Ekete ra Rionbọrhọ Uvuẹn Ọbe Owian Akpenyerẹn Ọwan Ọrhẹ Iruo Uvie Na
SEPTEMBER 2-8
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | HEBREWS 7-8
“Orherẹn Bẹmẹdẹ Jerẹ Melchizedek”
(Hebrews 7:1, 2) Fọkime Mel·chiz′e·dek ọnana ro rhiẹ orodje i Sa′lem ọrhẹ orherẹn Osolobrugwẹ rọ Mai Rierun na, ọ vwa Abraham uvuẹn izede ọke rọ ghwẹrioma nẹ ekete ro yo kpe irodje na, nọ ji yẹ ye ebrurhọ, 2 Abraham nọ yẹriẹ akwa ọrẹ ikpe usuẹn ekwakwa na ephian. Ọrukaro, a rhian odẹ ye rhẹ “Orodje Ọvwata,” habaye, ọye yi jẹ orodje i Sa′lem nọyẹ “Orodje Ufuoma.”
it-2 366
Melchizedek
Ọye yẹ orodje i Salem ọke ahwanren ọrhẹ “orherẹn ọrẹ Osolobrugwẹ rọ Mai Rierun na,” ro rhiẹ i Jehova. (Ge 14:18, 22) Ọye yẹ orherẹn ọrukaro ra hunute uvuẹn Eyaya Ọfuanfon na; ọ ha uvuẹn ẹrhẹ ọrana bọmọke ẹgbukpe 1933 B.C.E., o ki te. Ri Melchizedek o rhiẹ orodje i Salem ro mevirhọ ufuoma na, Paul nọ dje Melchizedek rhiẹ Orodje ufuoma, habaye, fọkiẹ odẹ ye ne se rie “Orodje Ọvwata.” (Heb 7:1, 2) Salem ọke ahwanren amwa rọ ha uvuẹn erhẹrhẹ amwa i Jerusalem, na ha odẹ amwa na ba i Jerusalem, nọyẹ ọsoriẹ e ji se Jerusalem i “Salem” ọkezẹko.—Ps 76:2.
Ọke Abram (nọyẹ Abraham) o fi Chedorlaomer ọrhẹ irodje ri homaba ye kparobọ, Abraham no te Ekete ro Seriotọre ọrẹ i Shaveh yanghene “Ekete ro Seriotọre ọrẹ orodje na.” Avwaye yẹ Melchizedek “ọ ha ibrẹdi ọrhẹ enyo rhe” jeghwai ha ebrurhọ rẹn Abraham, taghene: “Jenẹ Osolobrugwẹ Ọrọ Mai Rierun na, Ọrọ ma odjuwu ọrhẹ otọrakpọ na ha ebrurhọ rẹn Abram; ujiri o rhirhiẹ rẹn Osolobrugwẹ Ọrọ Mai Rierun na, ro fi evwreghrẹn enọ rhẹ abọ ọnọ!” Ọke oru, Abraham nọ yẹ orherẹn na “akwa ọrẹ ikpe usuẹn ekwakwa na ephian” nọyẹ “akwa ọrẹ ikpe usuẹn ekwakwa irhorhomu rọ kpare ha na,” rọ ha mie irodje ro kpe hwu uvuẹn uvweri na.—Ge 14:17-20; Heb 7:4.
(Hebrews 7:3) O vwo ọsẹ-ẹ, o vwo izu-u, o vwo unuoghwa ro nurhe-e, o ji vwo ọtonrhọ yanghene oba uvuẹn akpenyerẹn ye-en, ọrẹn nime e rurie nọ họhọ Ọmọ Osolobrugwẹ, no mo rhiẹ orherẹn bẹmẹdẹ.
it-2 367 ¶4
Melchizedek
Izede ọgo ya na sabu ta taghene Melchizedek o vwo ‘ọtonrhọ yanghene oba uvuẹn akpenyerẹn ye-en’?
Paul ọ hunute emru owu kirighwo sekpahen i Melchizedek, ọke rọ ta: “O vwo ọsẹ-ẹ, o vwo izu-u, o vwo unuoghwa ro nurhe-e, o ji vwo ọtonrhọ yanghene oba uvuẹn akpenyerẹn ye-en, ọrẹn nime e rurie nọ họhọ Ọmọ Osolobrugwẹ, no mo rhiẹ orherẹn bẹmẹdẹ.” (Heb 7:3) E vwiẹ Melchizedek, o ji hwu jerẹ ituakpọ erọrọ. Ọrẹn e titi odẹ ọsẹ ye ọrhẹ izie-e, a jeghwai hunute ẹghwa ọrhẹ uvwiẹ ye-e, Baibol na ọ ji ta kpahen oborẹ o ru tuẹn akpenyerẹn yen rhọ yanghene oborẹ o hwu lele-e. Omarana, ana sabu ta taghene i Melchizedek ọ họhọ i Jesu Kristi ro vwo ẹrhẹ orherẹn ro no rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ. Jerẹ oborẹ a vwa nẹ iyẹnrẹn kpahen ohworho rọ ha ẹrhẹ i Melchizedek riuku vẹrhẹ, yanghene ọrọ nọ haye riuku mie yi, omaran i Kristi o vwo ji vwo orherẹn rọ họheriẹ, Baibol na ọ ji ta taghene o vwo orherẹn rọ nọ ha ẹrhẹ ye riuku dẹ-ẹ. Habaye, dedevwo i Jesu o nẹ uvwiẹ i Judah ọrhẹ uvwiẹ orodje David rhe, ọrẹn unuoghwa esẹ yi ride e fiẹ ẹrhẹ orherẹn rọ havwọ-ọ, yanghene ọ nyoma omẹgbanhon esẹ ye ride ha ẹrhẹ orherẹn ọrhẹ orodje riuku-u. Jesu ọ sabu vwo ẹrhẹ enana fọkime i Jehova yọ hariẹ vive riẹn.
(Hebrews 7:17) Fọkime e se oseri kpahiẹn: “Wẹwẹ orherẹn bẹmẹdẹ jerẹ Mel·chiz′e·dek!”
it-2 366
Melchizedek
Orherẹn rọ Họhọ i Jesu. Uvuẹn aruẹmẹrẹn owu ro sekpahen i Messiah na, Jehova no lele “Ọrovwori” rẹn i David riẹ ọphọ taghene: “Wẹwẹ orherẹn bẹmẹdẹ jerẹ Melchizedek!” (Ps 110:1, 4) Ọbe i psalm ọnana ọ lẹrhẹ itu i Hebrew na vwo imwẹro taghene i Messiah re vive kpahen na yẹ ohworho re ne fi rhẹ ẹrhẹ orherẹn ọrhẹ orodje. Uvuẹn ileta rẹ ọnyikọ Paul ọ ya vwe itu i Hebrew, nọ kpọ ẹhẹn eveva aye vi, nyoma ọ ta taghene i Jesu ya mẹraro kpahen taghene ono “rhiẹ orherẹn ọduado jerẹ Melchizedek.”—Heb 6:20; 5:10; se ỌPHỌ.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Hebrews 8:3) Fọkime a ha irherẹn eduado ephian mwu nẹ aye i ha ẹghẹlẹ kpahontọre jeghwai ze izobo; omarana no rhiẹ oborẹ ọghanranren rẹn ohworho ọnana no ji vwo oborẹ ọnọ ha ze izobo.
w00 8/15 14 ¶11
Izobo ra Lẹrhẹ Oma Merhen Osolobrugwẹ
11 Ọnyikọ Paul ọ tare taghene: “A ha irherẹn eduado ephian mwu nẹ aye i ha ẹghẹlẹ kpahontọre jeghwai ze izobo.” (Hebrews 8:3) Djokarhọ ye taghene i Paul ọ ghalẹ izobo orherẹn ọduado ọrẹ emọ Israel ọke ahwanren rhẹ ẹko eva, nọyẹ “ẹghẹlẹ” ọrhẹ “izobo,” yanghene “izobo edandan.” (Hebrews 5:1) Ihworho e tiobọnu ẹghẹlẹ nẹ aye i dje ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro phia yanghene nẹ aye i sabu mwu ugbehian, yanghene vwo ekwerhọ ohworho. (Genesis 32:20; Proverbs 18:16) Omaran ọ ji havwọ, ana sabu ni izobo buebun re jurhi rẹn emọ Israel nẹ aye i ze, taghene “ẹghẹlẹ” rẹ aye i yẹ Osolobrugwẹ nẹ aye i sabu vwo ekwerhọ yanghene arodọmẹ yen. Ihworho ri vwa sabu nyamwu Urhi na, ne ze “izobo edandan” na sabu harhomu orusọ aye. Ẹbe isionrin erukaro uvuẹn i Baibol na, maido Exodus, Leviticus, ọrhẹ Numbers, i ta kpahen ekwakwa sansan buebun ra na sabu ha ze izobo. Dedevwo ọnọ sabu rhiẹ emru ebẹnbẹn re ne vwẹruọ jeghwai karorhọ ọsoso iyẹnrẹn erana, o fori nẹ ọwan i dabu kpomavi rẹn ihwẹnmro ezẹko ri sekpahen aruẹ izobo sansan re ze.
(Hebrews 8:13) Ọke rọ hunute “ọphọ ọkpokpọ,” no ruẹ ọrẹ ọ havwiẹ bi rhiẹ ọrẹ ahwanren. Vwana, ọrẹ ahwanren na ọ hua nyarhẹn jeghwai joma nẹ otọre ne.
it-1 523 ¶5
Ọphọ
Marhẹ Urhi ọphọ na o ru rhiẹ ọrẹ “ahwanren”?
