BIBLIOTEKA ONLINE Watchtower
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Papiamentu (Kòrsou)
  • BEIBEL
  • PUBLIKASHON
  • REUNION
  • km 2/06 pág. 7
  • Repaso di Skol di Ministerio Teokrátiko

No tin vidio disponibel pa esaki.

Despensa, tin un problema pa habri e vidio.

  • Repaso di Skol di Ministerio Teokrátiko
  • Nos Ministerio di Reino—2006
Nos Ministerio di Reino—2006
km 2/06 pág. 7

Repaso di Skol di Ministerio Teokrátiko

Lo konsiderá e siguiente preguntanan oralmente na e Skol di Ministerio Teokrátiko durante e siman ku ta kuminsá dia 27 di febrüari 2006. E superintendente di skol lo kondusí un repaso di 30 minüt basá riba e informashon ku a ser tratá den asignashonnan di e simannan di 2 di yanüari te ku 27 di febrüari 2006. [Nota: Kaminda no tin referensia despues di e pregunta, lo bo tin ku hasi bo propio investigashon pa haña e kontestanan.—Mira e buki Skol di Ministerio, pág. 36-7.]

KUALIDAT DI PAPIA

1. Den ki maneranan e Skol di Ministerio Teokrátiko ta yuda nos ‘ofresé un sakrifisio di alabansa na Dios i duna gradisimentu na su nòmber’? (Heb. 13:15) [be-PA pág. 5 §3–pág. 6 §1] E skol ta mustra nos kon pa hasi bon uso di e don di papia ku Dios a duna nos. E entrenamentu ku nos ta risibí ta yuda nos kultivá kualidatnan balioso manera skucha ku atenshon, kòrda loke nos ta lesa òf tende, studia, hasi investigashon, analisá i organisá informashon, kòmbersá, kontestá pregunta, i pone nos pensamentunan riba papel. Dor ku e skol ta basá riba Beibel, nos ta siña tambe pa pensa manera Dios ta pensa.

2. Dikon nos tin ku hasi esfuerso diligente pa lesa ku eksaktitut? [be-PA pág. 83 §1-5] Lesa ku eksaktitut ta esensial pa transmití konosementu eksakto di Beibel na otro hende. I komo Testigunan di Yehova nos ta tuma e responsabilidat aki masha na serio. (1 Tim. 2:4) Siendo ku e Palabra di Dios “ta bibu i aktivo” i ta kontené konosementu balioso ku ta hiba na bida eterno, nos mester hasi nos bèst pa ta un bon lesadó. (Heb. 4:12; Sal. 119:140; Jer. 26:2)

3. Dikon ta importante pa nos papia kla ora nos ta kòmbersá i siña otro hende? [be-PA pág. 86 §1-6] Si nos no ta papia kla, gran parti di loke nos ta bisa por bai pèrdí. Ademas, si nos palabranan no ta sali ku klaridat, nan lo no motivá hende pa aktua. (1 Kor. 14:8, 9) Si nos ta papia muchu lihé, ta pega palabranan na otro, salta sílaba òf ta keda sin pronunsiá e último lèternan di palabra, nos siñamentu lo no ta masha efikas.

4. Dikon pronunsiashon korekto ta importante, i ki faktornan nos tin ku tene kuenta kuné? [be-PA pág. 89 §1–pág. 90 §3, kuadro] Pronunsiashon korekto ta duna dignidat na e mensahe di Reino ku nos ta prediká. E ta permití oyentenan konsentrá riba e bèrdatnan di Beibel en bes di riba e palabranan ku nos ta pronunsiá robes. Mehorá nos pronunsiashon ta enserá (1) artikulá e palabranan ku e zonidu korekto, (2) enfatisá e sílaba korekto, i (3) duna e debido atenshon na aksènt i otro tipo di markanan diakrítiko.

