Historia di Bida
Sirbi ku un Spiritu di Sakrifisio Propio
SEGUN E RELATO DI DON RENDELL
Mi mama a muri na 1927, tempu ku mi tabatin solamente sinku aña. Tòg, su fe tabatin hopi influensia riba mi bida. Kon esei tabata posibel?
MI MAMA tabata un miembro fiel di Iglesia di Inglatera ora el a kasa ku mi tata, un sòldá profeshonal. Esei tabata promé ku Promé Guera Mundial. E guera aki a kuminsá na 1914, i Mama a kuestioná e echo ku su vikario tabata usa prekstul di misa pa reklutá sòldá pa forma parti di ehérsito. Kiko e pastor a kontestá? “Bai kas, i no preokupá bo kabes ku e tipo di preguntanan ei!” Mama no a keda satisfecho ku esei.
Na 1917 ora e guera tabata den tur su furia, Mama a bai wak e “Foto-Drama di Kreashon.” Konvensí ku el a haña e bèrdat, mesora el a bandoná su iglesia i a bai asosiá ku e Studiantenan di Beibel, manera Testigunan di Yehova tabata konosí e tempu ei. El a asistí n’e reunionnan na un kongregashon na Yeovil, e stat mas serka di nos pueblo di West Coker, den e provinsia ingles di Somerset.
No a dura mashá ku Mama a kompartí su fe nobo ku tres di su ruman muhénan. Rumannan mas grandi den kongregashon Yeovil a konta mi kon mi mama i su ruman muhé Millie ku selo a kore baiskel rònt nos teritorio grandi di kunuku pa repartí e publikashon pa studia Beibel, Studio dje Skritura. Pero lamentablemente, Mama a pasa e último 18 lunanan di su bida na kama ku tuberkulósis. E tempu ei no tabatin kura pa e malesa aki.
Sakrifisio Propio den Práktika
Tanchi Millie, kende tabata biba huntu ku nos e tempu ei, a kuida Mama ora el a bira malu i a perkurá pa ami i mi ruman muhé di shete aña, Joan. Ora Mama a muri, mesora Tanchi Millie a ofresé su mes pa perkurá pa nos ku tabata mucha. Tata tabata kontentu pa haña alivio di e responsabilidat aki, i mesora el a bai di akuerdo pa Tanchi Millie keda biba serka nos.
Nos a haña mas amor pa nos tanta i nos tabata kontentu ku el a keda serka nos. Pero dikon el a tuma e desishon ei? Hopi aña despues, Tanchi Millie a konta nos ku el a sinti ku e tabatin e obligashon di edifiká riba e fundeshi ku Mama a pone, esta, di siña ami ku Joan e bèrdat di Beibel. Pasobra el a realisá ku nos tata lo no hasi esei nunka, ya ku e no tabata interesá den religion.
Siguientemente, nos a haña sa tambe ku Tanchi Millie a tuma un otro desishon masha personal. P’e por a kuida nos bon, el a disidí di no kasa nunka. Esei sí ta sakrifisio propio! Ami ku Joan tin tur motibu pa ta masha gradisidu na dje. Nos a keda kòrda tur loke Tanchi Millie a siña nos i tambe su ekselente ehèmpel.
Tempu pa Tuma Desishon
Ami ku Joan tabata asistí n’e skol di bario di Iglesia di Inglatera. Tanchi Millie a mustra e kabes di skol nos posishon firme relashoná ku nos edukashon religioso. Ora ku e otro muchanan ta marcha bai misa, nos tabata bai kas, i ora e vikario tabata bin duna lès di religion, nan tabata pone nos sinta apart i duna nos teksto di Beibel pa siña for di kabes. Esaki a resultá útil pa mi, ya ku e pasashinan aki a keda permanentemente fihá den mi mente.
Ku 14 aña mi a kita for di skol i a traha kuater aña komo aprendis den un fábrika lokal di keshi. Tambe mi a siña toka piano, i músika i baile di sala a bira mi hòbi. Maske e bèrdat di Beibel a saka rais den mi kurason, ainda e no tabata motivá mi. Anto un dia den mart 1940, un Testigu di edat a invitá mi pa bai un asamblea kuné na Swindon, rònt di 110 kilometer mas leu. Ruman Albert D. Schroeder, e sirbidó ku tabata guia e obra di Testigunan di Yehova na Gran Bretania, a duna e diskurso públiko. E asamblea ei tabata un punto krusial den mi bida.
