BIBLIOTEKA ONLINE Watchtower
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Papiamentu (Kòrsou)
  • BEIBEL
  • PUBLIKASHON
  • REUNION
  • ip-2 kap. 11 pág. 152-164
  • “No Pone Bo Konfiansa den Noblenan”

No tin vidio disponibel pa esaki.

Despensa, tin un problema pa habri e vidio.

  • “No Pone Bo Konfiansa den Noblenan”
  • E Profesia di Isaías—Lus pa Henter Humanidat II
  • Suptema
  • Informashon Similar
  • Silo Ta Bini
  • E No Ta Rebelde
  • Konfia den e Nòmber di Yehova
  • Salbacion i Alegria bou di Reinado di e Mesías
    E Profecia di Isaías—Lus pa Henter Humanidad I
  • Keda den Expectativa di Jehova
    E Profecia di Isaías—Lus pa Henter Humanidad I
  • Salbacion pa Esnan Cu Scoge e Lus
    E Toren di Vigilansia Anunsiando e Reino di Yehova Dios—2001
  • Un Lus pa e Nashonnan
    E Profesia di Isaías—Lus pa Henter Humanidat II
Mas Artíkulo
E Profesia di Isaías—Lus pa Henter Humanidat II
ip-2 kap. 11 pág. 152-164

Kapítulo Diesun

“No Pone Bo Konfiansa den Noblenan”

Isaías 50:1-11

1, 2. (a) Ki konseho inspirá e hudiunan ta pasa por haltu i ku ki konsekuensia? (b) Pakiko Yehova ta puntra: ‘Unda e sertifikado di divorsio ta?’

“NO PONE bo konfiansa den noblenan, ni den e yu di hende terenal, na ken ningun salbashon ta pertenesé. . . . Felis ta esun ku tin e Dios di Yakòb komo su yudansa, kende su speransa ta den Yehova su Dios, Esun ku a traha shelu i tera.” (Salmo 146:3-6) Mare e hudiunan ku ta biba den tempu di Isaías por sigui e konseho di e salmista! Mare nan por pone nan konfiansa, no den Egipto ni den ningun otro nashon pagano, sino den “e Dios di Yakòb”! E ora ei, si enemigunan di Huda lansa un atake kontra dje, Yehova lo intervení pa proteh’é. Sin embargo, Huda a nenga di akudí na Yehova pa yudansa. P’esei Yehova lo pèrmití pa Yerúsalèm ser destruí i pa e habitantenan di Huda ser deportá pa Babilonia komo prezu.

2 Huda no por kulpa ningun otro hende ku no ta su mes. E no por pretendé ku el a ser destruí pasobra Yehova a traishon’é òf a neglishá su pakto ku e nashon. E Kreador no ta un kibradó di pakto. (Yeremías 31:32; Daniel 9:27; Revelashon 15:4) Pa suprayá e echo aki, Yehova ta puntra e hudiunan: “Unda anto e sertifikado di divorsio di boso mama, kende mi a manda bai, ta?” (Isaías 50:1a) E Lei di Moises a stipulá ku ora un hòmber divorsiá di su esposa, e mester dun’é un sertifikado di divorsio. E ora ei e ta liber pa kasa ku un otro hòmber. (Deuteronomio 24:1, 2) Den un sentido figurativo, Yehova a duna e ruman muhé di Huda, e reino di Israel, un sertifikado asina, pero na Huda nò.a Ainda Yehova ta su “esposo-doño.” (Yeremías 3:8, 14) Huda sigur no ta liber pa e tin amistat íntimo ku nashonnan pagano. Yehova su relashon kuné lo kontinuá “te ora Silo [e Mesias] bini.”—Génesis 49:10.

3. Pa ki motibu Yehova ta “bende” su pueblo?

3 Tambe Yehova ta puntra Huda: “Ku kua dje hendenan ku mi debe mi a bende boso?” (Isaías 50:1b) E hudiunan lo no bai den koutiverio babilóniko pa paga un supuesto debe di Yehova. Yehova no ta manera un israelita pober ku tin ku bende su yunan ku un hende ku e debe pa paga un debe habrí. (Éksodo 21:7) Mas bien, Yehova ta indiká e berdadero motibu pakiko su pueblo lo bira katibu: “Mira! Debí na boso propio eror boso a ser bendé, i debí na boso propio kibramentu di lei a manda boso mama bai.” (Isaías 50:1c) Ta e hudiunan a bandoná Yehova; no ta é a bandoná nan.