5. Menshoná algun sugerensia pa yuda nos mehorá nos fluides. [be-PA pág. 94 §4-5, kuadro] Nos lo mehorá nos fluides si nos hasi esfuerso pa amplia nos vokabulario dor di usa un dikshonario pa buska palabranan ku nos no konosé. Nos por papia ku fluides ora nos ta pensa promé ku nos papia. Nos mester siña pensa promé riba loke nos ke bisa, kaba bisa frasenan sin hak i sin pousa kaminda no mester.

PARTI NUM. 1

6. Kon 2 Krónikanan 36:17-23 ta konfirmá ku Beibel su profesianan ta konfiabel? [si-S pág. 84 §35] Esdras su palabranan na 2 Krónikanan 36:21 ta konfirmá ku loke Jeremias a predisí na Jeremias 25:12 i 29:10 a kumpli. Fuera di esei, Esdras su palabranan ta mustra ku e 70 añanan di desolashon a kuminsá kore for di “e di shete luna” di aña 607, ora a hiba ‘esnan ku a skapa for di spada prezu na Babilonia,’ te na “e di shete luna” di aña 537 promé ku nos era, ora ku e hudiunan a regresá nan tera natal. (2 Rei. 25:25, 26; Esd. 3:1)

7. Kua seri di akontesimentu a hasi posibel ku e hudiunan por a regresá nan tera natal na aña 537 promé ku nos era pa asina rekonstruí e kas di Yehova? [si-S pág. 85 §1-3] Na aña 539 promé ku nos era Siro di Persia, e “wardadó” i “ungí” di Yehova, a derotá Babilonia. (Isa. 44:28; 45:1) Kontra e kustumber di Babilonia di nunka laga su prezunan liber, Siro a saka un dekreto ku a permití e hudiunan regresá Yerusalèm.

8. Kon e buki di Esdras ta vindiká Yehova komo e Dios berdadero, i tambe edifiká konfiansa den dje? [si-S pág. 87 §14, 18] E buki di Esdras ta resaltá kon e palabranan profétiko relashoná ku e desolashon i restorashon di Yerusalèm ku Yehova a ekspresá mediante Jeremias, a kumpli ku un eksaktitut infalibel. (Jer. 29:10) E ta mustra ku Yehova a kumpli ku su palabra n’e tempu eksakto. E restorashon di e hudiunan na nan tera natal a duna hende e speransa ku na su debido tempu Yehova lo a produsí su Rei primintí for di e liña di desendiente di David. (2 Sam. 7:12, 13)

9. Dikon “e di binti aña di Rei Artaherhes” ta importante den kronologia bíbliko? (Neh. 2:1, 5, 6, 11, 17, 18) [si-S pág. 88 §2, 5] E aña den kua e hudiunan a haña pèrmit pa rekonstruí Yerusalèm i su muraya (455 promé ku nos era), ta un aña krusial en konekshon ku e binida di e Mesias. Sesentinuebe siman di aña òf 483 aña ku a kuminsá na 455 promé ku nos era lo a yega te na 29 di nos era, e aña ku Hesus a ser ungí. (Dan. 9:24-27; Luk. 3:1-3, 23)

10. Ki bon ehèmpel Nehemias a pone pa sirbidónan di Dios awe? [si-S pág. 90 §16-17] Nehemias a pone deboshon na Dios na promé lugá den su bida. E tabata dispuesto pa bandoná un bon trabou pa e por a sigui tras di interesnan teokrátiko. (Neh. 2:17, 18) Ku kurashi el a para pa hustisia apesar di peliger. (Neh. 4:14) E no a usa su posishon pa saka probecho personal. El a kondená materialismo. (Neh. 5:14) Su interes tabata pa edifiká fe di adoradónan di Yehova i, huntu ku Esdras, el a hasi hopi esfuerso pa splika e Palabra di Dios kla pa e pueblo. (Neh. 8:8, 9)

LESAMENTU SEMANAL DI BEIBEL

11. E Urim i Tumim a ser usá ora ku tabatin mester di un kontesta for di Yehova. Nan tabata disponibel pa e eksiliadonan ku a regresá? (Esd. 2:61-63) Den e Skritura no tin ningun kaminda skirbí ku nan a usa e Urim i Tumim e tempu ei ni despues. Segun tradishon hudiu, e Urim i Tumim supuestamente a disparsé ku e destrukshon di e tèmpel na aña 607 promé ku nos era. [3, w06-PA 15/1” E Palabra di Yehova Ta Bibu—Puntonan Sobresaliente di e Buki di Esdras”; w86-S 15/1 pág. 8]