Segundo Guera Mundial tabata andando. Kiko mi tabata hasi pa bida? Mi a disidí di kuminsá bai e Salon di Reino di Yeovil bèk. Durante e promé reunion na kua mi a asistí, nan a introdusí e trabou di prediká riba kaya. Maske mi no tabatin masha konosementu, mi a ofresé mi mes pa partisipá den e aktividat aki. Mi supuesto amigunan a keda sorprendí i nan a tenta mi ora nan a pasa mira mi!
Na yüni 1940 mi a batisá den e stat di Bristol. Ménos ku un luna despues mi a kuminsá traha komo pionero regular, un predikadó di tempu kompleto. Mi a keda masha kontentu ora, djis despues, mi ruman muhé tambe a simbolisá su dedikashon mediante boutismo den awa!
Traha Pionero den Tempu di Guera
Un aña despues ku guera a kuminsá, nan a manda yama mi pa drenta ehérsito. Dor ku mi a registrá mi mes na Yeovil komo un persona ku ta kontra di guera pa motibu di konsenshi, mi mester a aparesé den un korte na Bristol. Mi a djòin John Wynn den e trabou di pionero na Cinderford, Gloucestershire, i despues na Haverfordwest i Carmarthen, Wales.a Despues den e seshon di korte na Carmarthen, mi a ser kondená na tres luna di prizòn na Swansea i mester a paga un but di mas o ménos 65 florin, un suma di plaka konsiderabel pa e tempu ei. Despues, dor ku mi no a paga e but, mi a risibí un di dos término di tres luna di prizòn.
Na e di tres seshon den korte, nan a puntra mi: “Bo no sa ku Beibel ta bisa, ‘duna Sésar loke ta di Sésar’?” Mi a kontestá: “Sí, mi sa esei, pero pèrmití mi finalisá e versíkulo. E ta bisa: ‘i Dios loke ta di Dios.’ I esei ta loke mi ta hasiendo.” (Mateo 22:21) Despues di un par di siman, mi a risibí un karta ku a informá mi ku mi a keda apsolvé di tur obligashon pa servisio militar.
Na prinsipio di 1945, mi a haña invitashon pa djòin e famia di Bètel na Lònden. E siguiente wenter, Nathan H. Knorr, kende tabata hiba delantera den e trabou mundial di prediká, i su sekretario Milton G. Henschel a bishitá Lònden. Mi tabata entre e ocho ruman hòmbernan hóben di Gran Bretania ku tabata inskribí pa e di ocho klas dje Skol Bíbliko di Galad di Watchtower.
Asignashonnan di Misionero
Dia 23 di mei 1946, nos a sali riba un barku di karga for dje haf chikitu di Cornwall, Fowey. E kapitan di haf, Kapitan Collins, tabata un Testigu di Yehova, i ora nos tabata sali for di haf, el a laga e sirena zona. Klaro ku nos tur tabatin sintimentunan miksto ora nos tabata mira kosta di Inglatera pèrdè den horizonte. E biahe pa krusa laman Atlántiko tabata hopi turbulento, pero despues di 13 dia nos a yega Merka sano i salvo.
E asamblea internashonal Asamblea Teokrátiko Nashonnan Alegre na Cleveland, Ohio, tabata un eksperensia inolvidabel pa nos. El a dura ocho dia, di 4 te ku 11 di ougùstùs 1946. Tabatin ocho mil delegado presente, inkluso 302 persona di 32 otro pais. Na e kongreso ei, Spièrta!b a hasi su entrada. Tambe a presentá e buki pa studia Beibel, “Laga Dios Sea Hañá Berdadero” na e multitut entusiasmá.
Na 1947 nos a gradua na Galad, i ami ku Bill Copson a haña asignashon pa bai Egipto. Pero promé ku nos a bai, Richard Abrahamson a entrená mi bon den algun trabou di ofisina na Bètel na Brooklyn. Nos a desembarká na Alehandria, i mi a ahustá mi mes lihé na e estilo di bida di Medio Oriente. Sin embargo, siña arabir sí tabata un reto, i mi mester a usa karchi di duna testimonio den kuater idioma.
