BIBLIOTEKA ONLINE Watchtower
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Papiamentu (Kòrsou)
  • BEIBEL
  • PUBLIKASHON
  • REUNION
  • w17 Desèmber pág. 28-31
  • Mi A Bai Laga Tur Kos pa Sigui Kristu

No tin vidio disponibel pa esaki.

Despensa, tin un problema pa habri e vidio.

  • Mi A Bai Laga Tur Kos pa Sigui Kristu
  • E Toren di Vigilansia Anunsiando e Reino di Yehova (Edishon di Estudio) 2017
  • Suptema
  • Informashon Similar
  • MI A SIÑA SIGUI KRISTU
  • MI A HAÑA UN OTRO CHÈNS PA BAI LAGA TUR KOS
  • MI A BAI LAGA FILIPINAS PA BAI E SKOL DI GALAAD
  • MI A BAI LAGA E KOMODIDATNAN DI STAT
  • MI A HAÑA INVITASHON PA BOLBE SIRBI NA BÈTEL
  • “Mi A Bira Tur Kos pa Tur Sorto di Hende”
    E Toren di Vigilansia Anunsiando e Reino di Yehova (Edishon di Estudio) 2016
  • Esaki Lo Por Ta e Mihó Carera pa Bo?
    E Toren di Vigilansia Anunsiando e Reino di Yehova Dios—2001
  • Bo Por Haci Bo Mes Disponibel?
    Nos Ministerio di Reino—2001
  • Un Invitashon pa Tur Hende!
    E Toren di Vigilansia Anunsiando e Reino di Yehova Dios—2010
Mas Artíkulo
E Toren di Vigilansia Anunsiando e Reino di Yehova (Edishon di Estudio) 2017
w17 Desèmber pág. 28-31
Nora i Felix Fajardo

HISTORIA DI BIDA

Mi A Bai Laga Tur Kos pa Sigui Kristu

Segun e Relato di Felix Fajardo

“Si bo bai prediká, no bini bèk. Si bo bini bèk, mi ta kibra bo pianan.” Debí na e menasa ei di mi tata, mi a disidí di bai for di kas. Esei tabata e promé biaha ku mi a bai laga tur kos pa mi por sigui Kristu. Mi tabatin 16 aña so.

KIKO a hiba na e situashon ei? Laga mi konta bo. Mi a nase 29 di yüli 1929 i a lanta den un pueblito den e provinsia di Bulacan, Filipinas. Bida einan tabata simpel pasobra e tempu ei tabatin un krísis ekonómiko den e pais. Guera a kuminsá tempu mi tabata hóben. E ehérsito hapones a invadí Filipinas, pero komo ku nos pueblito tabata aislá, e guera no a afektá nos direktamente. Nos no tabatin radio, televishon ni korant, pues ta otro hende tabata konta nos tokante e guera.

Mi ta e di dos di ocho yu, i tempu mi tabatin ocho aña, mi welanan a bai ku mi pa mi biba serka nan. Aunke nos tabata katóliko, mi tawela no tabata kontra otro religion i tabata tuma literatura religioso ku su amigunan tabata dun’é. Mi ta kòrda ku el a mustra mi e foyetonan chikitu Protekshon, Siguridat i Deskubrí na tagalog,a i tambe el a mustra mi un Beibel. Mi tabata gusta lesa Beibel, spesialmente e kuater Evangelionan. Esei a duna mi gana di sigui Hesus su ehèmpel.—Huan 10:27.

MI A SIÑA SIGUI KRISTU

E invashon hapones a kaba na 1945. Na e tempu ei, mi mayornan a bisa mi pa mi bai biba bèk serka nan. Mi tawela a animá mi pa bai, pues mi a bai.

Un poko tempu despues, na desèmber 1945, un grupo di Testigu di Yehova for di e pueblo di Angat a bin prediká den nos pueblito. Un Testigu di mas edat a bini na nos kas i a splika loke Beibel ta bisa di “e último dianan.” (2 Tim. 3:1-5) El a invitá nos pa asistí na un estudio di Beibel den un pueblito den serkania. Mi mayornan no a bai, pero ami sí. Tabatin mas o ménos 20 hende einan, i algun di nan a hasi pregunta tokante Beibel.

