Rhe vwo Ọdaremẹro Kpahen i Jehova ro Rhiẹ Ọmemama Ọwan

1. Mesoriẹ i Jehova orhiẹ Ọmemama rọ maido?

UVUẸN November 2010, a rhẹ eriẹ owu rẹ otu i China i ruru uvuẹn ẹgbukpe 1800, uchiunu igho U.S rọ joma te oduduru 70 obẹ London, England. Itiọrurhomẹmro, ọmemama ọnọ sabu ru ekwakwa ri gbephe, ri jeghwai ku jerẹ ọphiẹ rhiẹ oborẹ orhomurun rọ jeghwai ghanren omamọ. Ọrẹn, o vwo Ọmemama onyakpọ rọ nọ sabu ha omayen vwanvwọn i Jehova-a. Uvuẹn obẹta ẹdẹ erhan ọrẹ emama na, Osolobrugwẹ ‘nọ ha eyẹn [ọphiẹ] otọre na’ ha ma ọhworhare rọ gbare, nọ jeghwai yẹ ye omẹgbanhon rọ nọ sabu dje iruemru ohworho rọ ma riẹn phia. (Gen. 2:7) Adam ro rhiẹ ọhworhare ọgbagba ra ha eyẹn ma na, ne me se yi ‘ọmọ ọrẹ Osolobrugwẹ.’—Luke 3:38.

2, 3. Marhẹ ọwan ine ru sabu hẹrokele iruemru erẹ otu Israel ri ghwẹriẹre?

² Ọrẹn, Adam ọ kpare erhirhiẹ ọmọ rọ havwọ fughwẹ, ọke rọ kparehaso Ọmemama ọnẹyen. Ọrẹn, ivwiẹ buebun ri nya vrẹn ne na, ‘otu buebun’ ri rhiẹ emọ Adam i brorhiẹn rẹ aye ina hobọtua ọdo-usun Osolobrugwẹ. (Heb. 12:1) Nyoma aye a homariotọre harẹn Ọmemama aye, aye i djephia taghene aye guọleriẹ no rhiẹ Ọmemama ọrhẹ Ọsẹ aye ukperẹ ono rhiẹ Echu. (John 8:44) Atamwu aye kpahen i Jehova o dje ẹmro Isaiah ọ ta kpahen otu Israel ri ghwẹriẹre phia: ‘O Jehova, wẹwẹ yẹ Ọsẹ ame. Ame ọphiẹ, wẹwẹ yẹ Ọmemama ame; ame ephian owian obọ ọnọ.’—Isa. 64:8.

³ Inyenana, ọsoso ihworho ra ga i Jehova ọrẹ ẹhẹn ọrhẹ urhomẹmro a damoma aye ine dje uruemru omeriotọre ọrhẹ uvwele ẹha phia. Emru ọghọ harẹn aye rẹ aye ine se i Jehova Ọsẹ aye, jeghwai homariotọre riẹn jerẹ Ọmemama aye. Wa mẹrẹn oma jerẹ ọphiẹ ọlolọhọ uvuẹn abọ i Jehova, rọ guọlọre na ma yen rhiẹ omamọ eriẹ? Wa jeghwai mẹrẹn imizu ukoko na jerẹ ihworho rẹ Osolobrugwẹ ọ ma? Na sabu ru omaran, jene roro kpahen eghọn esa ri Jehova ọ wian jerẹ Ọmemama ọwan: Oborẹ ọ sanọ ihworho rọ ye ọnọ ma, oborẹ ọsoriẹ ọ ma aye, ọrhẹ oborẹ ọ ma aye lele.