Ọrẹn, Urhi ọphọ na no mo rhiẹ ọrẹ “ahwanren” ọke Osolobrugwẹ ọ nyoma ọmẹraro Jeremiah ta rẹn ihworho yi taghene ono vwo ọphọ ọkpokpọ. (Jer 31:31-34; Heb 8:13) Uvuẹn ẹgbukpe 33 C.E., ne ti Urhi ọphọ na nẹ otọre fọkime i Kristi o hwu rhẹ orhan oja na ne (Col 2:14), na ha ọphọ ọkpokpọ na wene ọrẹ ahwanren na.—Heb 7:12; 9:15; Ac 2:1-4.
Isese i Baibol
(Hebrews 7:1-17) Fọkime Mel·chiz′e·dek ọnana ro rhiẹ orodje i Sa′lem ọrhẹ orherẹn Osolobrugwẹ rọ Mai Rierun na, ọ vwa Abraham uvuẹn izede ọke rọ ghwẹrioma nẹ ekete ro yo kpe irodje na, nọ ji yẹ ye ebrurhọ, 2 Abraham nọ yẹriẹ akwa ọrẹ ikpe usuẹn ekwakwa na ephian. Ọrukaro, a rhian odẹ ye rhẹ “Orodje Ọvwata,” habaye, ọye yi jẹ orodje i Sa′lem nọyẹ “Orodje Ufuoma.” 3 O vwo ọsẹ-ẹ, o vwo izu-u, o vwo unuoghwa ro nurhe-e, o ji vwo ọtonrhọ yanghene oba uvuẹn akpenyerẹn ye-en, ọrẹn nime e rurie nọ họhọ Ọmọ Osolobrugwẹ, no mo rhiẹ orherẹn bẹmẹdẹ. 4 Gbe ni oborẹ ọhworhare ọnana ọ ghanren te rẹn Abraham ro rhiẹ urhomu ekrun na, rọ lẹrheriẹ yẹ ye akwa ọrẹ ikpe usuẹn ekwakwa irhorhomu rọ kpare ha na. 5 Itiọrurhomẹmro, lele Urhi na, a yẹ emọ i Le′vi ra ga uvuẹn ẹrhẹ irherẹn akama taghene aye i ha akwa ọrẹ ikpe mie ihworho na, nọyẹ, mie imizu aye, dedevwo aye emọ Abraham. 6 Ọrẹn ọhworhare ọnana ro vwo nẹ uvwiẹ aye rhe na, ọ ha itetoro akwa ọrẹ ikpe mie Abraham jeghwai ha ebrurhọ rẹn ohworho ro vwo ive na. 7 Vwana ọ dabu fiotọre taghene ohworho ọduado na ọ ha ebrurhọ rẹn ohworho ọkokamu na. 8 Uvuẹn erhirhiẹ owu, ihworho re hwuẹ ye toro akwa ọrẹ ikpe riẹn, ọrẹn uvuẹn erhirhiẹ ọrọrọ, ohworho re se oseri kpahen taghene o nyerẹn ye toro riẹn. 9 Ana ji sabu ta taghene Le′vi re toro akwa ọrẹ ikpe riẹn na o ji toro akwa ọrẹ ikpe nyoma Abraham, 10 fọkime ọye jẹ usuẹn ọmọ rẹ ọsẹ ye rode ono vwiẹ obaro na, ọke i Mel·chizʹe·dek ọ vwa ye uvuẹn izede. 11 Omarana, orhianẹ ana sabu rhiẹ ohworho rọ gbare nyoma orherẹn uvwiẹ i Levi (nime ọnana ọ ha usuẹn Urhi ra harẹn ihworho na), mesoriẹ a guọlọ orherẹn ọrọrọ ra tare taghene ọnọ họhọ i Mel·chiz′e·dek ukperẹ ono rhiẹ Aaron? 12 Ra mẹriẹn taghene e wene ẹrhẹ orherẹn na, no ji rhiẹ oborẹ ọ ghanranren ne wene Urhi na. 13 Fọkime ọhworhare ọnana ra tẹmro enana kpahen o nẹ uvwiẹ ọrọrọ rhe, ohworho owuorowu uvuẹn uvwiẹ ye o ji ze izobo uvuẹn agbarha na dẹ-ẹ. 14 Fọkime ọ dabu fiotọre taghene Ọrovwori ọwan o nẹ uvwiẹ i Judah rhe, ọrẹn Moses ọ tẹmro owuorowu kpahen irherẹn ri ne nẹ uvwiẹ ọrana rhe-e. 15 Ọnana nọ lẹrheriẹ mwẹro rhọ ọke orherẹn ọrọrọ jerẹ Mel·chiz′e·dek ọ homaphia, 16 ọye ọ ha uvuẹn ẹrhẹ na, orhiẹ nyoma urhi ro sekpahen uvwiẹ re nurhe-e, ọrẹn nyoma omẹgbanhon ọrẹ arhọ ra na ja sabu ghwọghọ na. 17 Fọkime e se oseri kpahiẹn: “Wẹwẹ orherẹn bẹmẹdẹ jerẹ Mel·chiz′e·dek.”
SEPTEMBER 9-15
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | HEBREWS 9-10
“Uhoho Ekwakwa Irhorhomu ra sa”
(Hebrews 9:12-14) Ọye ọ ruẹ ekete ọfuanfon na ukwọgbọ harẹn ọke ephian, orhiẹ nyoma ọbara ẹvwe ọrhẹ ọbara emọ erhuẹ-ẹn, ọrẹn nyoma ọbara ọnẹyen, nọ yẹrẹ ọwan usimirhọ i bẹmẹdẹ. 13 Fọkime orhianẹ ọbara ẹvwe ọrhẹ erhuẹn kugbe iphirhikerewi ọrẹ ọmọ erhuẹn ra tọnren re minrin ghwẹ ihworho ri vwa fon ọ sabu ruẹ aye fuan ọrẹ ugboma, 14 nẹ ọbara i Kristi na yọ nọ jọ sabu ru ọwan fon? Rọ nyoma ẹhẹn i bẹmẹdẹ ha omayen kpahontọre vabọ upe rẹn Osolobrugwẹ, ro ruẹ ẹhẹn obrorhiẹn ọwan fon nẹ ewian ri vwe fiemru, neneyo ọwan i sabu ha ogame rọ fonron rẹn Osolobrugwẹ ro nyerẹn na.
it-1 862 ¶1
Ẹharhomu
Sekpahen urhi rẹ Osolobrugwẹ ọ yẹ emọ Israel, neneyo a sabu harhomu ohworho ro ruẹ ọdandan haso Osolobrugwẹ yanghene haso ọreva ye, ohworho na ọnọ vi ghwẹriẹ nẹ ọdandan na vwẹre jerẹ oborẹ urhi na ọ tare, ọgbọ buebun no ji ze izobo rẹn i Jehova. (Le 5:5–6:7) Ọnana yọ soriẹ ọnyikọ Paul ọ ta taghene: “Itiọrurhomẹmro sekpahen Urhi na, a joma ruẹ ọsoso ekwakwa ephian fuan nyoma ọbara, habaye, a sabu vwo ẹharhomu-u, jokpanẹ e rhie ọbara rhotọre.” (Heb 9:22) Udabọ ọrana, ọbara eranmo ra ha ze izobo ọ sabu ti edandan nie-e, ọ ji sabu yẹ ohworho ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonro-on. (Heb 10:1-4; 9:9, 13, 14) Ọrẹ ovẹnẹ, nyoma izobo otan i Jesu Kristi ra bọn kpahen ọphọ ọkpokpọ ra mẹraro kpahen na, ana sabu vwo obọdẹn ẹharhomu. (Jer 31:33, 34; Mt 26:28; 1Co 11:25; Eph 1:7) Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, no simi ohworho rẹ omayen ọ kako, no ji djephia taghene o vwo omẹgbanhon rọ nọ ha edandan ọwan rhomu ọwan.—Mt 9:2-7.
(Hebrews 9:24-26) Fọkime i Kristi ọ ruẹ ekete ọfuanfon ra ha abọ ru-u, ro rhiẹ ohọhọme ọrẹ obọdẹn na, ọrẹn ọye ọ ruẹ odjuwu, neneyo ọ sabu homaphia obaro Osolobrugwẹ fọkiẹ ọwan. 25 O ruẹ ọnana nọ rhọ ha omayen ze izobo ọke ephia-an, jerẹ ọke orherẹn na ọ ruẹ ekete ọfuanfon na kẹgbukpe kẹgbukpe rhẹ ọbara ro vwo rhiẹ ọnẹyen. 26 O rhiomara-an, manẹ nọ rioja ọgbọ buebun nẹ ọtonrhọ akpọ na rhe. Ọrẹn o dje omayen phia ukwọgbọ harẹn ọke ephian uvuẹn ehion enyerakpọ ọnana, nọ sabu ti uhwu nie nyoma ọ ha omayen ze izobo.
cf 183 ¶4
“Rhe Leli mẹ”
4 Sekpahen ọke i Jesu o te odjuwu, oborẹ e rhiabọ dedie lele, yanghene omamerhomẹ rọ havwiẹ ọke ro kwomakugbe ọsẹ ye, Baibol na ọ ta kpahiẹ-ẹn. Ọrẹn, Baibol na ọ ta kpahen oborẹ ọnọ phia ọke i Jesu o te odjuwu ne. Itiọrurhomẹmro, emọ Israel i riamerhẹn orẹ ọfuanfon owu re ruẹ ukwọgbọ kẹgbukpe kẹgbukpe uvwre ẹgbukpe ri vrẹn 1500. Ẹdẹ owu uvuẹn kẹgbukpe kẹgbukpe, orherẹn ọduado na nọ ruẹ ekete rọ mai fon uvuẹn oghwa ẹga na, no mirẹn ọbara re ze izobo uvuẹn Ẹdẹ re Phoro Oma na obaro owọ ọphọ na. Uvuẹn ẹdẹ ọrana, orherẹn ọduadọ na nọ họhọ i Messiah na. Jesu ọ ha irueruo ọnana te orugba ukwọgbọ harẹn ọke ephian ọke rọ ghwẹrioma riẹ odjuwu. Jesu nọ homaphia obaro i Jehova obẹ odjuwu ro rhiẹ ekete rọ mai fon uvuẹn odjuwu ọrhẹ akpọ na, nọ jeghwai ha ọghanronmẹ izobo otan na kpahontọre rẹn Ọsẹ ye. (Hebrews 9:11, 12, 24) Jehova ọ ha izobo na?
