Referensia pa Material i Tarea pa Reunion Nos Bida i Sirbishi Kristian
5-11 DI FEBRÜARI
Buska Hoyanan Spiritual
nwtsty nota di estudio pa Mat 12:20
mecha ku ta huma: Un lampi komun pa den kas tabata un pòchi di klei chikitu ku tabatin zeta di oleifi aden. E lampi tabatin un mecha di lenen ku tabata chupa e zeta pa asina tene e kandela sendí. E ekspreshon griego “mecha ku ta huma” kisas ta referí na un mecha ku ta saka huma debí ku e ta pagando òf a paga kaba i ta kayente ainda. Isaías 42:3 a profetisá ku Hesus lo tin kompashon. Pues, nunka lo e paga e último chispa, òf vlam, di speransa di hende humilde i oprimí.
12-18 DI FEBRÜARI
TESORONAN DI E PALABRA DI DIOS | MATEO 14-15
“Hesus A Usa un Par di Hende pa Alimentá un Multitut”
nwtsty nota di estudio pa Mat 14:21
sin konta hende muhé ku mucha: Ta Mateo so ta menshoná hende muhé i mucha ora el a relatá e milager akí. Na e okashon ei, ta posibel ku milagrosamente Hesus a alimentá mas ku 15.000 hende.
Buska Hoyanan Spiritual
nwtsty nota di estudio pa Mat 15:7
hipókritanan: A usa e palabra griego hypokrités originalmente pa referí na aktornan di teater griego (i despues romano) ku a usa maskarada grandi pa hisa volúmen di nan stèm. Despues a kuminsá usa e palabra akí pa referí na hende ku ta skonde nan intenshonnan òf personalidat pa engañá otro hende òf fingi algu ku nan no ta. Aki, Hesus a yama e lidernan religioso hudiu “hipókritanan.”—Mat 6:5, 16.
nwtsty nota di estudio pa Mat 15:26
yunan . . . kachó chikitu: Hopi bes, Beibel ta referí na kachó den un tono negativo pasobra segun Lei di Moises nan tabata bestia impuru. (Lev 11:27; Mat 7:6; Flp 3:2; Rev 22:15) Sinembargo, tantu e relato di Marko (7:27) komo esun di Mateo ta suavisá e komparashon usando un forma diminutivo di e palabra ku por ser tradusí komo “kachó chikitu” òf “kachó doméstiko.” Kisas esei ta indiká ku Hesus a usa un palabra kariñoso pa e kachónan di kas di famianan no-hudiu. Ora Hesus a kompará e israelitanan ku “yunan” i hende no-hudiu ku “kachó chikitu,” e tabata djis indiká e órden di prioridat. Un kas kaminda tin yu i kachó, e yunan ta esnan ku ta kome promé.
19-25 DI FEBRÜARI
Buska Hoyanan Spiritual
nwtsty nota di estudio pa Mat 16:18
Abo ta Pedro, i riba e baranka akí: Na griego, e pasashi akí tin dos palabra paresido: pétros i pétra. E palabra pétros ta den forma maskulino i ta nifiká “un pida baranka; un piedra.” Aki, el a ser usá komo un nòmber personal (Pedro), e forma griego di e nòmber ku Hesus a duna Simon. (Hua 1:42) E palabra pétra, tradusí aki komo “baranka,” ta den forma femenino i por referí na un baranka di piedra, klep òf un baranka grandi. E palabra griego akí ta aparesé tambe na Mat 7:24 i 25; Luk 6:48; 8:6; Rom 9:33; 1Ko 10:4; 1Pe 2:8. Pedro no a mira su mes komo e baranka riba kua Hesus lo a lanta su kongregashon. Esei ta bisto na 1Pe 2:4-8, kaminda Pedro a rekonosé ku Hesus tabata e “piedra prinsipal di fundeshi” profetisá hopi tempu pasá i ku Dios a skohe. Di igual manera, apòstel Pablo tambe a referí na Hesus komo e “fundeshi” i “e baranka spiritual.” (1Ko 3:11; 10:4) Pues, tur kos ta indiká ku Hesus tabata hasi un wega di palabra. Ta komo si fuera el a bisa: ‘Abo, esun ku mi a duna e nòmber Pedro, un Pida Baranka, a logra identifiká ku ami ta Kristu, “e baranka akí,” e fundeshi di e kongregashon kristian.’