JEHOVA Ọ SANỌ ERẸ ỌYE ỌNỌ MA

4. Marhẹ i Jehova ọ sanọ ihworho ro tiẹ kẹrẹ omayen? Dje udje yi.

⁴ Jehova orho ni ituakpọ, ọ vwọ tẹnroviẹ oborẹ aye i havwọ ugboma ọvo-o. Ukpomaran, no ni ọmudu na, ohworho ra havwọ uvuien. (Se 1 Samuel 16:7b.) A mẹrẹn urhomẹmro ọnana vwrurhe ọke rẹ Osolobrugwẹ ọ tuẹn ukoko Ilele Kristi rhọ. Ihworho awọrọ e nẹ taghene e fiemru-u, Jehova ọrhẹ i Jesu i ti rẹ aye kẹrẹ oma. (John 6:44) Owuọwan usuẹn ihworho erana yẹ onyẹ i Pharisee re se Saul—‘ohworho rọ rhaphiẹ ihworho, ọrẹ ọ kparehaso ihworho, rọ jeghwai kparoma.’ (1 Tim. 1:13) Ọrẹn, ‘Ọrẹ o ni ọmudu na,’ ọ ni Saul rhiẹ orharherẹ ọphiẹ-ẹ. (Prov. 17:3) Osolobrugwẹ ọ mẹrẹnren taghene ana sabu ma ye rhẹ eriẹ ọghoghanren, itiọrurhomẹmro, ọye ‘eriẹ ra djẹha’ no ghwoghwo rẹn ‘egbamwa na ọrhẹ irodje jeghwai te emọ Israel.’ (Acts 9:15) Awọrọ rẹ Osolobrugwẹ ọ mẹrẹnren rhiẹ eriẹ ‘ra na ha ruẹ omamọ emru’ yẹ idinyo, ihworho ri vwo uruemru ọfanrhiẹn, ọrhẹ ihi. (Rom. 9:21; 1 Cor. 6:9-11) Rẹ aye e vwo irherhe rọ gbare kpahen Ẹmro Osolobrugwẹ jeghwai dje esegburhomẹmro aye phia, aye ni homakpahontọre nẹ i Jehova ọ ma aye.

5, 6. Marhẹ yẹ ẹro rẹ ọwan i haso i Jehova ro rhiẹ Ọmemama ọwan na, ọnọ hobọte uruemru ọwan kpahen (a) ihworho ri ha ẹkwotọre re ghwoghwo? (b) imizu ukoko na?

⁵ Marhẹ enana ine ru sa ọwan erhumu? Esegburhomẹmro ọwan i vwori kpahen omẹgbanhon i Jehova rọ mẹrẹn ọmudu ọwan, ọrhẹ ọrẹ o ti ihworho rẹ ọye ọ djẹre kẹrẹ oma, ọnọ lẹrhẹ ọwan je guẹn awọrọ ẹzọn uvuẹn ẹkwotọre re ghwoghwo kugbe uvuẹn ukoko na. Roro kpahen udje ọhworhare owu re se Michael. Michael nọ karorhọ: “Ọke rẹ Iseri Jehova e te ekete mẹ, mi ghwai sẹrerhumuji aye jeghwai gbobọhiẹn aye, jerẹ ihworho re wa ha avwaye. Mie ghini dje ọghọ phia-a! Ọke ro ru, uvuẹn erhirhiẹ ọrọrọ, ni mi mẹrẹn ekrun mi vwo ẹguọlọ kpahen fọkiẹ omamọ uruemru aye. Ẹdẹ owu no gberi mẹ unu taghene aye Iseri Jehova. Omamọ uruemru aye nọ lẹrhere mẹ roro kpahen oborẹ ọsoriẹ mie vwo utuoma kpahen Iseri Jehova. Ni mi ma mẹrẹnvwrurhe taghene mi bọn uruemru mẹ kpahen oborẹ mi vwe rhe kugbe oborẹ ihworho a ta.” Nọ sabu rhe urhomẹmro na, Michael no rhiabọ dede uyono i Baibol. Ọke ro ru, ọye no rhiẹ Oseri Jehova, nọ jeghwai rhiẹ ọkobaro ọke ephian.