(Hebrews 10:1-4) Ra mẹriẹn taghene Urhi na o vwo uhoho ekwakwa irhorhomu ra sa, ọrẹn ghwai rhẹ emru kirighwo ra guọlọre na-a, ọ sabu nyoma izobo re ze kẹgbukpe kẹgbukpe ruẹ ihworho ri brurie rhe gba-a.2 Orhiẹ omara-an, manẹ a vwa dobọ izobo e ze ji? Fọkime erhe ruẹ ihworho ra ga ogame ọfuanfon fon ne, aye i rhe brudu kpahen edandan ghwomara-an. 3 Ọrẹ ovẹnẹ, izobo enana a karorhọ ọwan kpahen edandan nẹ ukpe riẹ ukpe, 4 fọkime ọbara erhuẹn ọrhẹ ọrẹ ẹvwe i sabu ti edandan nẹ otọre-e.
it-2 602-603
Erhirhiẹ Ọgbagba
E ru Urhi Moses na Gba. Urhi ra harẹn emọ Israel nyoma i Moses na, o ji sekpahen ọrẹ ana ha owian irherẹn na mwu ọrhẹ izobo aranmo sansan re ne ze. Dedevwo Urhi na, ẹrhẹ irherẹn na, ọrhẹ izobo na i nẹ obẹ Osolobrugwẹ rọ gbare na rhe, aye a sabu lẹrhẹ ihworho ri ha otọre urhi na gba-a. (Heb 7:11, 19; 10:1) Ukperẹ ono simi aye nẹ abọ ọdandan ọrhẹ uhwu, nọ lẹrhẹ ọdandan buẹnrhọ. (Ro 3:20; 7:7-13) Ọrẹn, ọsoso ekwakwa enana ephian i ha userhumu rẹn aye wian owian Osolobrugwẹ ọ yẹrẹ aye; nọyẹ Urhi na o sun ituakpọ vwe i Kristi nọ jeghwai rhiẹ “uhoho ekwakwa irhorhomu ra sa.” (Ga 3:19-25; Heb 10:1) Omarana, ọke i Paul ọ ta kpahen “ekwakwa rẹ Urhi na ọ vwọ sabu ru nime ọ vwiẹlẹre ọrẹ ugboma” (Ro 8:3), ọkezẹko ọye ọ ta kpahen irherẹn itu i Jew (ra ha mwu nyoma Urhi na ni hẹrote owian re ze izobo, aye ya jeghwai ruẹ Ekete rọ Mai fon uvuẹn Ẹdẹ izobo re Phoro oma na), irherẹn na a sabu simi ihworho na-a, jerẹ oborẹ Hebrews 7:11, 18-28 o dje fiotọre. Dedevwo izobo rẹ irherẹn ri nẹ uvwiẹ Aaron a haphia a lẹrhẹ ihworho na vwo ekwerhọ Osolobrugwẹ, ọ sabu lẹrhẹ aye vabọ ọdanda-an. Ọnyikọ Paul ọ hunute ọnana ọke rọ ta taghene izobo re phoro oma ọ sabu “ruẹ ihworho ri brurie rhe gba-a,” nọyẹ sekpahen ẹhẹn obrorhiẹn aye. (Heb 10:1-4; haye vwanvwọn Heb 9:9.) Orherẹn ọduado na ọ sabu kwosa otan ra guọlọre nẹ ituakpọ i vabọ uhwu-u. Ẹrhẹ orherẹn i Kristi ọrhẹ izobo otan ya guọlọre na sabu ru ọnana.—Heb 9:14; 10:12-22.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Hebrews 9:16, 17) Fọkime orho vwo ọphọ, o fori nẹ onyakpọ o hwu na sabu ha ọphọ na mwu, 17 fọkime ọphọ na ọ sabu wian orhianẹ onyakpọ ro mevi riẹ ọphọ na o hwuru, fọkime a sabu haye mwuẹ-ẹ, jokpanẹ onyakpọ na o hwuru.
w92 3/1 31 ¶4-6
Enọ rẹ Otu re se Ẹbe Ọwan i Nọren
Paul ọ tare taghene uhwu yọ nọ sabu lẹrhẹ ọphọ rọ ha uvwre ituakpọ ọrhẹ Osolobrugwẹ sabu wian. Ọphọ Urhi na udje owu. Moses yẹ ohworho erhẹrhẹ uvuẹn ọphọ na, nọyẹ ohworho rọ sabu lẹrhẹ ọphọ na rhirhiẹ ye uvwre Osolobrugwẹ ọrhẹ emọ Israel. Omarana, Moses nọ wian owian ọghoghanren rọ lẹrhẹ emọ Israel na sabu riẹ ọphọ na. Nọyẹ, Moses yẹ onyakpọ ro mevi riẹ ọphọ ri Jehova ọ ha mwu na. Ọrẹn, Moses o hwuru vwẹre nẹ ọphọ na ọ ki sabu wian? Ẹjo. Ukpomaran, na ha eranmo ze izobo, na ha ọbara eranmo ruiruo ukperẹ ono rhiẹ ọbara i Moses.—Hebrews 9:18-22.
Nẹ ọphọ ọkpokpọ na rọ ha uvwre i Jehova ọrhẹ Israel ọrẹ ẹhẹn vwo? Jesu Kristi yo vwo uphẹn ọduado ro rhiẹ ohworho erhẹrhẹ uvwre i Jehova ọrhẹ Israel ọrẹ ẹhẹn na. Dedevwo i Jehova yọ ha ọphọ na mwu, Jesu Kristi yọ sabu lẹrhẹ ọphọ na wian. Haba owian ro rhiẹ ohworho erhẹrhẹ, Jesu o ji lele ihworho erukaro uvuẹn ọphọ na nyerẹnkugbe. (Luke 22:20, 28, 29) Habaye, ọye o ji mwuovwan ro no ze izobo rọ nọ sabu lẹrhẹ ọphọ na wian. Izobo ọnana o rhiẹ ọrẹ eranmo-o, ukpomaran ọrẹ arhọ ohworho rọ gbare. Omarana, Paul nọ sabu rionbọrhọ i Kristi taghene ọye yẹ ohworho erhẹrhẹ uvuẹn ọphọ ọkpokpọ na. Ọke i “Kristi ọ ruẹ . . . odjuwu, neneyo ọ sabu homaphia obaro Osolobrugwẹ fọkiẹ ọwan,” ọphọ ọkpokpọ na nọ tuẹn ẹwian rhọ.—Hebrews 9:12-14, 24.
Ọke i Paul ọ ta kpahen Moses ọrhẹ i Jesu taghene aye yẹ ihworho erhẹrhẹ na, ọ vwọ ta taghene aye yi ha ọphọ eva na mwu-u, ukpomaran Osolobrugwẹ yọ ha rẹ aye mwu. Nọyẹ, ihworho eva enana ni mevi neneyo ọphọ eva na i sabu wian. Uvuẹn ọphọ eva na, a guọlọ ọbara nọyẹ ọbara aranmo uvuẹn ọke i Moses, ọrhẹ ọbara i Jesu rẹn ihworho ri ha uvuẹn ọphọ ọkpokpọ na.
(Hebrews 10:5-7) Omarana ọke rọ rhiẹ akpọ na, nọ tare: “‘Wa guọlọ izobo ọrhẹ ẹghẹlẹ-ẹ, ọrẹn wu mwuegbe ugboma ha mẹ. 6 We rhiabọ dede ọsoso ‘izobo ẹtorhẹ ọrhẹ izobo edanda-an.’ 7 Omarana, ni mi tare: ‘Nughe! Mi rhere (a ya riẹ rhẹ uvuẹn ukpitọbe na kpahen mẹ) mi ne ru ọhọre ọnọ O Osolobrugwẹ.’”
it-1 249-250
Omebrurhame
Luke ọ tare taghene i Jesu ọ nẹrhomo ọke ro bromarhame. (Lu 3:21) Habaye, ohworho rọ ya ileta vwe itu i Hebrew nọ tare taghene ọke i Jesu Kristi ọ rhiẹ akpọ na (o rhiẹ ọke re vwiẹ ye-e, nime ọ sabu se ẹmro enana ọke ọrana-a, ọrẹn ọke ro bromarhame jeghwai tuẹn owian aghwoghwo ọnẹyen rhọ,) nọ tare sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Psalm 40:6-8 (LXX): “Wa guọlọ izobo ọrhẹ ẹghẹlẹ-ẹ, ọrẹn wu mwuegbe ugboma ha mẹ. . . . Nughe! Mi rhere (a ya riẹ rhẹ uvuẹn ukpitọbe na kpahen mẹ) mi ne ru ọhọre ọnọ O Osolobrugwe.” (Heb 10:5-9) Jesu onyẹ agbamwa i Jew nyoma uvwiẹ, ro rhiẹ agbamwa rọ riẹ ọphọ rhẹ Osolobrugwẹ nọyẹ ọphọ Urhi na. (Ex 19:5-8; Ga 4:4) Omarana, fọkiẹ ọnana ana sabu ta taghene i Jesu ọ riẹ ọphọ rhẹ i Jehova Osolobrugwẹ nẹ ọke ro bru i John no bruie rhẹ ame. Jesu o ru vrẹn oborẹ Urhi na ọ guọlọ mie yi. Jesu ọ ha omayen kpahontọre rẹn i Jehova ro rhiẹ Ọsẹ ye no ruẹ ọhọriẹ, nọyẹ ọsoriẹ ọ ha omayen ze izobo jeghwai ti izobo eranmo re ruẹ uvuẹn Urhi na nẹ otọre. Ọnyikọ Paul nọ tare: “Nyoma ‘ọhọre’ ọnana, ne ru rẹ ọwan fon nyoma izobo ọrẹ ugboma i Jesu Kristi ukwọgbọ harẹn ọke ephian.” (Heb 10:10) Ọhọre Ọsẹ na rẹn i Jesu o sekpahen ọrẹ ọnọ ha Uvie na mwu, Jesu nọ jeghwai ha omayen kpahontọre fọkiẹ owian ọrana. (Lu 4:43; 17:20, 21) Jehova no rhiabọ dede izobo ọmọyen jeghwai ha ẹhẹn ọfuanfon djẹ ye ha, nyoma ọ ta: “Ọnana Ọmọ mẹ mi vwo ẹguọlọ kpahen, ọrẹ mi djẹha na.”—Mr 1:9-11; Lu 3:21-23; Mt 3:13-17.