kongregashon: Esaki ta e promé biaha ku e palabra griego ekklesía ta aparesé. E ta bini for di dos palabra griego: ek, ku ta nifiká “afó,” i kaléo, ku ta nifiká “yama.” Ekklesía ta referí na un grupo di hende ku a ser invitá òf yamá huntu pa un propósito òf aktividat spesial. Den e versíkulo akí, Hesus ta profetisá e formashon di e kongregashon di kristiannan ungí. E kristiannan akí ta manera “piedra bibu” ku ta ser “edifiká komo un kas spiritual.” (1Pe 2:4, 5) E palabra griego ekklesía ta ser usá hopi den e Septuaginta komo un ekivalente di e palabra hebreo ku ta ser tradusí komo “kongregashon.” E palabra hebreo akí mayoria di biaha ta referí na henter e asamblea, òf nashon, di e pueblo di Dios. (Deu 23:3; 31:30) Echonan 7:38 ta bisa ku e israelitanan ku a sali for di Egipto a forma un “kongregashon.” Meskos tambe, kristiannan a ser yamá “for di skuridat” i ‘skohí for di mundu’ pa forma “e kongregashon di Dios.”—1Pe 2:9; Hua 15:19; 1Ko 1:2.
nwtsty nota di estudio pa Mat 16:19
yabinan di e Reino di shelu: Den Beibel, hende ku risibí un yabi, sea den sentido literal òf figurativo, a haña un sierto grado di outoridat. (1Kr 9:26, 27; Isa 22:20-22) P’esei, e palabra “yabi” a representá outoridat i responsabilidat. Pedro a risibí di Hesus e “yabinan di e Reino,” i Pedro a usa nan ora el a habri pa hudiu (Ech 2:22-41), samaritano (Ech 8:14-17) i hende di otro nashon e oportunidat di ser ungí ku spiritu santu i di tin e speransa di drenta e Reino di shelu.
26 DI FEBRÜARI–4 DI MART
TESORONAN DI E PALABRA DI DIOS | MATEO 18-19
“Wak pa Bo No Trompeká Ni Pone Otro Hende Trompeká”
nwtsty nota di estudio pa Mat 18:6, 7
un piedra di mulina: Òf: “un piedra di mulina manera esun ku un buriku ta drei.” Lit.: “un piedra di mulina di un buriku.” E tipo di piedra asina por tabatin un diameter di 1,2 pa 1,5 meter, i e tabata asina pisá ku un buriku mester a drei e.
piedra di trompeká: Ta ser bisá ku e palabra griego original skándalon tradusí komo “piedra di trompeká” ta referí na un trampa, spesífikamente na e parti di e trampa kaminda tabata mara e as. Ku tempu, a kuminsá usa e palabra griego akí pa referí na kualke opstákulo ku por a pone un hende trompeká òf kai den sentido literal. Den sentido figurativo, skándalon ta referí na un akshon òf situashon ku ta laga un hende sigui un rumbo robes, trompeká òf kometé un piká. Mateo 18:8 i 9 ta usa e verbo skandalízo ku por ser tradusí komo “hasi trompeká.” Tambe por tradusié komo “bira un trampa; hiba na piká.”
nwtsty medio oudiovisual
Piedra di Mulina
Piedra di mulina tabata ser usá pa mula grano i pa saka zeta for di oleifi. Algun di e piedranan akí tabata chikitu i por a drei nan ku man, pero otronan tabata asina grandi ku tabatin mester di un bestia pa drei nan. Kisas tabata un piedra di mulina grandi, manera esun mustrá aki, e filisteonan a obligá Sámson drei. (Hue 16:21) E mulinanan akí ku bestia tabata drei tabata komun na Israel i tambe na gran parti di e Imperio Romano.