Bill Copson a keda shete aña, pero ami sí mester a bandoná e pais despues di un aña pasobra nan no kier a renobá mi visa. Mi ta rekordá e aña ei di sirbishi di misionero komo esun di mas produktivo di mi bida. Mi tabatin e privilegio di kondusí mas ku 20 studio di Beibel tur siman, i algun di esnan ku a siña e bèrdat e tempu ei, ainda ta alabá Yehova aktivamente. Di Egipto mi a ser asigná na Chipre.
Chipre i Israel
Mi a kuminsá siña un idioma nobo, griego, i mi a familiarisá mi mes ku e dialekto lokal. Un poko tempu despues, nan a pidi Anthony Sideris pa e muda bai Gresia, i ami a ser enkargá ku direkshon dje trabou na Chipre. E tempu ei, e ofisina di sukursal na Chipre tabata perkurá pa Israel tambe. I de bes en kuando mi tabatin e privilegio, huntu ku otro rumannan, di bishitá e poko rumannan ku tabatin einan.
Durante mi promé biahe na Israel, nos a tene un asamblea chikitu den un restorant na Haifa i tabatin un asistensia di 50 pa 60 hende. Dor di a separá e gruponan nashonal, nos a presentá e programa di asamblea den seis idioma! Na un otro okashon na Yerusalèm mi tabatin oportunidat di pasa un pelíkula produsí dor di Testigunan di Yehova i duna un diskurso públiko. I un korant na ingles a duna un informe positivo tokante e diskurso aki.
E tempu ei tabatin rònt di 100 Testigu na Chipre, i nan mester a lucha duru pa nan fe. Multitutnan desordená dirigí dor di pastornan di Iglesia Griego Òrtodòks a stroba nos asambleanan. Ora nos tabata prediká den áreanan di kunuku, nan tabata tira nos ku piedra, i esei tabata un eksperensia nobo pa mi. Mi mester a siña kon pa hala kita lihé! Meimei di e oposishon violento ei, e echo ku mas misionero a ser asigná n’e isla a fortalesé nos fe. Dennis i Mavis Matthews huntu ku Joan Hulley i Beryl Heywood a djòin mi na Famagusta, miéntras ku Tom ku Mary Goulden i Nina Constanti, un habitante di Chipre ku a nase na Lònden, a bai Limassol. Na mesun tempu nan a manda Bill Copson tambe pa Chipre, i Bert ku Beryl Vaisey a djòin e despues.
Adaptando na Kambio di Sirkunstansianan
Na fin di 1957, mi a bira malu i mi no por a sigui den mi asignashon di misionero. Ku tristesa na mi kurason mi a disidí ku pa mi bira bon mi mester a regresá Inglatera. Einan mi a sigui traha pionero te ku 1960. Mi ruman muhé i su kasá tabatin e bondat di tuma mi den nan kas, pero sirkunstansianan a kambia. Kosnan tabata birando mas i mas difísil pa Joan. Fuera di ku e mester a perkurá pa su kasá i yu muhé, durante e 17 añanan di mi ousensia, ku hopi amor el a kuida nos tata i Tanchi Millie, kendenan e tempu ei tabata grandi kaba i no tabata sinti masha bon. Mi a sinti e nesesidat di sigui mi tanta su ehèmpel di sakrifisio propio, pues mi a keda serka mi ruman muhé te ora tantu mi tanta komo mi tata a fayesé.
Lo tabata fásil pa establesé mi mes na Inglatera, pero despues di un sosiegu kòrtiku mi a sinti ku mi tin ku regresá na mi asignashon. Apesar di tur kos, e organisashon di Yehova no a gasta hopi plaka pa entrená mi? Pues, na 1972 mi a regresá Chipre riba mi mes gastunan pa bai traha komo pionero atrobe.
Nathan H. Knorr a bini pa hasi areglo pa tene un kongreso e siguiente aña. Ora el a haña sa ku mi a regresá, el a rekomendá pa nan nombrá mi komo superintendente di sirkuito pa henter e isla. Mi tabatin e privilegio ei pa kuater aña. Sin embargo, esei no tabata un asignashon fásil pasobra mayoria bes mi mester a papia griego.