12. Dikon hopi hudiu na Babilonia no tabata dispuesto pa bai Yerusalèm huntu ku Esdras? (Esd. 7:28–8:20) Regresá Yerusalèm a nifiká forma un bibá nobo bou di sirkunstansianan difísil i peligroso. E Yerusalèm di e tempu ei no tabatin prospektonan material atraktivo pa e hudiunan ku kisas tabata prosperá den Babilonia. Tampoko no mester lubidá e biahe peligroso. E israelitanan ku a regresá mester tabatin fe firme den Yehova, selo pa adorashon berdadero i kurashi pa muda bai Yerusalèm. [4, w06-PA 15/1 “E Palabra di Yehova Ta Bibu—Puntonan Sobresaliente di e Buki di Esdras”; it-1-S pág. 845 §2]

13. Kon e hendenan ku tabata rekonstruí e muraya por a traha ku un man so? (Neh. 4:17, 18) Tabata fásil pa e kargadónan di karga balansá e karga ku tabatin riba nan kabes òf skouder ku un man miéntras ku “den e otro man nan tabatin un arma.” E trahadónan ku tabatin mester di ámbos man pa hasi nan trabou ‘tabatin nan spada fahá na nan hep segun ku nan tabata traha.’ Nan tabata kla pa drenta den akshon si akaso enemigu ataká nan. [5, w06-PA 1/2 “E Palabra di Yehova Ta Bibu—Puntonan Sobresaliente di e Buki di Nehemias”; w86-S 15/2 pág. 25]

14. Siendo ku normalmente kartanan konfidensial a ser poné den un saku seyá, dikon Sanbalat a manda “un karta habrí” pa Nehemias? (Neh. 6:5) Kisas Sanbalat su intenshon tabata pa laga tur hende sa di e akusashonnan falsu dor di manda nan den un karta habrí. Podisé el a spera ku esaki lo a pone Nehemias rabia asina tantu ku lo el a bandoná e sitio di konstrukshon pa defendé su mes. Òf Sanbalat kisas a pensa ku e kontenido di e karta lo a alarmá e hudiunan asina tantu ku nan lo a para nan trabou di konstrukshon. Pero Nehemias a nenga di ser intimidá i trankilamente a sigui ku e trabou ku Dios a asign’é. [6, w06-PA 1/2 “E Palabra di Yehova Ta Bibu—Puntonan Sobresaliente di e Buki di Nehemias”; it-1-S pág. 436 §5]

15. Ademas di mustra e hudiunan inkoregibel riba nan foutnan, manera anteriormente el a hasi ku e noblenan i e gobernantenan, ki otro medidanan di korekshon mas Nehemias a tuma? (Neh. 13:25, 28) Nehemias a “maldishoná nan” den e sentido ku el a deklará kontra nan e huisionan atverso ku tabatin den e Lei di Dios. El a “dal algun di nan,” podisé dor di duna òrdu pa suta nan komo un akto hudisial ofisial. Komo un símbolo di su indignashon moral, el a ‘ranka un poko di nan kabei.’ Tambe el a kore ku e nietu di Sumo Saserdote Eliasib, kende a kasa ku un yu muhé di Sanbalat e horonita. [8, w06-PA 1/2 “E Palabra di Yehova Ta Bibu—Puntonan Sobresaliente di e Buki di Nehemias”; it-2-S 479 §1]

    Publikashonnan na Papiamentu (Curaçao) (1986-2025)
    Log Out
    Log In
    • Papiamentu (Kòrsou)
    • Kompartí
    • Preferensia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondishonnan di Uso
    • Maneho di Privasidat
    • Konfigurashon di Privasidat
    • JW.ORG
    • Log In
    Kompartí