Piedra di Mulina Abou i Ariba
Un bestia doméstiko, manera por ehèmpel un buriku, por a drei un piedra di mulina grandi manera esun akí. Di e manera ei, nan tabata mula grano òf primi oleifi. E piedra ariba por tabatin un diameter di 1,5 meter i e tabata drei riba un piedra abou ku tabata mas grandi ainda.
nwtsty nota di estudio pa Mat 18:10
mira kara di mi Tata: Òf: “semper tin akseso na mi Tata.” Komo ku angel so tin akseso pa presentá serka Dios, ta nan so por mira e kara di Dios.—Éks 33:20.
w10-S 1/11 16
Kriaturanan Spiritual Tin Influensia Riba Nos Bida
Hesus a bisa ku e angelnan a haña e responsabilidat di yuda e sirbidónan di Dios keda ku un bon relashon kuné. Ora Hesus a spièrta su disipelnan pa nan no pone otro hende trompeká, el a bisa: “Wak pa boso no despresiá un di e chikitunan akí, pasobra mi ta bisa boso ku nan angelnan den shelu semper ta mira kara di mi Tata ku ta den shelu.” (Mateo 18:10) Ku e palabranan akí, Hesus no tabata ke men ku kada un di su siguidónan tin un angel wardadó. Mas bien, Hesus kier a indiká ku e angelnan, kendenan ta traha estrechamente ku Dios, ta masha interesá den e miembronan di e kongregashon kristian.
Buska Hoyanan Spiritual
nwtsty nota di estudio pa Mat 18:22
77 biaha: Lit.: “70 biaha 7.” Por komprondé e ekspreshon griego akí na dos manera, sea “70 i 7” (77 biaha) òf “70 biaha 7” (490 biaha). E Septuaginta a usa e mesun ekspreshon griego akí pa tradusí e ekspreshon na hebreo “setenta bes shete” na Gén 4:24. Esaki ta apoyá e tradukshon “77 biaha” ku a usa na Mat 18:22. Pero, sea kual sea, ripitishon di e number shete ta similar na “pa semper” òf “sin límite.” Ora Hesus a oumentá e 7 biaha ku Pedro a bisa pa 77, Hesus kier a siña su siguidónan ku nan no mester pone un límite na kuantu biaha nan ta pordoná un hende. Na kontraste e Talmut babilonio (Yoma 86b) ta bisa: “Si un hende kometé un eror, e ta ser pordoná e promé, di dos i di tres biaha. E di kuater biaha sí e no ta ser pordoná.”
nwtsty nota di estudio pa Mat 19:7
karta di divorsio: Si un hòmber kier a divorsiá, e Lei a eksigí ku e mester a prepará un dokumento legal. Pa hasi esei, probablemente e mester a konsultá ku e ansianonan. Asina e tabatin tempu pa rekonsiderá e desishon serio ei. Evidentemente, e intenshon di e lei akí tabata pa evitá ku hende ta divorsiá purá purá i pa duna e esposanan un grado di protekshon legal. (Deu 24:1) Pero, den tempu di Hesus, e lidernan religioso a hasi e proseso di divorsio fásil. Hosefo, e historiadó hudiu di promé siglo, ku tabata un fariseo divorsiá, a bisa ku tabata permití pa divorsiá “pa kualke motibu, (i e hòmbernan tabata buska hopi motibu pa divorsiá).”
nwtsty medio oudiovisual
Karta di Divorsio
E karta di divorsio akí, fechá aña 71 òf 72 despues di Kristu, tabata skirbí na arameo. El a ser hañá na e parti nort di Vaye Murabbaat, un riu ku a seka den e desierto di Hudea. E karta ta bisa ku, den e di seis aña di e rebelion hudiu, un habitante di e stat di Masada ku yama Hose, yu di Naksan, a divorsiá di Miriam, yu muhé di Jonatan.