4, 5. Kon Yehova ta demostrá ku e ta stima su pueblo, pero kon Huda ta reakshoná?

4 E siguiente pregunta di Yehova ta resaltá klaramente e amor ku e tin pa su pueblo: “Dikon ora mi a bini, no tabatin ningun hende? Ora mi a yama, niun hende no a kontestá?” (Isaías 50:2a) Pa medio di su sirbidónan e profetanan, ta komo si fuera Yehova a bai na e kas di su pueblo pa roga nan pa bolbe na dje ku henter nan kurason. Pero nan no ta respondé. E hudiunan ta preferá di akudí na hende terenal pa buska apoyo, na algun okashon, asta na Egipto.—Isaías 30:2; 31:1-3; Yeremías 37:5-7.

5 Egipto ta un salbador mas konfiabel ku Yehova? Aparentemente e hudiunan infiel a lubidá e susesonan ku a hiba na e nasementu di nan nashon siglonan mas promé. Yehova ta puntra nan: “De echo, mi man a bira asina kòrtiku ku e no por reskatá, òf no tin poder den mi pa libra? Mira! Mi ta seka laman ku mi reprendementu; mi ta hasi riunan un desierto. Nan piskánan ta hole stinki dor ku no tin awa, i nan ta muri di set. Mi ta bisti shelu ku skuridat, i mi ta hasi paña di saku nan ko’i tapa.”—Isaías 50:2b, 3.

6, 7. Kon Yehova a mustra su poder di salba ora e egipsionan a menasá?

6 Na aña 1513 promé ku Era Komun, Egipto tabata e opresor di e pueblo di Dios, i no su libertador tan sperá. E israelitanan tabata esklabo den e tera pagano ei. Pero Yehova a libra nan, i el a hasié di un forma impreshonante! Primeramente el a manda e Dies Plaganan kontra e tera. Despues di e di dies plaga partikularmente devastador, e Fárao di Egipto a roga e israelitanan pa nan bandoná e pais. (Éksodo 7:14–12:31) Sin embargo, djis despues ku nan a hasi esei, Fárao a kambia di idea. El a reuní su tropanan i a sali tras di e israelitanan pa obligá nan regresá Egipto. (Éksodo 14:5-9) Ku un legion di sòldá egipsio nan tras i laman Kòrá nan dilanti, e israelitanan a keda changá! Pero Yehova tabata ku nan pa lucha pa nan.

7 Yehova a wanta e egipsionan dor di pone un pilar di nubia entre nan i e israelitanan. Na e banda di e nubia kaminda e egipsionan tabata, tabatin skuridat; na banda di e israelitanan, tabatin lus. (Éksodo 14:20) Anto ku e ehérsito egipsio wantá na un distansia, Yehova “a kuminsá laga e laman bai bèk pa medio di un bientu fuerte di ost ku a supla henter anochi i ku a kombertí fondo di laman den tera seku.” (Éksodo 14:21) Unabes e awanan a dividí, tur hende—hòmber, muhé i mucha—por a krusa laman Kòrá sano i salvo. Ora su pueblo tabata hopi leu ta bai kaba, kasi pa yega n’e otro banda di laman, Yehova a kita e nubia. E egipsionan a bai mesora nan tras riba e fondo di laman seku. Ora Yehova su pueblo tabata sano i salvo n’e otro banda di laman, el a lòs e awanan, hogando Fárao i su ehérsito. Asina Yehova a bringa pa su pueblo. Ki un animashon pa kristiannan djawe!—Éksodo 14:23-28.

8. Ki atvertensianan e habitantenan di Huda ta ignorá di manera ku nan ta terminá den eksilio?

8 Den e époka di Isaías ya sheteshen aña a pasa desde e viktoria divino ei. Awor Huda ta un nashon riba su mes. Na algun okashon e sa drenta negosiashonnan diplomátiko ku gobièrnunan stranhero, manera Asiria i Egipto. Pero e lidernan di e nashonnan pagano aki no ta kos di konfia pasobra semper nan lo pone nan mes interes promé ku kualkier pakto ku nan sera ku Huda. Papiando den nòmber di Yehova, e profetanan ta atvertí e pueblo pa no pone nan konfiansa den hende asina, pero nan ta ignorá e palabranan di e profetanan. Finalmente, e hudiunan lo ser eksiliá pa Babilonia kaminda nan lo pasa 70 aña komo esklabo. (Yeremías 25:11) Sin embargo, Yehova lo no lubidá su pueblo, ni lo e no bandoná nan pa tempu indefiní. Na su debido tempu lo e kòrda riba nan, i lo e habri kaminda pa nan regresá nan tera pa restablesé adorashon puru. Ku ki meta? Pa nan prepará p’e binida di Silo, esun na ken e obedensia di tur pueblo ta pertenesé!

