BIBLIOTEKA ONLINE Watchtower
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Papiamentu (Kòrsou)
  • BEIBEL
  • PUBLIKASHON
  • REUNION
  • km 8/05 pág. 4
  • Repaso di Skol di Ministerio Teokrátiko

No tin vidio disponibel pa esaki.

Despensa, tin un problema pa habri e vidio.

  • Repaso di Skol di Ministerio Teokrátiko
  • Nos Ministerio di Reino—2005
Nos Ministerio di Reino—2005
km 8/05 pág. 4

Repaso di Skol di Ministerio Teokrátiko

Lo konsiderá e siguiente preguntanan oralmente na e Skol di Ministerio Teokrátiko durante e siman ku ta kuminsá dia 29 di ougùstùs 2005. E superintendente di skol lo kondusí un repaso di 30 minüt basá riba informashon ku a ser tratá den asignashonnan di e simannan di 4 di yüli te ku 29 di ougùstùs 2005. [Nota: Kaminda no tin referensia despues di e pregunta, lo bo tin ku hasi bo propio investigashon pa haña e kontestanan.—Mira e buki Skol di Ministerio, pág. 36-7.]

KUALIDAT DI PAPIA

1. Kon nos por ‘laga tur hende sa ku nos ta rasonabel,’ ora nos ta kompartí nos speransa ku otronan i dikon esaki ta importante? (Fil. 4:5, NW; Sant. 3:17) [be-PA pág. 251 §1-3, kuadro] Nos ta mustra ku nos ta rasonabel dor di tene kuenta ku e background, sirkunstansia i sintimentu di esun ku nos ta papiando kuné. Si ademas di tin selo, konvikshon firme i kapasidat pa distinguí kos for di otro, nos ta dispuesto na sede ora ku e situashon ta hustifiká esei, esaki tambe ta demostrá ku nos ta rasonabel. Esaki ta importante pasobra un aktitut di bisa hende kos na un manera flèt i arogante ta pone nan sera nan mente i kurason, i lo e no ta un aktitut ku hende ta gusta.

2. Kon e echo ku nos sa ki ora pa sede lo yuda nos mantené un bon relashon ku nos próhimo? [be-PA pág. 253 §1-2] Ounke tal bes nos tin argumentunan sólido pa proba nos punto di bista, tin biaha ta mihó pa no insistí. Dor di laga deklarashonnan robes pasa sin kontradisí nan, nos ta haña oportunidat pa konsentrá riba e aspektonan ku lo logra mihó resultado. Kòrda tambe ku Yehova a krea hende ku e kapasidat di skohe; esei lo yuda nos sa ki ora pa sede. (Hos. 24:15; Pro. 19:11)

3. Dikon bon uso di pregunta ta importante ora nos ta yuda un persona rasoná riba un asuntu? [be-PA pág. 253 §3-4] Ora nos hasi bon uso di pregunta, e personanan ta haña chèns pa ekspresá su mes i revelá kiko tin den su kurason i rasoná riba e asuntu ku nos ta papia riba dje. En bes di nos mes kontestá e preguntanan muchu lihé i bisa tur kos, nos por usa pregunta pa yuda esun ku a hasi e pregunta reflekshoná i yega na su mes konklushonnan di loke nos ta papia di dje. (Luk. 10:25-37)

4. Ki faktornan nos mester tene kuenta kuné pa nos presentashon por ta konvinsente? [be-PA pág. 255 §1-4, kuadro; pág. 256 §1, kuadro] Nos oyentenan lo no kere ni aktua riba loke nos ta bisa a ménos ku nan ta konvensí ku esei ta bèrdat. P’esei, nos mester hasi sigur ku loke nos ta siña ta firmemente basá riba Dios su Palabra di bèrdat, Beibel. (Juan 17:17) Nos mester hasi nos bèst pa presentá pruebanan konvinsente ku ta apoyá loke nos ta deklará. En bes di solamente hasi sierto deklarashonnan, nos mester presentá pruebanan konvinsente ku ta apoyá puntonan importante teniendo na mente ku nos oyentenan tin tur derecho di puntra nan mes: “Kon mi por sa si esei ta bèrdat?”

5. Kiko nos mester tene na mente si nos disidí di usa prueba adishonal pa mustra ku e Skritura ta rasonabel? [be-PA pág. 256 §3-5, kuadro] Pruebanan asina ku ta bini for di un fuente konfiabel mester demostrá ku loke Beibel ta bisa ta kuadra ku echonan ku hende por opservá. E mester pas ku nos metanan i ku e nesesidatnan di esnan ku nos ta papia kuné. Semper nos mester kuminsá ku e Palabra inspirá di Dios komo nos fuente prinsipal di informashon eksakto anto despues señalá na deskubrimentunan sientífiko òf sitanan di ekspertonan ku ta duna prueba adishonal pa apoyá nos argumentu.

