvi erana, ukperẹ ene titi oborẹ e vwo ekwerhọ kpahen, ene toroba ufuoma uvuẹn ukoko na.

10. Me yẹ emru ọrọrọ ri Paul o ruru nọ sabu toroba ufuoma uvuẹn ukoko na?

¹⁰ Paul o toroba ufuoma nyoma rọ hunute obọdẹn iruemru imizu ukoko na ukperẹ ono rhiẹ ekete aye e rusọ. Jerẹ udje, uvuẹn obẹta ileta rọ ya vwe imizu ri ha Rome, Paul ọ hunute edẹ imizu buebun, ji ta omamọ ẹmro kpahen aye yanghene aruẹ ohworho aye e havwọ. Ana sabu hẹrokele i Paul nyoma ra na dabu hunute omamọ iruemru imizu ukoko na. Erhe ruẹ omaran, na lẹrhẹ imizu na tikẹrẹ owuowọnwan rhọ, rọ nọ bọn ukoko na gbanhonrhọ ọrẹ ẹguọlọ.

11. Marhẹ ene ru kwaphiẹrhọ ọke ẹghwọ i rha homaphia?

¹¹ Ọkezẹko, imizu ri te edje ne uvuẹn ukoko na ina sabu vwo ẹghwọ rhẹ owuowọnwan. Emru omaran ọ phia rẹn Paul ọrhẹ ugbehian yen re se Barnabas. Aye awanva ne tiẹ sẹ aye ina kpare i Mark lele oma uvuẹn owian imishọnari aye ina nya phẹrẹkpẹ. Aye ni “tuekwẹre gbangbanhon,” omarana, aye ni nya dawandẹ ọnẹyen. (Acts 15:37-39) Ọrẹn, Paul, Barnabas, ọrhẹ Mark ni kwaphiẹ onyerẹnkugbe aye rhọ, ro djephia taghene aye i ha ukẹro ọghoghanren ni ufuoma ọrhẹ okugbe ukoko na. Ọke oru, Paul nọ dabu tẹmro orhorhomu kpahen Barnabas ọrhẹ Mark. (1 Cor. 9:6; Col. 4:10) Ofori na kwaphiẹ aruẹ ẹghwọ ephian rhọ re vwori rhẹ imizu ukoko na, ji rha tẹnrovi obọdẹn iruemru aye. Nyoma ọrana, ene rhe toroba ufuoma ọrhẹ okugbe.​—Eph. 4:3.

PAUL Ọ BỌN ESEGBURHOMẸMRO IMIZU UKOKO NA GBANHON

12. Me yẹ ebẹnbẹn ezẹko rẹ imizu ukoko na a dẹrughwaroghwẹ?

¹² Ọwan a bọn imizu ukoko na, ọke erhe ruẹ esegburhomẹmro aye kpahen Jehova gbanhon rhọ. Ihworho ekrun ri vwe rhiẹ Iseri Jehova, a ha imizu ukoko na ezẹko djechẹẹ, ọkezẹko ihworho aye lele wian yanghene emọ isukuru aye. Awọrọ e kpomu emiamo ọgbogbanhon, yanghene nyerẹn ghele ẹhẹn ro seriotọre. Habaye, o jiri ne imizu erọrọ i bromarhame, aye a ji hẹrhẹ ọke enyerakpọ ọnana ono toba. Erhirhiẹ enana ina sabu damu esegburhomẹmro ọwan ni inyenana. Ukoko Ilele Kristi erukaro na i rhiẹromẹrẹn aruẹ ebẹnbẹn erana. Me yi Paul o ruru nọ sabu ruẹ aye gbanhonrhọ?

13. Marhẹ i Paul o ru ha userhumu rẹn imizu ra ha djechẹẹ fọkiẹ imwẹro aye?

¹³ Paul ọ ha Eyaya Ọfuanfon na bọn esegburhomẹmro imizu na gbanhon. Jerẹ udje, ọkezẹko itu i Jew ri rhiẹ Ilele Kristi, e rhe oborẹ aye ina ta rẹn ihworho ekrun aye ra ta taghene ogame i itu Jew o rhomu ghwẹ iyono Ilele Kristi-i. O vwo ẹfro-o, ileta ri Paul ọ ya vwe itu i Hebrew na, o ruru aye gbanhon. (Heb. 1:5, 6; 2:2, 3; 9:24, 25) Aye ina sabu ha omẹgbanhon iroro aye rhe oborẹ aye ina ta rẹn ihworho ekrun ọrhẹ awọrọ ri vwa ga i Jehova. Inyenana, ana sabu ha userhumu rẹn imizu ra ha djechẹẹ, nẹ aye i ha ẹbe ukoko na dje imwẹro aye fiotọre rẹn awọrọ. Habaye, orhianẹ a ha iphuphẹn uvuẹn ukoko na djechẹẹ fọkime aye i vwo imwẹro kpahen emama, ana sabu ha userhumu rẹn aye guọlọ iyẹnrẹn uvuẹn ibroshọ na Was Life Created? ọrhẹ The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking, e dje oborẹ ọsoriẹ aye e vwo imwẹro taghene a ma arhọ.