Komo ku mi no tabata ègt komprondé loke nan tabata papia di dje, mi a disidí di bai. Pero nèt na e momento ei nan a kuminsá kanta un kantika di Reino. E kantika ei a impreshoná mi mashá, i p’esei mi a keda. Despues di kantika i orashon, tur hende presente a haña invitashon pa asistí na un reunion na Angat e siguiente djadumingu.

Nos mester a kana mas o ménos ocho kilometer pa yega e reunion ku tabata na kas di famia Cruz. Mi a keda impreshoná ku asta e muchanan ku tabata entre e 50 hendenan presente a komentá riba tópikonan profundo di Beibel. Despues di a asistí na vários reunion, Ruman Damian Santos, un pionero di edat ku un tempu tabata alkalde, a invitá mi pa pasa anochi na su kas. Nos a pasa kasi henter anochi ta papia tokante Beibel.

E tempu ei, hopi di nos a progresá lihé despues ku nos a siña bèrdatnan básiko di Beibel. Despues di solamente algun reunion, e rumannan a puntra ami i algun otro hende si nos kier a batisá. Mi a kontestá: “Sí, mi ke.” Mi tabata sa ku mi ke “traha komo esklabo pa e Doño, Kristu.” (Kol. 3:24) Nos a bai na un riu den bisindario, i dos di nos a batisá dia 15 di febrüari 1946.

Nos a realisá ku komo kristian batisá, nos mester imitá Kristu i prediká regularmente. Mi tata no a gusta esei niun tiki, i el a bisa mi: “Bo ta muchu yòn pa prediká. Ademas, djis pasobra bo a batisá den riu no ke men ku bo a bira un predikadó.” Mi a splika mi tata ku ta Dios su boluntat pa nos prediká e bon notisia di e Reino di Dios. (Mat. 24:14) Tambe mi a bis’é: “Mi mester kumpli ku e promesa ku mi a hasi na Dios.” Ta na e momento ei mi tata a menasá mi, manera mi a menshoná na kuminsamentu. E tabata determiná pa stroba mi di bai prediká. Esei ta e promé biaha ku mi mester a bai laga tur kos pa sigui metanan spiritual.

Famia Cruz a invitá mi pa biba ku nan na Angat. Nan a animá ami i nan yu muhé di mas chikitu, Nora, pa traha pionero. Nos tur dos a kuminsá traha pionero 1 di novèmber 1947. Nora a bai traha pionero den un otro pueblito, i ami a sigui apoyá e predikashon na Angat.

MI A HAÑA UN OTRO CHÈNS PA BAI LAGA TUR KOS

Mi tabatin tres aña ta traha pionero ora Earl Stewart, un ruman di sukursal, a duna un diskurso na mas ku 500 hende na e plasa públiko di Angat. El a duna e diskurso na ingles, i despues mi a duna un resúmen di e diskurso na tagalog. Mi a bai skol shete aña so, pero kasi semper nos dosentenan tabata papia ingles. Un otro kos ku a yuda mi drecha mi ingles ta e echo ku nos tabatin masha poko publikashon bíbliko na tagalog. Pues mi a studia hopi di nan na ingles. Mi a siña sufisiente ingles ku mi por a tradusí e diskurso ei i otro diskursonan mas despues.

Dia ku mi a tradusí e diskurso di Ruman Stewart, el a bisa e kongregashon ku sukursal ke invitá un òf dos ruman hòmber pionero pa bai yuda na Bètel. E dos rumannan ei mester a yuda pasobra na 1950, e misioneronan mester a asistí na e asamblea Oumento di Teokrasia na New York, Merka. Ami tabata un di e rumannan ku sukursal a invitá. Un biaha mas mi a bai laga un ambiente konosí, pero e biaha akí tabata pa mi a bai yuda na Bètel.

Mi a kuminsá mi asignashon nobo na Bètel dia 19 di yüni 1950. Bètel tabata un kas grandi i bieu ku tabata rondoná pa mata grandi i tabata situá riba un tereno di ún hèktar. Tabatin mas o ménos 12 ruman hòmber soltero ta sirbi einan. Mainta trempan mi tabata yuda den kushina. Anto kuminsando for di mas o ménos nueb’or di mainta mi tabata strika paña den e labanderia. Parti atardi mi tabata sigui un rutina similar. Mi a sigui sirbi na Bètel asta despues ku e misioneronan a regresá di e asamblea. Mi tabata paketá e revistanan pa pòst nan, prosesá abonamènt i traha komo resepshonista. Mi tabata hasi tur loke nan tabata pidi mi.