PARTI NUM. 1

6. Ki evidensia kla nos tin ku Hesus di bèrdat a eksistí? [w03-PA 15/6 pág. 4-7] Hesus ta e hòmber ku a kousa mayor impakto den historia. Tantu e historiadónan di promé siglo, Hosefo i Tásito, komo e eskritor di siglo dos, Plinio e Menor, a referí na Hesus i su disipelnan. Hesus su siñansanan manera esnan den e Sermon Riba Seru a influensiá bida di miónes di hende. (Mat., kap. 5-7) Kisas hopi hende no ta sinti nan atraí na e mensahe bíbliko di Hesus klabá na staka, pero e ta duna testimonio sí ku e relato di Beibel tokante Hesus su bida i ministerio ta basá riba bèrdat. (1 Kor. 1:22, 23) Ademas, e selo ku Hesus su siguidónan tabatin den nan ministerio apesar di oposishon intenso ta apoyá e echo ku Hesus di bèrdat a yega di eksistí. (1 Kor. 15:12-17)

7. Kon e “boka di e hustunan lo libra nan” i kon e kas di e hustunan “lo permanesé”? (Pro. 12:6, 7) [w03-PA 15/1 pág. 30 §1-3] Hende hustu sa kiko ta bon i kiko ta malu. Nan ta kouteloso i ta usa sabiduria pa nan evitá peliger i ta spièrta otro hende òf yuda nan pa esakinan tambe hasi meskos. Nan ta sigui boga fielmente pa loke ta korekto asta ora nan haña nan ku kontratempu.

8. Siendo ku Beibel no ta un lista largu i estrikto di hasi-esaki i no-hasi-esaya, kon nos por ‘komprondé kiko ta e boluntat di Yehova’? (Efe. 5:17) [w03-PA 1/12 pág. 21 §3–pág. 22 §3] Pa nos komprondé e boluntat di Yehova nos tin ku diserní kiko ta agrad’é òf desagrad’é. No tin mester di un lei òf un lista spesífiko pa regulá tur kos. Si un hende ta riba un dieta e no tin mester di un lista ku ta menshoná kada un kos spesífiko ku e tin ku evitá. Asina tambe, ora apòstel Pablo a menshoná un lista di e “obranan di karni” el a referí na “kosnan asin’aki” ku ta pone ku un persona no por haña bendishonnan di Reino. (Gal. 5:19-23) Dor di usa nan mente, nan kapasidat di diserní, hende ta haña e oportunidat di demostrá apresio di kurason i nan deseo di agradá Dios.

9. Aplikashon di ki prinsipionan bíbliko por yuda un persona trata ku pobresa òf situashonnan ekonómiko desfaborabel? [w03-PA 1/8 pág. 5 §2-5] Eklesiastés 7:12 ta yuda nos komprondé ku ounke plaka por duna un sierto grado di siguridat, sabiduria divino tin mas balor. E por protehá nos awor i yuda nos gana bida eterno. Lukas 14:28 ta animá un persona pa rekonosé prioridatnan i presupuestá su rekursonan pa por kubri e gastunan nesesario. Promé Timoteo 6:8 i Mateo 6:22, [NW] ta rekomendá nos pa keda kontentu ku e nesesidatnan básiko di bida miéntras nos ta enfoká nos atenshon riba nos sirbishi na Dios ku e speransa di haña bida eterno.

10. Ki efekto Yehova su ehèmpel di duna generosamente mester tin riba nos? (Mat. 10:8) [w03-PA 1/8 pág. 20-2] Yehova mes a hasi un gran sakrifisio pasobra den su bondat inmeresí el a hasi areglo pa su Yu muri un morto sakrifisial, pa asina pone e base pa nos haña bida eterno. (Rom. 3:23, 24) Esaki mester ta un motivashon pa nos pone nos mes disponibel i hiba “e awa di bida” pa hende. (Rev. 22:17; Sal. 110:3) Ounke ku Dios su sirbidónan ta wòrdu animá pa fiha nan “bista riba e rekompensa,” nos mester sirbi Dios pasobra nos ta stim’é i no pa motibunan egoista. (Heb. 6:10; 11:6, 26)