14. Me yi Paul o ruru dedevwo o fiomarhọ owian aghwoghwo ọrhẹ ọre ruẹ idibo?

¹⁴ Paul o jiririe rẹn imizu na nẹ aye i dje ẹguọlọ phia nyoma “iruo esiri.” (Heb. 10:24) Ọ ha userhumu rẹn imizu na nyoma oborẹ ọ tare ọrhẹ oborẹ o ruru. Jerẹ udje, ọke Ilele Kristi uvuẹn Judea a dẹrughwaroghwu ọkanronmẹ emaren, Paul nọ yẹre aye ekwakwa ezẹko aye i guọlọre. (Acts 11:27-30) Itiọrurhomẹmro, dedevwo Paul o fiomarhọ owian aghwoghwo na ọrhẹ ọre ruẹ idibo, ọke ephian yọ guọlọ izede ono ru ha userhumu rẹn eri vwo edamẹ ugboma. (Gal. 2:10) Nyoma ọrana, nọ sabu bọn imwẹro imizu na i vwo kpahen Jehova taghene ọnọ hẹrote aye gbanhonrhọ. Inyenana, arha ha ọke, omẹdamu ọrhẹ ena ọwan ha userhumu phia ọke oghwọghọ kpregede ọrhọ phia, na ji bọn esegburhomẹmro imizu ukoko na gbanhan. Omaran ji te ọke erhe toro igho sekpahen owian akpọ ephian. Nyoma izede enana ọrhẹ erọrọ, na ha userhumu rẹn imizu ukoko na hẹroso i Jehova taghene ọ sẹrerhumuji aye vwo dẹ-ẹ.

15-16. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn imizu rẹ esegburhomẹmro aye o seriotọre ne?

¹⁵ Paul ọ sẹrerhumuji imizu rẹ esegburhomẹmro aye o dogho ne-e. O dje aruẹdọn rẹn aye, ji lele aye tẹmro kugbe izede bọrọbọrọ ro serhọ. (Heb. 6:9; 10:39) Jerẹ udje, uvuẹn ileta rọ ya vwe itu i Hebrew na, ọgbọ buebun ọ ha ẹmro na “ọwan” ọrhẹ “ame” ruiruo, ro djephia taghene urhebro na ọ ji hobọte yi. (Heb. 2:1, 3) Jerẹ i Paul, a vwa sẹrerhumuji imizu rẹ esegburhomẹmro aye o seriotọre-e. Ukpomaran, a bọn aye gbanhan nyoma re vwo obọdẹn ọdamẹ kpahen aye. Nyoma ọrana, ne djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen aye. Uvwele bọrọbọrọ ro ji serhọ ra ha tẹmro rẹn aye, ọnọ ghwai sabu rhiẹ oborẹ ọnọ bọn aye gbanhonrhọ.

¹⁶ Paul ọ yẹ imizu na imwẹro taghene Jehova o rhe kpahen ewian esiri aye. (Heb. 10:32-34) Ana ji sabu ruẹ omaran ọke ra ha userhumu rẹn omizu rẹ esegburhomẹmriẹn o seriotọre ne. Ana sabu ha userhumu riẹn karorhọ ọke ro tu rhe urhomẹmro na, yanghene jirie riẹn no roro kpahen erhirhiẹ sansan ri Jehova ọ ha userhumu riẹn. Ana sabu ha uphẹn ọrana yẹ ye imwẹro taghene ewian rọ wian rẹn Jehova vrẹn ne, a sẹriẹ ẹro-o, habaye Jehova ọ ji sẹrerhumuje vwo uvuẹn obaro na-a. (Heb. 6:10; 13:5, 6) Ọkezẹko, aruẹ ikuegbe erana ina sabu lẹrhẹ imizu enana vwo oruru aye ina ga i Jehova rhọ.

“ARE I RHA HA URHEBRO RẸN OWUOWỌNWAN”

17. Ena ego ya na sabu rhe ruẹ rhomẹrhọ?

¹⁷ Jerẹ oborẹ ohworho rọ wian ewian ebanbọn o ruẹ ena yen rhomẹrhọ, ana ji sabu ru rhomurhọ uvuẹn izede ra bọn awọrọ gbanhanrhọ lele. Ana sabu ha userhumu rẹn awọrọ din edamuni aye, nyoma ra na ta rẹn aye kpahen ihworho ri ji vwo edirin vrẹn ne. Ana sabu toroba ufuoma uvuẹn ukoko na nyoma ra na hunute omamọ iruemru awọrọ, sẹrorẹ ufuoma ji kwaphiẹrhọ ọke ẹghwọ ọrhọ homaphia. Habaye, ana ji sabu rha bọn esegburhomẹmro imizu ukoko na gbanhan, ọke ra ta rẹn aye irhomẹmro i Baibol re yonorin, ha userhumu re rhiẹromẹrẹn phia, ji hobọtua erẹ esegburhomẹmro aye o seriotọre.

18. Me wu brorhiẹn yen wu ne ruo?

¹⁸ Oma ọ dabu merhen ihworho ra wian owian ebanbọn ukoko na. Ana sabu vwo aruẹ omamerhomẹ ọrana ọrhẹ ẹhẹn otemẹ ọke arha ha userhumu rẹn imizu ukoko na ruẹ esegburhomẹmro aye gbanhonrhọ. Ọrẹ ovẹnẹ rhẹ ewian ebanbọn eghwa ra ghwọghọ orho ru, oborẹ o nerhumu userhumu ra haphia ono rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ! Jene brorhiẹn ra na “rha ha urhebro rẹn owuowọnwan jeghwai bọn owuowọnwan gbanhan.”​—1 Thess. 5:11.