MI A BAI LAGA FILIPINAS PA BAI E SKOL DI GALAAD

Na 1952, ami ku seis ruman hòmber di Filipinas a haña un notisia emoshonante: nos a haña invitashon pa asistí na e di 20 klas di e Skol di Galaad. Hopi di e kosnan ku nos a mira i eksperensiá na Merka tabata nobo i straño pa nos. Eseinan tabata kosnan masha diferente for di loke mi tabata konosé den mi pueblito.

Felix Fajardo huntu ku otro studiantenan di e Skol di Galaad na 1952

Huntu ku otro studiantenan na Galaad

Por ehèmpel, nos mester a siña kon pa traha ku aparato- i artíkulonan ku nos no tabata konosé. Anto e klima tabata masha diferente! Un mainta mi a sali pafó i tur kos tabata blanku blanku i bunita. Esei tabata e promé biaha ku mi a mira sneu. Anto na e momento ei mi a realisá ku tabata friu, hopi friu mes!

Sinembargo, tur e ahustenan ei no tabata nada kompará ku e entrenamentu ku mi a haña na e Skol di Galaad. E instruktornan a usa métodonan di siña masha efikas. Nos a siña kon pa hasi bon investigashon i kon pa studia. E entrenamentu ku mi a haña na Galaad sigur a yuda mi bira mas spiritual.

Despues ku mi a gradua, mi a haña un asignashon temporal pa traha komo pionero spesial na Bronx na New York City. Pues na yüli 1953, mi por a asistí na e asamblea Sosiedat di Mundu Nobo ku tabata na Bronx. Despues di e asamblea, mi a bai bèk Filipinas pa un otro asignashon.

MI A BAI LAGA E KOMODIDATNAN DI STAT

E rumannan di sukursal a bisa mi ku awor mi ta bai hasi e trabou di sirkuito. Esei a duna mi un otro oportunidat pa sigui e pasonan di Kristu, kende a biaha bai pueblito- i statnan leu pa yuda e lamchinan di Yehova. (1 Ped. 2:21) Mi a haña asignashon pa traha den un sirkuito ku a kubri un área grandi di e zona sentral di Luzon, e isla di mas grandi di Filipinas. Esei a inkluí e provinsianan di Bulacan, Nueva Ecija, Tarlac i Zambales. Pa mi a bishitá algun pueblo, mi mester a pasa dor di e Serunan Sierra Madre ku ta yen di piedra i baranka. Niun transporte públiko no tabata yega na e lugánan ei. Pues mi mester a pidi shofùr di trùknan grandi si mi por a sinta riba e tronkonnan ku nan tabata transportá. Hopi biaha nan tabata laga mi hasi esei, pero esei no tabata e transpòrt di mas kómodo.

Mayoria di e kongregashonnan tabata basta nobo i chikitu. P’esei e rumannan a keda masha kontentu ora mi tabata yuda nan organisá e reunionnan i e trabou di prediká na un manera mas efikas.

Despues mi a haña asignashon pa bai traha den un sirkuito ku a kubri henter e region di Bicol. Den e área ei tabatin prinsipalmente gruponan aislá kaminda tabatin pioneronan spesial ku tabata prediká den teritorionan nobo. Na un kas, e úniko tualèt ku tabatin tabata un buraku den tera ku dos tabla pa pone pia ariba. Ora mi a para riba e tablanan, nan a kai den e buraku i ami tambe a kai den e buraku huntu ku nan. Mi a dura basta ratu pa mi por a limpia mi mes i pa mi por a drecha pa bai desayuná.

Tabata durante e asignashon ei ku mi a kuminsá pensa riba Nora, kende hopi tempu pasá a kuminsá traha pionero na Bulacan. Awor e tabata pionero spesial na e stat di Dumaguete, i mi a bai bishit’é. Despues di esei, nos a skirbi otro pa un tempu, i na 1956 nos a kasa. E promé siman despues di nos kasamentu, nos a bai bishitá un kongregashon na e isla di Rapu Rapu. Einan nos mester a subi seru i kana hopi, pero tabata un goso pa sirbi e rumannan na lugánan aislá komo pareha kasá.