Silo Ta Bini

9. Ken ta Silo, i ki klase di maestro e ta?

9 Siglonan ta pasa. “E límite kompleto dje tempu” ta yega, i esun yamá Silo, Señor Hesukristu, ta presentá riba e esena terenal. (Galationan 4:4; Hebreonan 1:1, 2) E echo ku Yehova a asigná su kompañero mas íntimo komo su Bosero p’e hudiunan ta mustra kuantu Yehova ta stima su pueblo. Ki klase di bosero Hesus ta? Esun mihó! Hesus ta mas ku un bosero, e ta un maestro, sí, e Gran Maestro. Nada straño, pasobra e tin un Instruktor sublime—Yehova Dios mes. (Huan 5:30; 6:45; 7:15, 16, 46; 8:26) Loke Hesus ta pronunsiá profétikamente mediante Isaías ta konfirmá esaki: “Señor Soberano Yehova mes a duna mi e lenga di esnan siñá, pa mi por sa kon pa kontestá esun kansá ku un palabra. E ta spièrta mi di mainta pa mainta; e ta spièrta mi orea pa tende manera esnan siñá.”—Isaías 50:4.b

10. Kon Hesus ta reflehá e amor ku Yehova ta sinti pa Su pueblo, i ki reakshon Hesus ta risibí riba esei?

10 Promé ku Hesus a bini na tera, el a traha huntu ku su Tata den shelu. E relashon kaluroso entre Tata i Yu ta ser deskribí poétikamente na Proverbionan 8:30: “Mi a bira manera un obrero maestro banda di [Yehova], . . . alegre dilanti dje tur ora.” Pa Hesus, tabata un goso grandi pa skucha su Tata. E tabatin mesun amor ku su Tata tabatin pa “e yunan di hende.” (Proverbionan 8:31) Ora e bini na tera, Hesus ta kontestá “esun kansá ku un palabra.” E ta kuminsá su ministerio lesando un pasashi di konsuelo for di e profesia di Isaías: “E spiritu di Yehova ta riba mi, pasobra el a ungi mi pa deklará bon nobo na hende pober, . . . pa manda esnan kibrá bai ku un liberashon.” (Lukas 4:18; Isaías 61:1) Bon notisia pa hende pober! Alivio pa esnan kansá! Ki un goso e anunsio ei lo mester duna e pueblo! Algun ta alegrá—pero no tur. Al final, hopi di nan ta nenga di aseptá e kredensialnan di Hesus komo esun siñá pa Yehova.

11. Ken ta aseptá e yugo di Hesus, i kiko nan ta eksperimentá?

11 Sin embargo, algun hende kier tende mas. Gustosamente nan ta aseptá e invitashon kaluroso di Hesus: “Bini serka mi, boso tur ku ta kansá i kargá, i lo mi refreská boso. Tuma mi yugo riba boso i siña di mi, pasobra mi ta di genio suave i humilde di kurason, i boso lo haña refreskamentu pa boso alma.” (Mateo 11:28, 29) E hòmbernan ku despues ta bira Hesus su apòstelnan tambe ta entre esnan ku ta hala serka dje. Nan sa ku aseptá e yugo di Hesus kier men traha duru. E trabou aki ta enserá, entre otro, prediká e bon nobo dje Reino na tur parti di mundu. (Mateo 24:14) Ora e apòstelnan i otro disipelnan kuminsá hasi e trabou aki, nan ta haña ku di bèrdat e ta refreská nan alma. Awe, kristiannan fiel ta hasi e mesun trabou aki, i nan ta haña un goso similar.

E No Ta Rebelde

12. Den ki maneranan Hesus ta mustra ku e ta obediente na su Tata selestial?

12 Hesus no ta lubidá ku ki propósito el a bini na tera: pa hasi e boluntat di Dios. E Skritura ta predisí kon lo e mira kosnan: “Señor Soberano Yehova mes a habri mi orea, i ami, di mi parti, no tabata rebelde. Mi no a bira den e direkshon kontrario.” (Isaías 50:5) Semper Hesus tabata obediente na Dios. De echo, asta el a bisa: “E Yu no por hasi ni un solo kos di su mes inisiativa, sino solamente loke e mira e Tata hasi.” (Huan 5:19) Den su eksistensia pre-humano, probablemente Hesus a traha huntu ku su Tata pa miónes, asta míles di miónes di aña. Despues ku e bini na tera, e ta sigui pega n’e instrukshonnan di Yehova. Kuantu mas nos, komo disipel imperfekto di Kristu, mester perkurá pa hasi tur loke Yehova manda!