⁶ Ọwan i rhe kwe nẹ i Jehova orhiẹ Ọmemama ọwan, ọnọ ji sabu rhamẹ uruemru ọwan kpahen imizu ri ha ukoko na. Wa mẹrẹn imizu re ha ukoko na jerẹ oborẹ Osolobrugwẹ ọ mẹrẹn aye, taghene aye ihworho ra ma hin ne, gbinẹ aye ihworho ra ji ma? Ọnọ sabu mẹrẹn ohworho rẹ ọwan i havwọ uvuien, jeghwai te aruo ohworho ra na sabu rhirhiẹ uvuẹn abọ ọnẹyen. Omarana, Jehova ọ ha omamọ ukẹro ni ihworho, ọ vwọ tẹnroviẹ ijẹgba aye-e. (Ps. 130:3) Ọwan ina ji sabu hẹrokelie nyoma ọwan ina ha omamọ ukẹro ni idibo yi. Itiọrurhomẹmro, ọwan ina sabu lele Ọmemama ọwan wian nyoma ọwan ina hobọtua imizu ọwan ọke rẹ aye a damoma ruẹ riaro izede ọrẹ ẹhẹn. (1 Thess. 5:14, 15) Jerẹ ‘ẹghẹlẹ rẹn ituakpọ,’ o fori nẹ ekpako ukoko na i kobaro uvuẹn erhirhiẹ ọnana.—Eph. 4:8, 11-13.

MESORIẸ I JEHOVA Ọ MA ỌWAN?

7. Mesoriẹ we vwo ọdaremẹro kpahen ọghwọghwu i Jehova?

⁷ Ọkezẹko wu rhon ohworho rọ tẹmro ọnana ne: ‘Mie vwo ọdaremẹro kpahen ẹghwọghwu rẹ ọsẹ ọrhẹ izu mẹ i yẹre mẹ-ẹ, bọmọke mi ki vwiẹ emọ enẹmẹ.’ Ọke re rhiẹromẹrẹn ekwakwa buebun uvuẹn akpenyerẹn ọwan ne, na ha ukẹro ro serhọ ni ọghwọghwu, jeghwai nie jerẹ oborẹ i Jehova o nie rhọ, taghene ọrana izede ro dje ẹguọlọ ọnẹyen phia. (Se Hebrews 12:5, 6, 11.) Itiọrurhomẹmro, fọkiẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen emọyen, Jehova nọ ma ọwan rhẹ edirin. Jehova ọ guọlọre taghene ọwan i ghwanren, vwo omamerhomẹ, jeghwai vwo ẹguọlọ kaphiẹn. (Prov. 23:15) Oma ọ vwọ merhiẹn rẹ ọwan a rioja-a; ọ jeghwai guọlọ taghene ọwan i hwu jerẹ ‘emọ ra tuekwẹre kpahe-en,’ ro rhiẹ oborẹ a ha riuku mie Adam.—Ephesians 2:2, 3.

8, 9. Marhẹ i Jehova o yono ọwan inyenana, marhẹ yẹ uyono ọnana ono riarorhọ obaro na?

⁸ Jerẹ ‘emọ ra tuekwẹre kpahen,’ ọwan i vwo iruemru buebun bi ri vwa mẹrhen i Jehova oma, ọkezẹko tobọ te iruemru ri họhọ iruemru eramo ra djoma! Ọrẹn, fọkiẹ ẹma ọrẹ i Jehova, ọwan i wene ne, ọwan ni họhọ igegede. (Isa. 11:6-8; Col. 3:9, 10) Omarana, ekete i Jehova ọ ma ọwan na, ọ họhọ i paradais ọrẹ ẹhẹn rọ homaphia bibiesuọn ọke ọnana. Ọwan i vwo omefuon udabọ akpọ ọkon rẹ ọwan i havwọ na. Ọrẹn, uvuẹn erhirhiẹ ọnana, buebun ọwan ri ghwanren uvuẹn ekrun ri vwe vwo ẹguọlọ, ri vwa wian kugbe, na sabu mẹrẹn ẹguọlọ obọdẹn. (John 13:35) Ọwan i ji yono oborẹ ene ru dje ẹguọlọ rẹn awọrọ ne. Ji habaye, ọwan i me rhe i Jehova jeghwai mẹrẹn ẹguọlọ ọnẹyen ne.—Jas. 4:8.