Isese i Baibol
(Hebrews 9:1-14) Harẹn ọphọ ọrẹ ahwanren na, o vwo irhi ra nyalele ọke ra ha ogame ọfuanfon phia ọrhẹ ekete ọfuanfon ọnẹyen uvuẹn otọrakpọ na. 2 Fọkime a bọn obuvun ọrukaro rhẹ uvuẹn oghwọbọ na, ro rhiẹ ekete oborẹ ọ mọrọn ukpẹ na ọrhẹ imẹdjẹ na kugbe ibrẹdi ẹhaphia na i havwọ; na jeghwai se yi Ekete Ọfuanfon. 3 Ọrẹn, oberhumu ikọtini ọreva na o vwo obuvun ọrọrọ uvuẹn oghwọbọ na re se Ekete rọ Mai Fon. 4 Ọnana o vwo oborẹ a ha torhẹ ajijan re ruru rhẹ oro ọrhẹ owọ ọphọ na re ji ru rhẹ oro, eriẹ ri manna na ọ havwọ kugbe ukorọkpọ Aaron rọ mọ idodo ọrhẹ atita ephophẹghẹ erẹ ọphọ na, i ha uvuien; 5 Cherubs ri vwo odidi na i ha oberun urhurho na. Ọrẹn, ọnana rhẹ ọke ra na ta kpahen ẹmro erana fiotọre-e. 6 Ọke ra bọn ekwakwa enana izede omana hin, irherẹn na na ruẹ obuvun ọrukaro na ọke ephian nẹ aye i ha ogame ọfuanfon phia; 7 ọrẹn orherẹn ọduado na ọvo nọ ruẹ obuvun ọreva na ukwọgbọ uvuẹn ẹgbukpe na, ọnọ ji ha ọbara leloma rọ nọ ha kpahontọre fọkiẹ edandan enẹyen ọrhẹ edandan ihworho na i ruru ọrẹ ughẹnghẹn. 8 Omarana, ẹhẹn ọfuanfon na no djerie fiotọre taghene e ji rhe izede ra nya ruẹ ekete ọfuanfon na uvwre ọke oghwọgbọ ọrukaro na ọ ji havwiẹ-ẹ. 9 Oghwọgbọ ọnana udje harẹn ọke ọnana, habaye, a ha ẹghẹlẹ ọrhẹ izobo phia sekpahen ẹkwaphiẹrhotọre ọnana. Ọrẹn, enana i vwa sabu lẹrhẹ ẹhẹn obrorhiẹn ohworho rọ ha ogame ọfuanfon phia gba-a. 10 Aye i sekpahen emaren ọrhẹ enyo ọrhẹ oma erufon ọrẹ orẹ na ọvo. Aye urhi sekpahen ugboma na, ra nyalele bọmọke ọke re ne ruẹ ekwakwa serhọ ono te. 11 Ọrẹn, ọke i Kristi ọ rhe jerẹ orherẹn ọduado ọrẹ ekwakwa irhorhomu ri homaphia ne, ọye nọ nyavrẹn oghwọgbọ ọduado ra vwa ha abọ ru na, rọ ji gba omamọ, nọyẹ, orhiẹ usuẹn emama ọnana-a. 12 Ọye ọ ruẹ ekete ọfuanfon na ukwọgbọ harẹn ọke ephian, orhiẹ nyoma ọbara ẹvwe ọrhẹ ọbara emọ erhuẹ-ẹn, ọrẹn nyoma ọbara ọnẹyen, nọ yẹrẹ ọwan usimirhọ i bẹmẹdẹ. 13 Fọkime orhianẹ ọbara ẹvwe ọrhẹ erhuẹn kugbe iphirhikerewi ọrẹ ọmọ erhuẹn ra tọnren re minrin ghwẹ ihworho ri vwa fon ọ sabu ruẹ aye fuan ọrẹ ugboma, 14 nẹ ọbara i Kristi na yọ nọ jọ sabu ru ọwan fon? Rọ nyoma ẹhẹn i bẹmẹdẹ ha omayen kpahontọre vabọ upe rẹn Osolobrugwẹ, ro ruẹ ẹhẹn obrorhiẹn ọwan fon nẹ ewian ri vwe fiemru, neneyo ọwan i sabu ha ogame rọ fonron rẹn Osolobrugwẹ ro nyerẹn na.
SEPTEMBER 16-22
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | HEBREWS 11
“Ọghanronmẹ Esegburhomẹmro”
(Hebrews 11:1) Esegburhomẹmro yẹ imwẹro kpahen oborẹ e fiẹrorhọ, imwẹro re djephia kpahen oborẹ a vwa mẹrẹn.
Dje Esegburhomẹmro Kpahen ive i Jehova
6 Baibol na o dje oborẹ esegburhomẹmro o mevirhọ uvuẹn Hebrews 11:1. (Se yi.) A bọn esegburhomẹmro kpahen ekwakwa eva ra vwa mẹrẹn: (1) ‘Oborẹ e fiẹrorhọ’—ọnana ọnọ sabu sekpahen ekwakwa re veri taghene ina homaphia ọrẹn a ji phia-a, jerẹ udje oba enyerẹn ọkon ọnana ọrhẹ akpọ ọkpokpọ rọ sa na. (2) ‘Oborẹ a vwa mẹrẹn.’ Ẹmro ọnana uvuẹn i Greek, o sekpahen ‘imwẹro re djephia’ kpahen oborẹ a vwa mẹrẹn, jerẹ imwẹro kpahen i Jehova, Jesu Kristi, emakashe na ọrhẹ ekwakwa ri sekpahen Uvie na. (Heb. 11:3) Marhẹ ene ru djephia taghene ọwan i vwo imwẹro kpahen ekwakwa ra vwa mẹrẹn ri Baibol na ọ ta kpahen? Nyoma ẹmro ọrhẹ iruemru ọwan—enana yi na lẹrhẹ esegburhomẹmro ọwan gba.
(Hebrews 11:6) Oborẹ ọ havwọ, esegburhomẹmro ọrhọ havwiẹ-ẹ, a sabu ru oborẹ ọnọ merhen Osolobrugwẹ oma-a, fọkime ohworho ro no ti kẹrẹ Osolobrugwẹ ono vi vwo imwẹro taghene o nyerẹn, ọye yọ jeghwai kwosa rẹn ihworho ra guọliẹ nẹ otọre ẹhẹn sa.
w13 11/1 11 ¶2-5
Ọrọ “Kwosa Rẹn Ihworho ra Guọliẹ nẹ Otọre Ẹhẹn sa”
Me ye ne ruo na sabu ru oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma? Paul ọrhọ ya, “esegburhomẹmro ọrhọ havwiẹ-ẹ, a sabu ru oborẹ ọnọ merhen Osolobrugwẹ oma-a.” Djokarhọ ye taghene i Paul ọ ta taghene ọnọ bẹn re ne ru oborẹ ọnọ merhen Osolobrugwẹ oma orhianẹ e vwo esegburhomẹmro-o. Ukpomaran, ọnyikọ Paul nọ tare taghene a sabu ruẹ oborẹ ọnọ merhen Osolobrugwẹ oma-a. Omarana, esegburhomẹmro yẹ oborẹ ene vi vwo na sabu lẹrhẹ oma merhen Osolobrugwẹ.
Aruẹ esegburhomẹmro ọgo yọ merhen i Jehova oma? Esegburhomẹmro re ne vwo kpahen Osolobrugwẹ ono sekpahen ekwakwa eva. Ọrukaro, ọwan ine “vi vwo imwẹro taghene o nyerẹn.” Erhianrhian erọrọ i rhianriẹn omana, “vwo imwẹro taghene ọye ohworho” ọrhẹ “vwo imwẹro taghene ọye o nyerẹn.” Marhẹ ene ru lẹrhẹ oma merhen Osolobrugwẹ orhianẹ e vwo ẹhẹn eveva taghene o nyerẹn? Ọrẹn esegburhomẹmro ọgbogbanhon o ji sekpahen ekwakwa erọrọ, fọkime ikpodje na i ji vwo imwẹro taghene i Jehova o nyerẹn. (James 2:19) O fori nẹ esegburhomẹmro re vwori taghene Osolobrugwẹ o nyerẹn o mwu ọwan kpare idjaghwẹ, nọyẹ, ọrẹ ene dje esegburhomẹmro ọwan phia nyoma re nyerẹn akpọ ọwan izede rọ nọ merhen Osolobrugwẹ oma.—James 2:20, 26.