13. Kiko ta warda Hesus, i tòg kon e ta mustra ku e tin kurashi?

13 Algun di esnan ku ta rechasá Yehova su Yu unigénito ta persiguié, i esaki tambe a ser profetisá: “Mi a duna mi lomba n’e gòlpiadónan, i mi banda di kara na esnan ku ta ranka mi kabei kita afó. Mi no a skonde mi kara for di kosnan humiante i di skupi.” (Isaías 50:6) Segun e profesia, e Mesias lo sufri doló i humiashon na man di opositornan. Hesus sa esaki. I tambe e sa kon leu e persekushon aki lo yega. Tòg, segun ku su tempu riba tera ta kabando, e no ta mustra temor. Ku un determinashon mes firme ku piedra duru e ta bai Yerúsalèm, kaminda su bida humano lo yega na un fin. Riba kaminda pa e stat ei, Hesus ta bisa su disipelnan: “Ata nos aki, subiendo pa Yerúsalèm, i e Yu di hende lo ser entregá na e saserdotenan prinsipal i eskribanan, i nan lo konden’é na morto i lo entregu’é na hende dje nashonnan, i nan lo tene mofa di dje i skupié i sut’é i mat’é, pero tres dia despues lo e lanta.” (Marko 10:33, 34) Ta nèt e hendenan ku mester sa mihó—e saserdotenan prinsipal i e eskribanan—ta instigá e maltrato kruel aki.

14, 15. Kon Isaías su palabranan ku Hesus lo a haña gòlpi i pasa humiashon ta kumpli?

14 Riba e anochi di 14 di nísan di aña 33 di nos era, Hesus ta den e hòfi di Getsémani ku algun di su siguidónan. E ta hasiendo orashon. Di ripiente, un grupo di hòmber ta presentá i arest’é. Pero e no tin miedu. E sa ku Yehova ta kuné. Hesus ta garantisá su apòstelnan spantá ku si e tabata kier, lo e por a apelá na su Tata pa manda mas ku diesdos legion di angel pa reskat’é, pero e ta agregá: “Den tal kaso, kon e Skritura lo por kumpli?”—Mateo 26:36, 47, 53, 54.

15 Tur loke a ser profetisá relashoná ku e pruebanan i morto di e Mesias ta kumpli. Despues di un huisio fiktisio dilanti Sanedrin, Ponsio Pilato ta interogá Hesus i ta manda sut’é. Sòldánan romano ta ‘dal e den kabes ku un palu di kaña i skupié.’ Asina Isaías su palabranan ta kumpli. (Marko 14:65; 15:19; Mateo 26:67, 68) Ounke Beibel no ta bisa ku nan ta ranka kabei for di Hesus su barba—un gesto di despresio total—sigur esaki ta sosodé, nèt manera Isaías a predisí.c—Nehemías 13:25.

16. Apesar ku Hesus ta bou di un preshon inmenso, kon e ta komportá su mes i pakiko e no ta sinti bèrgwensa?

16 Ora Hesus ta pará dilanti Pilato, e no ta suplik’é p’e spar su bida, ma ta keda kalmu, konsiente di ku e tin ku muri pa e Skritura kumpli. Ora e gobernador romano bis’é ku e tin e poder pa kondená Hesus na morto òf libr’é, Hesus ta kontest’é sin miedu: “Lo bo no tabatin ningun outoridat kontra mi a ménos ku esei tabata duná na bo djariba.” (Huan 19:11) E sòldánan di Pilato ta someté Hesus na un trato inhumano, pero nan no ta logra pon’é sinti bèrgwensa. Pakiko lo e tin ku sinti bèrgwensa? No ta pa un violashon di lei e ta risibiendo su kastigu meresí. Mas bien, ta pa kousa di hustisia e ta sufri. En konekshon ku esaki, e siguiente palabranan profétiko di Isaías ta kumpli: “Señor Soberano Yehova mes lo yuda mi. Ta p’esei lo mi no tin nodi sinti mi humiá. Ta p’esei mi a pone mi kara manera un piedra duru, i mi sa ku lo mi no ser poné na bèrgwensa.”—Isaías 50:7.