Un Tempu di Problema
Ami ku Paul Andreou, un Testigu di Chipre di abla griego, tabata biba den e mesun kas den e pueblo di Karakoumi, djis ost di Kirenia, na kosta nort. E ofisina di sukursal di Chipre tabata situá na Nikosia, sur di serunan di Kirenia. Na prinsipio di yüli 1974, mi tabata na Nikosia ora tabatin un gòlpi di estado pa tumba Presidente Makarios, i mi a mira kon kandela a destruí su palasio. Ora tabata safe pa biaha atrobe, mi a kore bai Kirenia bèk, kaminda nos a hasi preparashon pa un asamblea di sirkuito. Dos dia despues mi a tende e promé bòm kai den haf, i shelu tabata yen di helikòpter ku tabata trese trupanan invasor for di Turkia.
Dor ku mi ta un siudadano britániko, e sòldánan turko a hiba mi den un zona pafó di Nikosia kaminda personal di Nashonnan Uní a interogá mi, despues ku nan a tuma kontakto ku e ofisina di sukursal. Despues mi tabatin e tarea spantoso di pasa dor di un bòshi di kabel di telefon i koriente bruhá den otro ku ta hiba na kasnan bandoná na otro banda dje tereno ku no tabata okupá. Mi ta masha kontentu sí ku nan no por a interumpí mi komunikashon ku Yehova Dios! Mi orashonnan a yuda mi pasa dor di un dje eksperensianan di mas spantoso den mi bida.
Maske mi a pèrdè tur mi pertenensianan, mi tabata kontentu ku mi por a haña refugio na ofisina di sukursal. Sin embargo, e situashon aki no a dura mashá. Denter di un par di dia, forsanan invasor a tuma kòntròl di un tersera parti dje sekshon nort dje isla. Nos mester a bandoná Bètel i bai Limassol. Mi ta kontentu ku einan mi por a traha huntu ku un komité ku nan a formá pa perkurá pa 300 ruman afektá dor di e turbulensia. Hopi di nan a pèrdè nan kas.
Mas Kambio di Asignashon
Na yanüari 1981, e Kuerpo Gobernante a pidi mi pa bai Gresia pa djòin e famia di Bètel na Aténas, pero pa fin dje aña ei, mi tabata na Chipre bèk i mi a ser nombrá komo kordinadó dje Komité di Sukursal. Andreas Kontoyiorgis i su kasá, Maro, habitantenan di Chipre ku a ser mandá for di Lònden, a ‘enkurashá’ mi mashá.—Kolosensenan 4:11.
Na final di un bishita di zona ku Theodore Jaracz a hasi na 1984, mi a risibí un karta di Kuerpo Gobernante ku a bisa simplemente: “Ora ku ruman Jaracz kaba, nos kier pa bo kompañ’é bai Gresia.” Mi no a haña niun splikashon pakiko, pero ora nos a yega Gresia, nan a lesa un otro karta dje Kuerpo Gobernante pa e Komité di Sukursal. E karta a bisa ku mi a ser nombrá komo kordinadó dje Komité di Sukursal dje pais ei.
E tempu ei, tabatin un ola di apostasia na Gresia. Tambe nan tabata akusá nos hopi di ta kombertí hende ilegalmente. Tur dia nan tabata arestá hende dje pueblo di Yehova i hiba nan korte. Mi tabatin e privilegio di topa rumannan ku a wanta i mantené nan integridat bou di prueba! Despues Korte pa Derechonan Humano di Europa a atendé algun dje kasonan ei ku tremendo resultado, i esaki tabatin un bon efekto riba nos trabou di prediká na Gresia.c
Tempu mi tabata sirbi na Gresia, mi tabatin oportunidat di asistí na kongresonan memorabel na Aténas, Tesalónika i e islanan Rodas i Kreta. Esakinan tabata kuater aña felis i fruktífero, pero tabatin un otro kambio na kaminda: regreso na Chipre na 1988.
Na Chipre i Bèk na Gresia
Durante mi ousensia na Chipre, e rumannan a atkerí un edifisio nobo pa sukursal na Nissou, un par di kilometer leu for di Nikosia. Ruman Carey Barber di sede mundial di Testigunan di Yehova na Brooklyn a duna e diskurso di dedikashon. Awor kosnan tabata mas trankil riba e isla, i mi tabata kontentu di a bolbe bèk. Pero e situashon lo a kambia pronto.