Ọreva, ọwan ine “vi vwo imwẹro taghene” Osolobrugwẹ yọ “kwosa rẹn ọwan.” Ohworho ro vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon ono vi vwo imwẹro taghene Osolobrugwẹ ọnọ kwosa riẹn fọkiẹ omẹdamu ọnẹyen ro ruẹ oborẹ ọ merhen Osolobrugwẹ oma. (1 Corinthians 15:58) Marhẹ ene ru lẹrhẹ oma merhen i Jehova orhianẹ ọwan e vwo ẹhẹn eveva kpahen omẹgbanhon ọnẹyen yanghene omwemẹ ro vwori rọ nọ kwosa rẹn ọwan? (James 1:17; 1 Peter 5:7) Ohworho ọrhọ ta taghene Osolobrugwẹ ọ vwọ hẹrote ọwa-an, o vwo dje ọdaremẹro phia-a, yanghene o vwo tiobọnẹ-ẹ, ọravwọ o ji rhe Osolobrugwẹ ro vwo i Baibol na-a.
Ayọmo yi Jehova ọ kwosa riẹn? Paul ọrhọ ta: “Ihworho ra guọliẹ nẹ otọre ẹhẹn sa.” Ọbe owu rẹ erhierhianrhian i Baibol a ha ruiruo, o djephia taghene ẹmro i Greek ra rhian rhẹ ra “guọliẹ nẹ otọre ẹhẹn sa,” o mevirhọ ọrẹ “a guọlọ emru-u,” ukpomaran, o mevirhọ ọrẹ e bru Osolobrugwẹ sa “ma ga ye.” Ọbe ọrọrọ o djephia taghene ẹmro i Greek ra ha ruiruo na, o dje kpahen omẹdamu yanghene owian ọgbogbanhon. Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ kwosa rẹn ohworho rẹ esegburhomẹmro o mwuẹ ha ogame riẹn nẹ otọre ẹhẹn sa rhẹ ẹguọlọ kugbe oruru.—Matthew 22:37.
(Hebrews 11:33-38) Nyoma esegburhomẹmro aye i fi ivie kparobọ, brorhiẹn ọsoso, ive i tere aye abọ, da unu ikporokpo ji, 34 furhie erhanren, vabọ odan ọlọkọ, ọke aye a vwiẹlẹ, e ru rẹ aye gbanhon, vwo efikparobọ ọduado uvuẹn uvweri, ghwọghọ isodja ra kparahaso aye. 35 Emẹse i mẹrẹn ihworho aye ri hwuru nyoma ẹrhọmọnuhwu, ọrẹn a ha oja riẹ ehworhare erọrọ nime aye e kwe na tan aye-e, neneyo aye i sabu mẹrẹn ẹrhọmọnuhwu obọdẹn. 36 Itiọrurhomẹmro, awọrọ i rioja nyoma ra ha aye djechẹẹ jeghwai fa aye, a tobọ ha ejọrọ gba aye jeghwai fi aye rhẹ ekanron. 37 E fi rẹ aye kpe, damu rẹ aye ni, e bru rẹ aye akwava, a ha odan ọlọkọ kpe aye, aye i ji ha ephianrọn ẹvwe ọrhẹ ọrẹ igegede ru ewun kurhọ, ọke ekwakwa a karen aye, ọke ukpokpogho, ọke ra ha oja riẹ aye; 38 aye erhe mwuovwan uvuẹn akpọ na-a. Aye i nya rhe nya rie uvuẹn aton, igbenu, unu rọ ha uvuẹn atita ọrhẹ ikpotọ ri ha uvuẹn otọrakpọ na.
Ru Esegburhomẹmro ọnọ Gbanhon Kpahen Oborẹ wu Fiẹrorhọ
10 Uvuẹn Hebrews urhomu-ẹmro 11, ọnyikọ Paul ọ ta kpahen edamuni rẹ idibo Osolobrugwẹ i dinrin. Jerẹ udje, Paul ọ ta kpahen emẹse ri vwo esegburhomẹmro rẹ emọ aye i hwuru, ọrẹn na rhọmọ emọ na nẹ uhwu rhe. Ọ ji ta kpahen ‘awọrọ ri vwe kwe na tan aye, neneyo aye i sabu mẹrẹn ẹrhọmọnuhwu obọdẹn.’ (Heb. 11:35) Dedevwo ọwan e rhe ihworho ri Paul o vwo rhẹ ẹhẹ-ẹn, e fi ihworho jerẹ Naboth ọrhẹ Zechariah kpe, nime aye i huvwele jeghwai ru ọhọre Osolobrugwẹ. (1 Ki. 21:3, 15; 2 Chron. 24:20, 21) Daniel ọrhẹ igbehian yen i vwo uphẹn ra na ‘tan’ aye nyoma aye ina ja mọrọn esegburhomẹmro aye. Ukpomaran, esegburhomẹmro rẹ aye i vwo kpahen Osolobrugwẹ ọ yẹrẹ aye userhumu nẹ aye i sabu ‘da unu ikporokpo ji’ jeghwai ‘furhie erhanren.’—Heb. 11:33, 34; Dan. 3:16-18, 20, 28; 6:13, 16, 21-23.
11 Fọkiẹ esegburhomẹmro aye, emẹraro jerẹ Micaiah ọrhẹ Jeremiah i ‘rioja nyoma ra ha aye djechẹẹ . . . jeghwai fi aye rhẹ ekanron.’ Awọrọ jerẹ Elijah, i ‘nya rhe nya rie uvuẹn aton, igbenu, unu rọ ha uvuẹn atita ọrhẹ ikpotọ ri ha uvuẹn otọrakpọ na.’ Aye ephian i vwo edirin nime aye i ‘vwo imwẹro kpahen oborẹ aye i fiẹrorhọ.’—Heb. 11:1, 36-38; 1 Ki. 18:13; 22:24-27; Jer. 20:1, 2; 28:10, 11; 32:2.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Hebrews 11:4) Nyoma esegburhomẹmro, Abel no ze izobo rọ ghanren ghwẹ ọrẹ i Cain rẹn Osolobrugwẹ, habaye nyoma esegburhomẹmro ọrana ye se oseri riẹn taghene ọye ọvwata, fọkime Osolobrugwẹ o rhiabọ dede ẹghẹlẹ enẹyen, habaye dedevwo o hwuru, ọ ji tẹmro nyoma esegburhomẹmro ọnẹyen.
it-1 804 ¶5
Esegburhomẹmro
Idje Ihworho ri Vwo Esegburhomẹmro Ọke Ahwanren. Ọsoso ihworho ri ha usuẹn “iseri buebun” ri Paul ọ hunute na, (Heb 12:1) i vwo oborẹ aye i bọn esegburhomẹmro aye kpahen. Jerẹ udje, Abel o rhe kpahen ive Osolobrugwẹ ro sekpahen “ọmọ” rọ nọ ghwọghọ urhomu “obodirin” na. Ọ ji mẹrẹn ibiẹ orugba ẹmro ri Jehova ọ tare uvuẹn Eden kpahen eri vwiẹriẹ. Ọke aye a ha otafe ogba Eden, Adam ọrhẹ ekrun ọnẹyen i hionron ọsoso vwẹre aye i ki mẹrẹn emaren re, nime e phien otọre na, omarana ikukusẹ ọrhẹ idjigbẹn nọ ye nẹ otọre na sa. Ọkezẹko, Abel ọ ji mẹrẹn ẹguọlọ ọgbogbanhon ri Eve o vwo rẹn esa ye, Adam no ji suẹn aniẹ. Ọnọ ji sabu rhirhiẹ taghene izie o brenu kpahen omiamiamo ro lele uvwiẹ. Riobarorhọ, ogba Eden o vwo cherubs ra dẹriẹ kugbe odan ọlọkọ ro vwo erhanren ro zuẹ uvuẹn erhẹrhẹ aye. (Ge 3:14-19, 24) Enana ephian i toroba oborẹ ọ yẹ Abel imwẹro taghene usimirhọ ọnọ rhiọ nyoma ‘ọmọ re vive kpahen na.’ Omarana, esegburhomẹmro no mwu Abel “ze izobo” rẹn Osolobrugwẹ, rọ ghanranren omamọ ghwẹ ọrẹ i Cain.—Heb 11:1, 4.
(Hebrews 11:5) Nyoma esegburhomẹmro, na ha E′noch riẹ ekete ọrọrọ neneyo o jo rho rhiẹromẹrẹn uhwu, e rhe ekete rọ havwọ-ọ nime Osolobrugwẹ ọ hariẹ riẹ ekete ọrọrọ; ọrẹn, a ki ha ye riẹ ekete ọrọrọ, e se oseri kpahiẹn taghene o ru oborẹ ọ merhen Osolobrugwẹ oma.
wp17.1 12-13
“O ru Oborẹ ọ Merhen Osolobrugwẹ Oma”
Izede ọgo ya ha Enoch “riẹ ekete ọrọrọ” no jo rho “rhiẹromẹrẹn uhwu”? Ọkezẹko, Jehova o ruriẹ neneyo Enoch o hwu dẹndẹn vabọ emiamiamo rẹ uhwu ọ rhua sa. Ọrẹn, ọrukaro e se oseri rẹn Enoch “taghene o ru oborẹ ọ merhen Osolobrugwẹ oma.” Izede ọgo? Ọkezẹko bọmọke Enoch o ki hwu, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene Osolobrugwẹ ọ yẹriẹ emena arudo ro dje otọrakpọ na riẹn ọke ro rhiẹ paradais. Nyoma oka ekwerhọ i Jehova ọrana, Enoch no hwuru. Ọke i Paul ọ ya kpahen Enoch kugbe ehworhare ọrhẹ emẹse erọrọ ri vwo esegburhomẹmro, nọ tare: “Ihworho enana ephian i hwuru uvuẹn esegburhomẹmro aye.” (Hebrews 11:13) Ọke oru, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene evwreghrẹn Enoch i guọlọ orinmie, ọrẹn aye “e rhe ekete rọ havwọ-ọ,” ọkezẹko i Jehova o tirienu neneyo aye i ja rha haye ruẹ emru aghwa yanghene haye jiri ogame ofian.