⁹ Uvuẹn akpọ ọkpokpọ na, ọwan ine rhiẹromẹrẹn ebrurhọ vuọnvuọn ọrẹ paradais ọrẹ ẹhẹn na. Ọke ọrana, paradais ọrẹ ẹhẹn na, ono vwo oborẹ ọnọ lẹrhiẹ gba—paradais re ne rhiẹromẹrẹn obotọre usuon ọrẹ Uvie Osolobrugwẹ. Uvwre ọke ra na kwaphiẹ ekwakwa ephian rhọ na, Jehova ọnọ rhọ ma ituakpọ ephian, jeghwai yono aye te erhirhiẹ rẹ ọwan ina ja sabu roro. (Isa. 11:9) Habaye, Osolobrugwẹ ono ru ẹhẹn ọrhẹ ugboma ọwan ephian gba, neneyo na sabu vwo ẹruọ uyono enẹyen jeghwai ruẹ ọhọre ọnẹyen gbagba. Omarana, jenẹ ọwan i vwo omwemẹ ra na homakpahontọre rẹn i Jehova, jeghwai dje riẹn taghene oborẹ ọye ọ ma ọwan lele o dje ẹguọlọ ọnẹyen kpahen ọwan phia.—Prov. 3:11, 12.

OBORẸ I JEHOVA Ọ MA ỌWAN LELE

10. Marhẹ yẹ i Jesu o dje uruemru edirin ọrhẹ ena erẹ Ọmemama Ọduado na phia?

¹⁰ Jerẹ ọwena rọ memama, Jehova o rhe aruo ‘ọphiẹ’ rọ ha obaruiẹ, nọ ma yen lele oborẹ ọ havwọ. (Se Psalm 103:10-14.) Itiọrurhomẹmro, o lele ọwan ruẹ lele oborẹ owuowọnwan ọ havwọ, o roro kpahen ekete ọwan a vwiẹlẹ, ekete omẹgbanhon ọwan o teri, ọrhẹ oborẹ ọwan e ruẹ riaro te ọrẹ ẹhẹn. Uruemru ro vwori kpahen idibo yi re vwa gba, ọmọyen o djerie phia. Roro kpahen oborẹ i Jesu o ruru ọke rẹ idibo yi e seriotọre, maido uruemru rẹ aye a frẹfro kpahen ẹrhẹ. Orhianẹ wu mẹrẹn inyikọ na ọke rẹ aye a frẹfro ọgbogbanhon, manẹ we ni ehworhare enana taghene aye ihworho dẹndẹn ọrhẹ ihworho ra na sabu ma? Ọrẹn, i Jesu ọ ha orharhere ukẹro ni aye-e. O rheri taghene idibo yi ri vwo esegburhomẹmro na, ana sabu ma aye nyoma ana ha edirin rhẹ uruemru esiri yẹ aye urhebro, ọrhẹ ọrẹ aye ina hẹrokele udje omeriotọre ọnẹyen. (Mark 9:33-37; 10:37, 41-45; Luke 22:24-27) Ọke ra rhọmọ i Jesu nẹ uhwu jeghwai te ọke ra yẹ idibo na ẹhẹn ọfuanfon na, aye a rha tẹnrovi ẹrhẹ yanghene ọdo-o, ọrẹn aye ni gbẹro rhẹ owian ra yẹrẹ aye.—Acts 5:42.

11. Izede ego yẹ i David ọ họhọ ọphiẹ ọlolọhọ, marhẹ yẹ ọwan ine ru sabu hẹrokelie?

¹¹ Jehova ọ ma idibo yi inyenana nyoma Ẹmro ọnẹyen, ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen, ọrhẹ ukoko Ilele Kristi na. Ẹmro Osolobrugwẹ ọnọ sabu ma ọwan ọke ra dabu se yi, roro kpahiẹn, jeghwai nekpẹn userhumu mie i Jehova, na sabu ha ye ruiruo. David nọ yare: ‘Mia karorhọ owẹwẹ uvuẹn ekpa mẹ, mie roro kpahen owẹwẹ ọke rẹ mia dẹrẹ otọre uvuẹn ason.’ (Ps. 63:6) Nọ ji ya: ‘Mi ne jiri Jehova rọ yẹre mẹ urhebro. Tobọ te ason dede, ẹhẹn mẹ ọ kpọ mẹ viẹ.’ (Ps. 16:7) Itiọrurhomẹmro, David nọ lẹrhẹ urhebro ro nẹ obẹ odjuwu daji uvuẹn ẹhẹn ọnẹyen, urhebro na nọ ma ẹhẹn ọnẹyen ọrhẹ oborẹ ọye o roro, ọrhọ tobọ rhianẹ urhebro na ọgbogbanhon. (2 Sam. 12:1-13) Ọnana omamọ udje ọrẹ omeriotọre ri David o dje rẹn ọwan! We ji roro kpahen Ẹmro Osolobrugwẹ, wa lẹrhiẹ daji uvuẹn ẹhẹn ọnọ? O fori ne wu ru ghwomaran dede?—Ps. 1:2, 3.