E Kuerpo Gobernante a aprobá e plannan pa konstruí un kas di Bètel nobo na Gresia, algun kilometer nort di Aténas. Dor ku mi por a papia tantu ingles komo griego, na 1990 mi a haña invitashon pa bolbe i bin traha n’e sitio kaminda e edifisio nobo ta ser konstruí. Mi a sirbi komo traduktor p’e famia di sirbidónan internashonal ku tabata traha einan. Ainda mi ta kòrda e goso ku mi tabata sinti ora mi tabata para seis or di mainta n’e sitio durante zomer pa yama e sientos di rumannan hòmber i muhé griego bon biní. Nan a ofresé nan mes boluntario pa traha huntu ku e famia di konstrukshon! Semper lo mi keda kòrda nan felisidat i selo.
Pastornan griego òrtodòks i nan simpatisantenan a purba subi e tereno di konstrukshon i para nos trabou, pero Yehova a skucha nos orashonnan, i nos a ser protehá. Mi a keda n’e sitio di konstrukshon te dia ku a dediká e Bètel nobo riba 13 di aprel 1991.
Apoyando Mi Ruman Muhé Stimá
E siguiente aña mi a regresá Inglatera pa fakansi i mi a keda serka mi ruman muhé i su kasá. Lamentablemente durante mi estadia, mi sua a haña dos atake di kurason i a muri. Joan a apoyá mi generosamente durante mi sirbishi di misionero. Kasi tur siman e tabata skirbi mi un karta di animashon. Un kontakto asina ta un bendishon pa tur misionero! Awor e ta un biuda ku problema di salú i e tin mester di apoyo. Kiko mi mester hasi?
Joan su yu muhé, Thelma, i su kasá ya kaba tabata kuida un otro biuda fiel den nan kongregashon i tambe un prima di nos ku tabatin un enfermedat terminal. P’esei despues di hopi orashon mi a disidí ku mi mester keda pa mi yuda kuida Joan. No tabata fásil pa mi ahustá mi mes, pero mi tin e privilegio di sirbi komo ansiano na Pen Mill, un dje dos kongregashonnan na Yeovil.
E rumannan ku a sirbi den eksterior huntu ku mi ta sigui mantené kontakto regularmente ku mi via telefon òf karta. I mi ta masha gradisidu p’esei. Mi sa ku si un dia mi bisa ku mi kier regresá Gresia òf Chipre, e rumannan ta kla pa manda mi pasashi. Pero awor mi tin 80 aña i mi bista ni mi salú no ta manera e tabata. Ta frustrante ku mi no por ta aktivo mas manera ántes, pero mi añanan na Bètel a yuda mi desaroyá hopi kustumber ku awe ta masha útil pa mi. Por ehèmpel, semper mi ta lesa mi teksto di dia promé ku desayuno. Tambe mi a siña anda ku hende i stima nan. Esei ta e klave pa un sirbishi di misionero eksitoso.
Ora mi wak bèk riba e rònt di 60 añanan maravioso di sirbishi dediká na alabá Yehova, mi sa ku e ministerio di tempu kompleto ta e protekshon di mas grandi i e ta perkurá pa e mihó edukashon. Di henter mi kurason mi por ekspresá e palabranan ku David a bisa Yehova: “Bo tabata mi defensa, i un refugio den e dia di mi angustia.”—Salmo 59:16.
[Nota]
a E historia di bida di John Wynn, “Mi Kurason Ta Pasa Over Ku Gratitut” a aparesé den E Toren di Vigilansia di 1 di sèptèmber 1997, página 25-8.
b Ántes konosí komo Konsuelo.
c Mira E Toren di Vigilansia di 1 di desèmber 1998, página 20-1, i 1 di sèptèmber 1993, página 27-31; Spièrta! (na spañó) di 8 di yanüari 1998, página 21-2, i di 22 di mart 1997, página 14 i 15.
[Mapanan na página 24]
(Pa e teksto den su formato kompleto, wak e publikashon)
GRESIA
Aténas
CHIPRE
Nikosia
Kirenia
Famagusta
Limassol
[Plachi na página 21]
Mama na 1915
[Plachi na página 22]
Riba dak di Bètel na Brooklyn na 1946, ami (di kuater for di man robes) i otro rumannan di e di ocho klas di Galad
[Plachi na página 23]
Huntu ku Tanchi Millie despues ku mi a regresá Inglatera pa promé bes