MI A HAÑA INVITASHON PA BOLBE SIRBI NA BÈTEL

Despues ku nos a sirbi kuater aña den e trabou di sirkuito, nos a haña invitashon pa sirbi na sukursal. Pues, na yanüari 1960 nos a kuminsá nos karera largu na Bètel. Durante añanan, mi a siña hopi for di ruman hòmbernan ku tabatin responsabilidatnan grandi, i Nora a haña vários asignashon na Bètel.

Felix Fajardo ta duna un diskurso na e kongreso na 1963

Dunando un diskurso na un kongreso huntu ku un ruman ku ta tradusí na sebuano

Durante mi sirbishi na Bètel, mi a haña e gran bendishon di por mira e oumento enorme ku tabatin den e trabou teokrátiko na Filipinas. Ora mi a kuminsá traha na Bètel komo un hóben soltero, tabatin mas o ménos 10.000 publikadó den henter e pais. Awor tin mas ku 200.000 publikadó na Filipinas, i tin sientos di bètelita ku ta apoyá e trabou di prediká.

Segun ku e trabou a krese durante añanan, e fasilidatnan di Bètel a bira muchu chikitu. P’esei e Kuerpo Gobernante a pidi nos pa buska un tereno kaminda por a konstruí un sukursal mas grandi. Ami ku e superintendente di e departamento di imprenta a bai kas pa kas den bisindario di e sukursal pa puntra si tabatin hende ku kier a bende nan tereno. Niun hende no tabata ke, i doño di un tereno a asta bisa nos: “Hende chines no ta bende, ta kumpra nos sa kumpra.”

Felix Fajardo ta tradusí un diskurso pa Ruman Albert Schroeder na 1983

Tradusiendo un diskurso pa Ruman Albert Schroeder

Pero un dia, ònferwagt doño di un tereno a puntra si nos kier a kumpra su tereno komo ku e tabata bai muda pa Merka. Esei tabata komienso di un seri di suseso ku nos no por a kere. Un otro bisiña a disidí di bende su tereno, anto el a animá otro bisiñanan pa hasi meskos. Nos a asta kumpra tereno di e hòmber chines ku no kier a bende su tereno. Den korto tempu, e tamaño di e propiedat di e sukursal a bira mas ku tres biaha mas grandi. Mi tin sigur ku ta Yehova Dios tabata ke pa esei sosodé.

Na 1950, mi tabata e bètelita di mas yòn. Awor, ami ku mi kasá ta e bètelitanan di mas grandi. Mi no ta lamentá niun ora so ku mi a sigui Kristu unda ku el a manda mi. Ta bèrdat ku mi mayornan a kore ku mi for di nan kas, pero Yehova a duna mi un famia grandi di rumannan spiritual. Mi tin sigur ku Yehova ta duna nos tur loke nos tin mester, sin importá e asignashon ku nos haña. Ami ku Nora ta masha kontentu pa tur loke Yehova a duna nos den su bondat, i nos ta animá tur hende pa pone Yehova “na prueba.”—Mal. 3:10.

Un biaha Hesus a bisa un kobradó di belasting ku yama Mateo Levi: “Sigui mi.” Kiko Mateo Levi a hasi? Beibel ta bisa: “Lagando tur kos atras, Levi a lanta i a siguié.” (Luk. 5:27, 28) Mi tambe tabatin oportunidatnan pa bai laga tur kos pa sigui Kristu, i di kurason mi ta animá boso pa hasi meskos pasobra boso lo haña hopi bendishon.

Felix Fajardo ta mustra otro hende potrèt di su eksperensianan na Filipinas

Mi ta kontentu di por sigui apoyá e trabou teokrátiko ku ta sigui krese na Filipinas

a Publiká pa Testigunan di Yehova, pero nan no ta disponibel mas.

    Publikashonnan na Papiamentu (Curaçao) (1986-2025)
    Log Out
    Log In
    • Papiamentu (Kòrsou)
    • Kompartí
    • Preferensia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondishonnan di Uso
    • Maneho di Privasidat
    • Konfigurashon di Privasidat
    • JW.ORG
    • Log In
    Kompartí