12, 13. Marhẹ i Jehova ọ ma ọwan nyoma ẹhen ọfuanfon na kugbe ukoko Ilele Kristi na?

¹² Ẹhẹn ọfuanfon na ọnọ sabu ma ọwan izede sansan. Jerẹ udje, ọnọ sabu sa ọwan erhumu vwo iruemru Olele Kristi, ra mẹrẹnvwrurhe nyoma omamọ ẹhẹn ọfuanfon na. (Gal. 5:22, 23) Owu usuẹn omamọ ọrana yẹ ẹguọlọ. Ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ, a guọlọ huvwele yi nọ jeghwai ma ọwan, nime ọwan i mẹrẹnvwrurhe taghene ekama enẹyen a ghwa-a. Ẹhẹn ọfuanfon na ọnọ ji sabu yẹ ọwan omẹgbanhon na sabu tiẹn ẹma ọrẹ akpọ ọnana ọrhẹ orharhere ẹhẹn yen. (Eph. 2:2) Ọnyikọ Paul ro vwo ẹhẹn omẹkpare ọrẹ ilori ẹga otu i Jew ọke iphuphẹn bi, nọ yare: ‘Uvuẹn ekwakwa ephian mi vwo omẹgbanhon nyoma ọrẹ ọ yẹ mẹ omẹgbanhon.’ (Phil. 4:13) Omarana, jenẹ ọwan jerẹ Paul, rha nekpẹn ẹhẹn ọfuanfon mie i Jehova. Jehova ọ vwọ samọ gbobọhiẹn orẹ ihworho dẹndẹ-ẹn.—Ps. 10:17.

¹³ Jehova ọ ha ukoko na ọrhẹ iniruo ri havwiẹ ma ọwan lele oborẹ owuowọnwan ọ havwọ. Jerẹ udje, ekpako na i rha mẹrẹnvwrurhe taghene ọwan i vwo ẹbẹnbẹn erẹ ẹhẹn, aye na damoma sa ọwan erhumu, ọrẹn aye i vwa bọn urhebro aye kpahen ẹghwanren ituakpọ-ọ. (Gal. 6:1) Ukpomaran, aye a homariotọre nekpẹn ọmẹrẹnvwrurhe ọrhẹ ẹghwanren mie Osolobrugwẹ. Fọkiẹ erhirhiẹ ọwan rẹ aye i firhọ ẹhẹn, aye ne ruẹ lele ẹrhomo aye i nẹrẹn nyoma aye a guọlọ otọre ẹmro sansan uvuẹn i Baibol na ọrhẹ ẹbe ukoko na. Ọnana no mwuegbe aye ha userhumu phia lele edamẹ ọwan. Aye i rha mọ ha userhumu wẹn ọrẹ ẹguọlọ ọrhẹ uruemru esiri kpahen osẹme ọnọ, wu ne rhiabọ dede urhebro aye ro rhiẹ izede rẹ Osolobrugwẹ o dje ẹguọlo wẹn? Wu rhe ru omaran, we djephia taghene wẹwẹ ọphiẹ ọlolọhọ uvuẹn abọ i Jehova, rọ guọlọre na ma yen fọkiẹ erere ọnẹyen.