17. Den ki maneranan Yehova tabata ku Hesus durante henter su ministerio?

17 E balentia di Hesus ta basá riba su konfiansa kompleto den Yehova. Su komportashon ta kuadra kompletamente ku e palabranan di Isaías: “Esun ku a deklará mi hustu ta serka. Ken por pleita ku mi? Laga nos lanta para huntu. Ken ta mi kontrapartida hudisial? Lagu’é yega serka mi. Mira! Señor Soberano Yehova mes lo yuda mi. Ken tin ku por deklará mi malbado? Mira! Nan tur, meskos ku un bistí, lo gasta. Un simpel mòt lo kome nan.” (Isaías 50:8, 9) Riba e dia di Hesus su boutismo, Yehova ta deklar’é hustu komo su yu spiritual. De echo, n’e okashon ei hende ta tende e propio stèm di Dios bisa: “Esaki ta mi Yu, esun stimá, kende mi a aprobá.” (Mateo 3:17) Ora Hesus tabata yegando na fin di su bida riba tera, el a hinka rudia pa hasi orashon den e hòfi di Getsémani, i ‘un angel for di shelu ta aparesé na dje i ta fortales’é.’ (Lukas 22:41-43) Pues Hesus sa ku su Tata ta aprobá e manera ku el a hiba su bida. E Yu perfekto di Dios aki no a kometé ningun piká. (1 Pedro 2:22) Su enemigunan ta akus’é falsamente ku e ta un kibradó di lei di sabat, buraché i poseí pa demoño. Pero e kalumnianan ei no ta desonrá Hesus. Dios ta kuné, pues ken por ta kontra dje?—Lukas 7:34; Huan 5:18; 7:20; Romanonan 8:31; Hebreonan 12:3.

18, 19. Ki eksperensianan manera esnan di Hesus, kristiannan ungí a pasa aden?

18 Hesus ta spièrta su disipelnan: “Si nan a persiguí mi, nan lo persiguí boso tambe.” (Huan 15:20) E susesonan ku ta sigui, pronto ta dun’é rason. Na Pentekòste di aña 33 di nos era, spiritu santu ta baha riba e disipelnan fiel di Hesus i e kongregashon kristian ta nase. Kasi mesora e lidernan religioso ta purba kaba ku e trabou di prediká di e hòmbernan i muhernan fiel aki ku awor ta forma huntu ku Hesus e “simia di Abraham” i ku Dios a adoptá komo yu spiritual. (Galationan 3:26, 29; 4:5, 6) For di promé siglo te ku awor, kristiannan ungí a mantené nan mes firme na fabor di hustisia. Dor di esei nan a haña nan ta soportá kampañanan di mentira i persekushon feros na man di enemigu di Hesus.

19 No opstante, nan ta kòrda Hesus su palabranan di animashon: “Felis boso ta ora hende ta reprochá boso i ta persiguí boso i ku mentira ta papia tur sorto di kos malu kontra boso pa mi kousa. Alegrá i salta di goso, ya ku boso rekompensa ta grandi den shelu.” (Mateo 5:11, 12) P’esei, asta bou di e atake di mas feros, kristiannan ungí ta tene nan kabes na haltu. Maske kiko nan opositornan bisa, nan sa ku Dios a deklará nan hustu. Den su bista nan ta “sin mancha i liber di kualkier akusashon.”—Kolosensenan 1:21, 22.

20. (a) Ken ta apoyá kristiannan ungí, i kiko nan a pasa aden? (b) Kon kristiannan ungí i e ‘otro karnénan’ a bin haña e lenga di esnan siñá?

20 Den e tempu aktual kristiannan ungí ta konta ku apoyo di “un multitut grandi” di “otro karné.” Esakinan tambe ta tuma un posishon na fabor di hustisia. Konsekuentemente, nan a sufri huntu ku nan rumannan ungí i a “laba nan pañanan largu i a hasi nan blanku den e sanger dje Lamchi.” Yehova a deklará nan hustu ku e perspektiva di sobrebibí “e tribulashon grandi.” (Revelashon 7:9, 14, 15; Huan 10:16; Santiago 2:23) Pa fuerte ku nan opositornan por parse awor, e profesia di Isaías ta deklará ku n’e debido tempu di Dios, e opositornan ei lo resultá di ta manera paña ku mòt a kome; bon pa tira afó. Miéntras tantu, e kristiannan ungí i tambe e ‘otro karnénan’ ta mantené nan mes firme dor di hasi orashon regularmente, studia e Palabra di Dios i asistí na reunion pa adorashon. Dje forma ei nan ta risibí e instrukshon di Yehova i ta siña papia e lenga di esnan siñá.