LESAMENTU SEMANAL DI BEIBEL

11. Kiko e dos pilarnan yamá Jakin i Boaz na veranda di e tèmpel ku Salomon a konstruí a simbolisá? (1 Rei. 7:15-22) E nòmber di e pilar na man drechi, esta Jakin, ta nifiká “Lo E Establesé Firmemente.” E nòmber di e pilar na man robes, esta Boaz, evidentemente ta nifiká “Ku Forsa.” Dor ku na hebreo bo ta lesa di man drechi bai robes, e pilarnan a duna e idea di “lo e establesé firmemente ku forsa.” E pilarnan aki tabata riba nan kurpa i no tabata sostené ningun parti di e edifisio. Ta parse ku nan nifikashon básiko tabata ku Dios a establesé e tèmpel firmemente ku forsa i a aprobá pa adorashon berdadero tuma lugá einan. [1, 1 Rei. 7:21, NW, nota na pia di página; it-1-S pág. 361 §4; w66-S pág. 351]

12. En bista di e Lei di Moisés, Salomon tabatin mag di duna Rei Hiram di Tiro 20 stat den e tera di Galilea? (1 Rei. 9:10-13) Loke e Lei a bisa na Levítiko 25:23 i 24 probablemente a apliká solamente na áreanan habitá dor di e israelitanan. Ounke e statnan ku Salomon a duna Hiram tabata kai paden di e frontera di e Tera Primintí, kisas e habitantenan no tabata israelita. (Eks. 23: 31) Di otro banda, e akshon di Salomon por tabata un indikashon tambe ku el a faya kompletamente ku e Lei, meskos ku el a hasi dor di a multipliká kabai pa su mes” i tuma hopi esposa. (Deu.17: 16, 17) Sea kual sea, Hiram no a gusta e regalo. Podisé e habitantenan pagano no a mantené e statnan bon, òf kisas e statnan no tabata situá na un lugá ideal. [2, w05-PA 1/7 pág. 29]

13. Ki lès nos por siña for di e desobedensia di “un hòmber di Dios”? (1 Rei. 13:1-25) Nos mester kana konstantemente sin falta den e kamindanan di Yehova. Semper nos mester buska su guia, foral na momentunan krusial i difísil den bida. Nunka nos mester tuma sierto libertatnan dor di bai tras di nos propio ideanan ni di esnan di otro hende, ni maske e persona ei tin òf ta pretendé di tin un posishon di responsabilidat den Dios su organisashon. [3, w05-PA 1/7 “E Palabra di Yehova Ta Bibu—Puntonan Sobresaliente di e Buki di Promé Reinan”; w98-PA 1/9 pág. 23; w62-S pág. 434 §14]

14. Den ki manera Rei Asa di Huda a demostrá kurashi, i kiko nos por siña for di su ehèmpel? (1 Rei. 15:11-13, NW) Rei Asa a kita tur ídolo i hòmbernan prostituta di tèmpel for di Huda. Tambe el a kita su wela apóstata for di su puesto i a kima su “imágen horibel.” Asina tambe nos mester ta aktivo den promové adorashon puru mediante nos trabou di prediká i siña, tumando un posishon firme kontra apostasia. [4, w05-PA 1/7 “E Palabra di Yehova Ta Bibu—Puntonan Sobresaliente di e Buki di Promé Reinan”; w93-PA 15/11 pág. 17 §20]

15. Kon e insidente relashoná ku Rei Akab i Nabot ta ilustrá e peligernan di sinti duele di bo mes? (1 Rei. 21:1-16) Rei Akab a kuminsá haña duele di su mes despues ku Nabot a nenga di bend’é un pida tereno. Akab su kasá, Reina Jezabel, a nenga di aseptá ku Nabot a bisa nò, i el a hasi areglo pa Nabot wòrdu akusá falsamente di blasfemia i pa piedr’é mata. Manera e kaso di Akab ta mustra, un persona ku ta laga duele di su mes domin’é ta riba mal kaminda. Un persona ku ta sinti duele di su mes tin un interes desbalansá den su mes, i esei por hasi hopi daño. E por pone ku e persona ta bira deprimí i krepchi, meskos ku tabata e kaso ku Akab. E por pone ku e persona ta preokupá asina tantu ku su mes, ku su interes amoroso den otro hende ta mengua òf asta disparsé. Un hende ku ta laga duele di su mes domin’é por kuminsá mira asuntunan serio for di nan konteksto i p’esei, manifestá falta di disernimentu. Un persona ku ta sinti duele di su mes por bira spiritualmente débil i pió ainda, bou di preshon komprometé su mes i asina sakrifiká su posishon limpi dilanti Dios. [6, w78-S 1/2 pág. 3]

    Publikashonnan na Papiamentu (Curaçao) (1986-2025)
    Log Out
    Log In
    • Papiamentu (Kòrsou)
    • Kompartí
    • Preferensia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondishonnan di Uso
    • Maneho di Privasidat
    • Konfigurashon di Privasidat
    • JW.ORG
    • Log In
    Kompartí