Isese i Baibol
(Hebrews 11:1-16) Esegburhomẹmro yẹ imwẹro kpahen oborẹ e fiẹrorhọ, imwẹro re djephia kpahen oborẹ a vwa mẹrẹn. 2 Fọkime nyoma yen, ye se oseri rẹn ihworho ọke ahwanren. 3 Nyoma esegburhomẹmro, ọwan i mẹrẹnvwrurhe taghene nyoma ẹmro Osolobrugwẹ ya ma ekwakwa ri ha akpọ na, neneyo oborẹ a mẹrẹn ọ sabu nyerẹn nyoma ekwakwa ra vwa mẹrẹn. 4 Nyoma esegburhomẹmro, Abel no ze izobo rọ ghanren ghwẹ ọrẹ i Cain rẹn Osolobrugwẹ, habaye nyoma esegburhomẹmro ọrana ye se oseri riẹn taghene ọye ọvwata, fọkime Osolobrugwẹ o rhiabọ dede ẹghẹlẹ enẹyen, habaye dedevwo o hwuru, ọ ji tẹmro nyoma esegburhomẹmro ọnẹyen. 5 Nyoma esegburhomẹmro, na ha E′noch riẹ ekete ọrọrọ neneyo o jo rho rhiẹromẹrẹn uhwu, e rhe ekete rọ havwọ-ọ nime Osolobrugwẹ ọ hariẹ riẹ ekete ọrọrọ; ọrẹn, a ki ha ye riẹ ekete ọrọrọ, e se oseri kpahiẹn taghene o ru oborẹ ọ merhen Osolobrugwẹ oma. 6 Oborẹ ọ havwọ, esegburhomẹmro ọrhọ havwiẹ-ẹ, a sabu ru oborẹ ọnọ merhen Osolobrugwẹ oma-a, fọkime ohworho ro no ti kẹrẹ Osolobrugwẹ ono vi vwo imwẹro taghene o nyerẹn, ọye yọ jeghwai kwosa rẹn ihworho ra guọliẹ nẹ otọre ẹhẹn sa. 7 Nyoma esegburhomẹmro, ọke ra yẹ i Noah orhetio kpahen oborẹ ọ vwọ ji mẹrẹn, no dje ofẹnzẹ Osolobrugwẹ phia jeghwai kanren owọ neneyo ekrun ọnẹyen i sabu simirhọ; no ji ghwoghwo kpahen oghwọghọ akpọ na nyoma esegburhomẹmro ọnẹyen, no rhiẹ ohworho ọsoso nyoma esegburhomẹmro. 8 Nyoma esegburhomẹmro, ọke re se Abraham, nọ huvwele nyoma o riẹ ekete rọ nọ ha riuku; ọ nyaren, dedevwo o rhe ekete rọ nya-a. 9 Nyoma esegburhomẹmro, no nyerẹnren jerẹ ọpha uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ uvuẹn oghwọgbọ rhẹ Isaac ọrhẹ Jacob, ri rhiẹ ihworho ri ne ji lelie ha ive na riuku. 10 Nime ọye ọ hẹrhẹ amwa ro vwo omamọ usimo, rẹ Osolobrugwẹ ọ kwaphiẹrhọ. 11 Nyoma esegburhomẹmro, Sarah no ji vwo omẹgbanhon ro no vwiẹ, dedevwo ọke uvwiẹ ọ vrẹn riẹn ne, fọkime ọ hẹroso Ohworho ro vive na. 12 Fọkiẹ ọnana, nyoma ọhworhare rọ joma hwu ne, ne vwiẹ emọ ri bunrun jerẹ ikereti ri ha uvuẹn odjuwu na ọrhẹ eyẹn ri ha uvuẹn okokọ urhie na. 13 Ihworho enana ephian i hwuru uvuẹn esegburhomẹmro aye, dedevwo aye a mẹrẹn orugba ive na-a, ọrẹn aye i mẹrẹn ive na obaro jeghwai rhiabọ dede ive na, aye i ghwoghwori taghene aye epha uvuẹn ẹkwotọre erana. 14 Fọkime ihworho ra tẹmro izede omaran, e djephia taghene aye a jomarhotọre guọlọ ekete omobọ aye. 15 Udabọ ọrana, orhianẹ aye e roro kpahen ekete rẹ aye i kwanu ọke ephian, manẹ aye e vwo uphẹn rẹ aye ina ghwẹrioma. 16 Ọrẹn vwana, aye a wian rhọ ekete rọ mai rhomu, nọyẹ, ekete rọ ha obẹ odjuwu. Omarana, ofa ọ vwọ ruẹ Osolobrugwẹ re ne se yi taghene ọye Osolobrugwẹ aye-e, fọkime o mwuegbe amwa hẹrhẹ aye.
SEPTEMBER 23-29
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | HEBREWS 12-13
“Jehova o Dje Ẹguọlọ Rẹn Ọwan Nyoma Ọghwọghwu”
(Hebrews 12:5) Urhebro ra yẹrẹ are jerẹ emọ ọ sẹrerẹ are erọ phẹlẹphẹlẹ ne, rọ tare: “Ọmọ mẹ, wu vwa ha ukẹro sakamu ni ọghwọghwu i Jehova-a, yanghene fiobọrhotọre orhianẹ ọ ghwọghwuo-o;
w12 3/15 29 ¶18
A Vwa Tẹnrovi “Ekwakwa ra Nyajovwo-o”
18 Urhebro rọ Miamoma. Me yọ nọ phia orhianẹ e vwo ẹhẹn ra na ha ukẹro sakamu ni urhebro ezẹko ra yẹrẹ ọwan? Ọnana ọnọ sabu suẹ omiamiamo jeghwai ghwọghọ ẹhẹn na, ro lele fiẹ ọrẹ ọwan ine “fiobọrhotọre.” (Heb. 12:5) Sẹ ọwan i “ha ukẹro sakamu ni” urhebro nime ọwan i tenriẹn, yanghene ọwan i “fiobọrhotọre” ọke ọwan a ha urhebro na, aye ephian owu, nime ọwan e kwe mẹrẹn erere nẹ urhebro na jeghwai lẹrhiẹ no wene ọwa-an. Orhiẹ oborẹ orhomurun na nyalele ẹmro i Solomon enana: “Sanbọ mwu ọghwọghwu; wu vwe tiobọnie-e. Sẹroriẹ fọkime o mevirhọ arhọ ọnọ.” (Prov. 4:13) Jerẹ oborẹ ohworho rọ ghwa imoto ọ nyalele eka ri ha uvuẹn izede, o fori na ha urhebro, haye ruiruo, jeghwai ru riarorhọ.—Prov. 4:26, 27; se Hebrews 12:12, 13.
(Hebrews 12:6, 7) nime ihworho ri Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen yọ ghwọghwẹ, itiọrurhomẹmro, ọ ha oja riẹ kohworho kohworho rọ hare taghene ọmọyen.” 7 O fori nẹ are i vwo edirin nime ọ ha usuẹn ọghwọghwu are. Osolobrugwẹ ọ rhua are jerẹ emọ. Ọmọ ọgo yẹ ọsẹ ye ọ vwọ ghwọghwẹ?
w12 7/1 21 ¶3
“Kọke Kọke Are a Rha Nẹrhomo, Are i ta, ‘Ọsẹ’ ”
Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ ọ ghwọghwu emọyen fọkime ọ guọlọre nẹ aye i rhiẹ emamọ ihworho. (Ephesians 6:4) Aruẹ ọsẹ ọrana ọnọ sabu rha mọrẹn ẹmriẹn, ọrẹn ọ vwọ djoma ọke rọ kpọ emọyen viẹ-ẹ. Omaran ọ ji havwọ, ọkezẹko Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu ọnọ ji sabu ghwọghwu ọwan orho fo. Ọrẹn izede ẹguọlọ yẹ Osolobrugwẹ ọ ghwọghwu ọwan, orhiẹ ọrẹ ọ rhua ẹkuọn vwe ọwa-an. Jerẹ Ọsẹ ye, Jesu ọ djoma-a, tobọ te ọke rẹ idibo yi i vwa kiki ha ọkpọvi rọ yẹrẹ aye.—Matthew 20:20-28; Luke 22:24-30.
(Hebrews 12:11) Urhomẹmro, o vwo ọghwọghwu rọ merhen oma ọke ukaro-o, ọmiamoma; ọrẹn orho ru, nọ mọ emamọ ufuoma ọrẹ ọvwata harẹn ihworho ra ha riẹ yono.