14. Dedevwo i Jehova o vwo omẹgbanhon ro no sun ọphiẹ na, marhẹ yẹ o mwuọghọ rẹn ugbomọphẹ ọwan?

¹⁴ Erhe vwo ẹruọ oborẹ Osolobrugwẹ ọ ma ọwan lele, ọnọ sa ọwan erhumu uvuẹn onyerẹnkugbe ọwan ọrhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na kugbe uruemru ọwan kpahen ihworho ri ha ẹkwotọre rẹ ọwan e ghwoghwo, jeghwai te erẹ ọwan a ha i Baibol yono. Ọke ahwanren, ọmemama ọ vwọ tọn ọphiẹ nọ tuẹn ẹma rhọ ogege-e. O kiki gbe ọphiẹ na vwẹre, nyoma ro ti ikpokpo ọrhẹ ekwakwa ri vwe fo nie. Ọrẹ izede ẹhẹn, Osolobrugwẹ o mwuegbe ihworho neneyo ọye ọ sabu ma aye. Ọ vwọ gba aye nẹ aye wene-e, ọrẹn o dje irhi ọvwata ọnẹyen rẹn aye neneyo aye sabu nyerẹn akpọ rọ fonron jeghwai ru ewene nẹ ẹhẹn rhe.

15, 16. Marhẹ erẹ ọwan a ha i Baibol yono e ru djephia taghene aye i guọlọre nẹ i Jehova nọ ma aye? Dje udje yi.

¹⁵ Roro kpahen udje i Tessie, omizu ọmase rọ ha obẹ Australia. Omizu ro yono Tessie i Baibol na ọrhọ ta: “Tessie o kiki vwo ẹruo urhomẹmro i Baibol na. Jọrẹn o vwo ruẹ riaro ọrẹ ẹhẹ-ẹn—ọ vwọ tobọ rhiẹ uyono ukoko na-a! Omarana, ọke mia nẹrhomo jeghwai roro kpahen emru ọnana ne, ni mi brorhiẹn mi na dobọ uyono na ji. Ogege emru igbevwunu nọ phiare. Mi rorori bi taghene uyono ọrana yọ nọ koba, Tessie nọ ta ẹhẹn yen mẹ. Ọ tare taghene ọye ọ họhọ ohworho rọ ge mai ruẹ, nime ọye o vwo omamerhomẹ kpahen ibikoro efi. Ọrẹn ọ brorhiẹn ro no jẹ uruemru ọrana vwo ne.”

¹⁶ Ọke ro ru, Tessie nọ tuẹn uyono ẹnya rhọ, nọ jeghwai dje uruemru Olele Kristi phia—udabọ echẹdjẹ ro no obẹ igbehian yen sa. Omizu na nọ habaye: “O jiri bẹn Tessie no bromarhame, jeghwai ga uvuẹn ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian, dedevwo o vwo emọvwerhe.” Itiọrurhomẹmro, erẹ ọwan a ha i Baibol yono i rhe ruẹ akpenyerẹn aye fon nẹ oma ọ merhen Osolobrugwẹ, Osolobrugwẹ nẹ ono ti kẹrẹ aye jeghwai ma aye rhiẹ eriẹ eghoghanren.

17. (a) Me yọ merhuọn oma kpahen i Jehova ro rhiẹ Ọmemama ọnọ na? (b) Izede erọrọ ego kpahen ẹma yẹ ọwan ina ta kpahen obaro na?

¹⁷ Inyenana, ihworho ezẹko a ji ma ekwakwa rhẹ obọ, aye a ha ekwakwa iruo aye kẹrẹ oma. Omaran ọ ji havwọ, Ọmemama ọwan ọ ma ọwan rhẹ edirin, ọ ma ọwan nyoma urhebro ọnẹyen, jeghwai mẹrẹn oborẹ ọwan a kpahenrhọ ye lele. (Se Psalm 32:8.) Wa mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova ọ damerhọ owẹwẹ? Wa mẹrẹn oma ọnọ taghene i Jehova ọ ma owẹwẹ rhẹ abọ ẹruete ọnẹyen? Orhiomaran, omamọ iruemru erọrọ ego yọ nọ sa owẹwẹ erhumu rhiẹ ọphiẹ ọlolọhọ ri Jehova ọnọ sabu ma? Iruemru ego ye wu na kẹnoma riẹn, nẹ wu ja rha gbanhon yanghene rhiẹ ohworho rọ vwọ vẹn? Marhẹ emiọmọ ine ru sabu hẹrokele i Jehova ọke rẹ aye a ma emọ aye? Uyono rọ ha kpahen ọnana ọnọ kpahenrhọ enọ enana.