Konfia den e Nòmber di Yehova

21. (a) Ken ta esnan ku ta kana den lus, i kiko ta e resultado pa nan? (b) Kiko ta pasa ku esnan ku ta kana den skuridat?

21 Awor ripará un kontraste remarkabel: “Ken entre boso ta teme Yehova, dor di skucha e bos di su sirbidó, ku a kana den skuridat kontinuo i pa ken no tin klaridat? Lagu’é konfia den e nòmber di Yehova i stèns riba su Dios.” (Isaías 50:10) Esnan ku ta skucha e stèm di Dios su Sirbidó, Hesukristu, ta kana den lus. (Huan 3:21) No solamente nan ta usa e nòmber divino, Yehova, sino tambe nan ta pone nan konfiansa den esun ku tin e nòmber ei. Asta si na un tempu nan a kana den skuridat, awor nan no tin miedu di hende mas. Nan ta konfia den Dios. Sin embargo, esnan ku ta insistí di kana den skuridat sí tin miedu di hende. Esei ta e kaso ku Ponsio Pilato. Ounke e funshonario romano ei sa ku Hesus ta inosente dje akusashonnan falsu presentá kontra dje, miedu ta pone ku e no kier laga Hesus bai. E sòldánan romano ta mata e Yu di Dios, pero Yehova ta resusit’é i ta koron’é ku gloria i onor. Kiko di Pilato? Segun e historiadó hudiu Flavio Yosefo, apénas kuater aña despues di e morto di Hesus, nan a baha Pilato komo gobernador romano i a mand’é Roma bèk p’e duna kuenta i rason di malecho serio. Kiko di e hudiunan ku a okashoná e morto di Hesus? Ménos ku kuater dékada despues, e ehérsitonan di Roma a destruí Yerúsalèm i mata su habitantenan òf hiba nan komo katibu. No tin nada bon ta spera esnan ku ta preferá skuridat!—Huan 3:19.

22. Pakiko ta un gran lokura pa akudí na hende pa haña salbashon?

22 E profesia di Isaías ta splika ku ta un gran lokura pa akudí na hende pa haña salbashon: “Mira! Boso tur ku ta sende un kandela, ku ta laga chispanan bria, kana den e lus di boso kandela, i meimei dje chispanan ku boso a sende. For di mi man boso lo tin esaki sigur: Den puru doló boso lo kai drumi.” (Isaías 50:11) Lidernan humano t’ei awe, mañan nan no t’ei mas. Tal bes un persona ku tin hopi karisma ta tene hende den su gara pa un tempu. Pero asta e ser humano mas sinsero ta masha limitá den loke e por logra. En bes di sende un bon kandela, manera su partidarionan ta spera, kisas e por logra sende djis un par di ‘chispa,’ ku ta duna masha poko lus i kalor i ku ta paga umbes. Di otro banda, esnan ku ta pone nan konfiansa den Silo, e Mesias ku Dios a primintí, nunka lo keda desapuntá.

[Nota]

a Den e promé tres versíkulonan di Isaías kapítulo 50, Yehova ta deskribí e nashon di Huda den su totalidat komo su esposa, i su habitantenan individual komo su yunan.

b For di versíkulo 4 te na fin dje kapítulo, ta parse ku e eskritor ta papia di su mes. Tal bes Isaías a pasa den algun di e pruebanan ku e ta menshoná den e versíkulonan aki. Sin embargo, den su sentido mas kompleto, e profesia ta kumpli den Hesukristu.

c Ta interesante pa nota ku den Septuaginta, Isaías 50:6 ta bisa: “Mi a duna mi lomba p’e sotanan, i mi banda di kara p’e bòftánan.”

[Plachi na página 155]

E hudiunan ta akudí na gobernantenan humano en bes di na Yehova

[Plachi na página 156, 157]

Na laman Kòrá, Yehova a protehá su pueblo dor di pone un pilar di nubia entre nan i e egipsionan

    Publikashonnan na Papiamentu (Curaçao) (1986-2025)
    Log Out
    Log In
    • Papiamentu (Kòrsou)
    • Kompartí
    • Preferensia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondishonnan di Uso
    • Maneho di Privasidat
    • Konfigurashon di Privasidat
    • JW.ORG
    • Log In
    Kompartí