“Ha Ọghwọghwu Neneyo wu Ghwanren”
18 Dedevwo ọghwọghwu ọ miamoma, ọrẹn, o vwo oborẹ ọ ghwẹ omiamiamo ọghwọghwu ọ rhua sa, ọrana yẹ ẹkuọn ro nie sa arha tiẹn ọghwọghwu. (Heb. 12:11) Roro kpahen ihworho eva, Cain ọrhẹ Orodje Zedekiah. Ọke i Cain ọ tuekwẹre jeghwai vwo utuoma kpahen Abel, Osolobrugwẹ nọ ta riẹn: “Mesoriẹ wa tuekwẹre ji mwughwarorhọ? Wu rhe ruẹ oborẹ orhomurun, wu mẹrẹn ebrurhọ? Ọrẹn, we rhe ru oborẹ orhomuru-un, ọdandan o te ekete wu havwọ ne, ọ jeghwai guọlọ suon; ọrẹn, wu na sabu suien?” (Gen. 4:6, 7) Cain o kwe ha urhebro na-a. Ọdandan no firie kparobọ. Nọ rhua omiamiamo ọrhẹ ojẹrio vwe omayen! (Gen. 4:11, 12) Manẹ omiamiamo na o vwo te omara-an, orhianẹ ọ ha ọghwọghwu.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Hebrews 12:1) Omarana, nime ọwan i vwo iseri buebun ri kinhariẹ ọwan, jenẹ ọwan i ti ọhiẹn ọrhẹ ọdandan rọ nọ sabu rhiẹ ukọ harẹn ọwan nẹ oma, na zẹ orhẹ rọ ha obaro na rhẹ edirin,
w11 9/15 17-18 ¶11
Zẹ Orhẹ na Rhẹ Edirin
11 ‘Iseri buebun’ na ghwai rhẹ ihworho re nughe na ọvo-o, yanghene era ya mẹrẹn ẹko rẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen ri ne fikparobọ-ọ. Ukpomaran, aye i ji fiomarhọ orhẹ na bi ne. Aye i jeghwai zẹ orhẹ na toba ne rhẹ efikparobọ. Dedevwo aye i hwu ne, ana ji sabu haye dje ihworho ra zẹ orhẹ ri tẹn ona, ri na sabu ha uduẹharhaghwẹ rẹn ihworho ekpokpọ ra zẹ orhẹ na. Gbe roro kpahen oborẹ oma ono ruẹ ohworho rọ zẹ orhẹ orho rhe taghene ihworho ri kinhariẹ yen yanghene ihworho re nie, ezẹko usuẹn ihworho na i tẹn ona orhẹ ẹzẹ ji fikparobọ ne. O vwo omwemẹ ro no ru ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri? Iseri buebun ọke ahwanren erana, i djephia taghene ana sabu zẹ orhẹ ọrana ra ha dje udje na fikparobọ, o vwo oborẹ ọ gbanhon te-e. Omarana, ọke Ilele Kristi erukaro ra djẹ edjadjẹ i Hebrew a karorhọ udje “iseri buebun” na, aye na sabu mẹrẹn uduẹharhaghwẹ jeghwai ‘zẹ orhẹ na rhe edirin,’ jerẹ oborẹ ọwan e ji ruẹ inyenana.
(Hebrews 13:9) Are i vwa lẹrhẹ iyono sansan rẹ are i vwe rhe suẹn are vru-u, fọkime o rhomurun ra na lẹrhẹ ọmudu na gbanhon nyoma ẹghẹlẹ ọphẹ ukperẹ ono rhiẹ emaren, rọ nọ jọ sabu rhua erere vwe ihworho re gbomarhọ ye.
w89 12/15 22 ¶10
Ze Izobo ra Merhen i Jehova Oma
10 Ilele Kristi ra djẹ edjadjẹ i Hebrew ina kẹnoma neneyo ‘iyono itu i Jew sansan rẹ aye i vwe rhe i je rhe suẹn aye vru.’ (Galatians 5:1-6) ‘Nyoma ẹghẹlẹ ọphẹ Osolobrugwẹ yẹ ọwan ina sabu vwo ọmudu rọ gbanhonron’ neneyo a sabu mevigbanhon uvuẹn urhomẹmro na, orhiẹ nyoma iyono itu i Jew erana-a. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ihworho ezẹko a frẹfro kpahen emaren ọrhẹ izobo eze, ọrẹn Paul ọ tare taghene ọwan i sabu ruẹ ọmudu na gbanhan nyoma ‘emaren rọ nọ jọ sabu rhua erere vwe ihworho re gbomarhọ ye-e.’ Na sabu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, o sekpahen ọrẹ ana homakpahontọre ga Osolobrugwẹ jeghwai vwo ọdaremẹro kpahen izobo otan na, orhiẹ ọrẹ ana zẹ aruẹ emaren ezẹko yanghene ọrẹ ene vwobọrhọ erẹ ezẹko-o. (Romans 14:5-9) Habaye, izobo i Kristi no fiobarhọ izobo rẹ irherẹn ri nẹ uvwioghwa i Levi rhe e ze.—Hebrews 9:9-14; 10:5-10.
Isese i Baibol
(Hebrews 12:1-17) Omarana, nime ọwan i vwo iseri buebun ri kinhariẹ ọwan, jenẹ ọwan i ti ọhiẹn ọrhẹ ọdandan rọ nọ sabu rhiẹ ukọ harẹn ọwan nẹ oma, na zẹ orhẹ rọ ha obaro na rhẹ edirin, 2 rẹ ọwan a tẹnrovi Jesu ro rhiẹ Ọkobaro ọrhẹ Orugba esegburhomẹmro ọwan. Fọkiẹ aghọghọ rọ ha obaruiẹ, no vwo edirin uvuẹn orhan oja, ọ zofa-a, vwarana, o siyẹ obọrhe aga usuon Osolobrugwẹ ne. 3 Omarana, dabu roro kpahen ohworho ro vwo edirin ọke iruedandan a haye djechẹẹ fọkiẹ edamẹ erẹ aye, neneyo ọ jọ rhọ bẹn are, nẹ are i je rhe fiobọrhotọre. 4 Uvuẹn owọnrẹn rẹ are lele ọdandan ọrana wọnrọn na, are a ji wọnrọn te erhirhiẹ ọbara o ghwe nẹ oma are-e. 5 Urhebro ra yẹrẹ are jerẹ emọ ọ sẹrerẹ are erọ phẹlẹphẹlẹ ne, rọ tare: “Ọmọ mẹ, wu vwa ha ukẹro sakamu ni ọghwọghwu i Jehova-a, yanghene fiobọrhotọre orhianẹ ọ ghwọghwuo-o; 6 nime ihworho ri Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen yọ ghwọghwẹ, itiọrurhomẹmro, ọ ha oja riẹ kohworho kohworho rọ hare taghene ọmọyen.” 7 O fori nẹ are i vwo edirin nime ọ ha usuẹn ọghwọghwu are. Osolobrugwẹ ọ rhua are jerẹ emọ. Ọmọ ọgo yẹ ọsẹ ye ọ vwọ ghwọghwẹ? 8 Ọrẹn orhianẹ are ephian a ha ọghwọghwu ọnana-a, nọyẹ are ghini emọ emọrobọ, rhẹ emọ ri vwo ugbomọphẹ-ẹ. 9 Riobarorhọ, esẹ ọwan i ha ọghwọghwu rẹn ọwan, udabọ ọrana, ọwan i mwuọghọ rẹn aye. Orho fo na homariotọre rẹn Ọsẹ ọwan rọ ha ẹhẹn ọfuanfon na hẹrote ọwan, ne ji nyerẹn? 10 Fọkime esẹ ọruakpọ ọwan a ghwọghwu ọwan ibiọke lele oborẹ aye i roro taghene orhomurun rẹn aye, ọrẹn ọye ọ ghwọghwu ọwan fọkiẹ erhumu ọwan neneyo a sabu mẹrẹn erere nẹ ọfuanfon ọnẹyen rhe. 11 Urhomẹmro, o vwo ọghwọghwu rọ merhen oma ọke ukaro-o, ọmiamoma; ọrẹn orho ru, nọ mọ emamọ ufuoma ọrẹ ọvwata harẹn ihworho ra ha riẹ yono. 12 Omarana, are i ru abọ ri seriotọre gbanhon, omaran ji te aghwẹ re kpogho, 13 are i jeghwai rhe ru izede ọphiọnphiọn harẹn aghwẹ are, neneyo na sabu simi aghwẹ ihworho ri rhiẹ ukpolo. 14 Are i lele ihworho ephian nyerẹnkugbe ọrẹ ufuoma kugbe ọfuanfon, fọkime vabọ ọnana o vwo ohworho rọ nọ sabu mẹrẹn Ọrovwori na-a. 15 Are i jomarhotọre neneyo ẹghẹlẹ ọphẹ Osolobrugwẹ ọ jọ rhọ va ohworho owuorowu abọ, neneyo aghwẹ orhan rọ suẹ ẹkuọn o jo rho mwu phia ma suẹ okpetu jeghwai gbe ihworho buebun aghwa; 16 are i ni oma so neneyo a ja rha mẹrẹn ohworho ro vwobọrhọ irueruo ọfanrhiẹn usuẹn are, yanghene ohworho ro vwo vwo ọdaremẹro kpahen ekwakwa efuanfon jerẹ Eʹsau, rọ rhẹ ẹrhẹ ọmọ ọkpako rọ havwọ fọkiẹ uchunu emaren ukwọgbọ ọvo. 17 Fọkime are i rheri taghene ọke oru rọ guọlọ ha ebrurhọ na riuku, na ten riẹn; dedevwo ọ damoma ro no wene ẹhẹn yen nyoma oviẹ, ọrẹn, o fikparobọ-ọ.
SEPTEMBER 30–OCTOBER 6
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | JAMES 1-2
“Oborẹ o Lele Fiẹ Ọdandan Ọrhẹ Uhwu”
(James 1:14) Ọrẹn owuowọnwan ọ dẹrughwaroghwu ọdamuni ji se rhọye fọkiẹ uhrun ọrhẹ ojemẹ omobọ ye.
g17.4 14
Ọdamuni
Wa dẹrughwaroghwu ọdamuni orhianẹ wu vwo ojemẹ kpahen emru, maido oborẹ obiomurun. Jerẹ udje, ọke wa ya dẹ ekwakwa uvuẹn eyi ne wu mẹrẹn emru ọwu ro jeruo omamọ. Ni we roro taghene wu na sabu so emru na izede re ne je mwuo. Ọrẹn ẹhẹn obrorhiẹn ọnọ nọ ha orhetiọ wẹn! Omarana ne wu tiẹn iroro ọrana jeghwai nya nẹ avwaye. Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, ọdamuni na o nẹ otọre ne, wu ji fi ọdamuni na kparobọ ne.
OBORẸ I BAIBOL NA Ọ TARE
Wu rha dẹrughwaroghwu ọdamuni, ọrana o mevirhọ taghene wẹwẹ orharhere ohworho-o. Baibol na o djerie fiotọre taghene ọwan ephian a dẹrughwaroghwẹ ọdamuni. (1 Corinthians 10:13) Oborẹ ọwan a kpahanrhọ ọdamuni na lele yẹ oborẹ ọ mai ghanren. Ihworho ezẹko e roro kpahen ojemẹ ọsọsọ, orho ru, aye ne se rhẹ ọdamuni na ogege yanghene orho jiri bẹn. Awọrọ a tiẹn iroro ọsọsọ ọrana ogege.
“Ọrẹn owuowọnwan ọ dẹrughwaroghwu ọdamuni ji se rhọye fọkiẹ uhrun ọrhẹ ojemẹ omobọ ye.”—James 1:14.
(James 1:15) Ojemẹ na, ọrhọ mẹrenvwan ne, no vwiẹ ọdandan; habaye, ọdandan orho rugba ne, no lele fi uhwu.
g17.4 14
Ọdamuni
Baibol na o dje kpahen idjaghwẹ re lele fiẹ orusọ. James 1:15 ọrhọ ta: “Ojemẹ [ọsọsọ] na, ọrhọ mẹrenvwan ne, no vwiẹ ọdandan.” Ne dje yi fiotọre, ọwan erhe roro kpahen ojemẹ ọsọsọ, no te erhirhiẹ rọ bẹn ra na kẹnoma rẹn ojemẹ ọsọsọ na jerẹ ọmase ro vwiẹ. Ọrẹn, ana sabu kẹnoma ne je rhe rhiẹ ọvrẹn rẹn ojemẹ esọsọ. Ana sabu fi ojemẹ esọsọ kparobọ.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(James 1:17) Ẹghẹlẹ irhorhomu ọrhẹ obọdẹn ẹghẹlẹ ephian i nẹ obẹ odjuwu rhe, aye i nẹ obẹ Ọsẹ ro vwo ikpẹ idjuwu na rhe, ọye o vwo wene jerẹ uhoho ro biẹ sa biẹ rie na-a.
it-2 253-254
Ukpẹ
Jehova yẹ “Ọsẹ ro vwo ikpẹ idjuwu na.” (Jas 1:17) Orhiẹ ‘ọren ro lo uvuẹn ẹdẹ na, kugbe irhi re suẹn ibiamo na ọrhẹ ikereti na re lo uvuẹn ason’ ọvo, yi Jehova ọ yẹ ọwa-an (Jer 31:35), ọrẹn ọye yẹ Esiri iyono ephian re nẹ odjuwu sa. (2Co 4:6) Irhi enẹyen, orhienbro ọsoso ọnẹyen, ọrhẹ ẹmro ọnẹyen, ukpẹ harẹn ihworho ri homakpahontọre no sun aye. (Ps 43:3; 119:105; Pr 6:23; Isa 51:4) Ọbo ijoro na nọ tare: “Nyoma ukpẹ ọnọ ame na mẹrẹn ude.” (Ps 36:9; haye vwanvwọn Ps 27:1; 43:3.) Jerẹ oborẹ ọren na o lorhọ lorhọ nẹ ọtonrhọ ẹdẹ na bọmọke “ẹdẹ na ono rhie fiotọre,” omaran izede ihworho evwata i havwọ, nyoma ẹghwanren ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe, ukpẹ aye no lorhọ lorhọ. (Pr 4:18) Ra na nyalele irhi Jehova, ọrana o mevirhọ ọrẹ ana nya uvuẹn ukpẹ ọnẹyen. (Isa 2:3-5) Ọrẹ ovẹnẹ, ohworho orho ni ekwakwa izede ri vwe serhọ yanghene orho vwo ẹhẹn ọkon, ohworho ọrana o serabọ rẹn ukpẹ i Jehova. Jesu ọrhọ ta: “Orhianẹ wu vwo ukẹro ọvwiavwia, ọsoso ugboma ọnọ ono rhiẹ okuku. Orhianẹ ukpẹ rọ ha uvuẹn oma ọnọ ghini okuku, nọyẹ okuku ọrana ọduado omamọ!”—Mt 6:23; haye vwanvwọn De 15:9; 28:54-57; Pr 28:22; 2Pe 2:14.
(James 2:8) Ọrẹn, orhianẹ are a nyalele urhi orodje na jerẹ oborẹ eyaya ọfuanfon na ọ tare taghene, “Are i vwo ẹguọlọ kpahen ereva are jerẹ oborẹ are i vwo ẹguọlọ kpahen oma are,” nọyẹ are e rhe ruẹ.
it-2 222 ¶4
Urhi
“Urhi Orodje.” “Urhi orodje” na yọ mai vwo omẹgbanhon jeghwai ghanren usuẹn irhi erọrọ re suẹn onyerẹnkugbe ituakpọ. (Jas 2:8) Oborẹ a bọn Urhi ọphọ na kpahen yẹ ẹguọlọ; habaye urhi orodje na ro rhiẹ ekama ọreva usuẹn ekama ra bọn ọsoso Urhi na ọrhẹ Emẹraro na kpahen yẹ “wu ne vi vwo ẹguọlọ kpahen ọreva jerẹ oma ọnọ.” (Mt 22:37-40) Dedevwo Ilele Kristi a ha uvuẹn otọre Urhi ọphọ na-a, ọrẹn aye i ha uvuẹn otọre urhi Jehova ọrhẹ Jesu Kristi ri rhiẹ Irodje ọwan, fọkiẹ ọphọ ọkpokpọ na.
Isese i Baibol
(James 2:10-26) Ọrẹn orhianẹ ohworho ọ nyalele ọsoso Urhi na ọrẹn nọ kpare udjoghwẹ rọ sọre uvuẹn erhirhiẹ owu, nọyẹ ọ kparehaso urhi na ephian. 11 Fọkime ohworho rọ tare taghene, “Are i vwa ghwọwe-e,” yọ ji ta taghene, “Are i vwe kpe ohworho-o.” Ọrẹn orhianẹ are a ghwọwe-e, ọrẹn are i kpe ohworho, nọyẹ are ihworho ra kparahaso urhi. 12 Are i rha tẹmro jeghwai ruẹ jerẹ ihworho re ne guẹnzọn aye rhẹ urhi erẹ emuvwiẹ na. 13 Fọkime ohworho ro vwo dje arodọmẹ phia, ene guẹnzọn yen vabọ arodọmẹ. Arodọmẹ o fi ẹzenguon kparobọ. 14 Imizu mẹ, erere ọgo yọ havwiẹ, orhianẹ ohworho ọ tare taghene o vwo esegburhomẹmro ọrẹn ọ vwọ wia-an? Aruẹ esegburhomẹmro ọrana ọ sabu simie-e, rhomaran? 15 Orhianẹ omizu ọhworhare yanghene ọmase o vwo ewun ro no kurhọ-ọ, ọrhẹ emaren rọ nọ riọ-ọ, 16 ọrẹn owuọwan usuẹn are nọ ta riẹn, “Nyarhẹn ọrẹ ufuoma; jenẹ oma ọ sasa jeghwai riẹ evwan vuọn,” ọrẹn wa yẹ ye oborẹ ugboma ye ọ guọlọrẹ-e, erere ọgo yọ havwiẹ? 17 Omaran ọ ji havwọ, esegburhomẹmro rọ vwọ wian, orinmi. 18 Ọrẹn, ohworho ọnọ sabu ta: ‘Wu vwo esegburhomẹmro, ọrẹn mẹmẹ i vwo owian. Dje esegburhomẹmro ọnọ rọ vwọ wian mẹ, ni mi ne dje esegburhomẹmro mẹ wẹn nyoma owian mẹ.’ 19 Are i vwo imwẹro taghene Osolobrugwẹ owu ọvo yọ havwiẹ, rhomaran? Are a damoma. Ọrẹn ikpodje na i vwo imwẹro, aye a jeghwai ghweghwe. 20 O ọvwidjigbo na, wu ghini guọlọ rhe taghene esegburhomẹmro rọ vwọ wian ofefe? 21 E se Abraham ro rhiẹ ọsẹ ọwan ọvwata nyoma ewian yen, ọke rọ ha Isaac ze izobo oberun agbarha na? 22 Are i mẹrẹnvwrurhe taghene o dje esegburhomẹmro ọnẹyen phia nyoma ewian yen, esegburhomẹmro ọnẹyen nọ gbare nyoma ewian yen, 23 Eyaya ọfuanfon na orugba ọrhọ ta: ‘Abraham o vwo esegburhomẹmro kpahen i Jehova, na ha riẹ rhe yi rhẹ ọvwata,’ ne ji me seyi ugbehian i Jehova. 24 Are i mẹrenriẹn vwrurhe taghene ewian ye dje ohworho rhiẹ ọvwata, orhiẹ nyoma esegburhomẹmro ọvo-o. 25 Omaran ọ ji havwọ, e se Rahab ro rhiẹ igberadja na ọvwata fọkiẹ ewian yen, ọke ro rhiabọ dede idọrhẹ na, ọrhẹ ọke rọ jeghwai lẹrhẹ aye vabọ nyoma izede ọrọrọ? 26 Itiọrurhomẹmro, jerẹ oborẹ ohworho ro vwo mwuẹhẹn orhiẹ orinmi, omaran esegburhomẹmro rọ vwọ wian o ji rhiẹ orinmi.