Mayornan, Siña Boso Yunan for di Chikitu
“YUNAN ta un herensia di SEÑOR; e fruta di barika ta un rekompensa,” Beibel ta bisa. (Sal. 127:3) Ta p’esei mayornan kristian ta asina kontentu ora nan yu nase!
Pero huntu ku e alegria ta bini tambe hopi responsabilidat. Pa e yu por krese sano i fuerte, e tin ku kome kuminda salú regularmente. Asina tambe, pa e por sera un bon amistat ku Yehova, e mester di kuminda spiritual i guia di su mayornan. Nan tin ku hasi esfuerso pa siñ’é e prinsipionan di e Palabra di Dios. (Pro. 1:8) Ma ki ora nan tin ku kuminsá siñ’é, i kiko e yu mester siña?
MAYORNAN TIN MESTER DI E YUDANSA DI DIOS
Laga nos analisá e kaso di e hòmber fiel Manoa. E tabata di e tribu di Dan i a biba na Zora, un stat di Israel di antigwedat. Manoa ku su kasá no tabatin yu, pero un dia un angel di Yehova a bisa e kasá ku lo e duna lus na un yu hòmber. (Hues. 13:2, 3) Naturalmente, e notisia ei a hasi Manoa ku su kasá masha kontentu, pero a la bes nan a keda hopi preokupá. P’esei Manoa a supliká Yehova den orashon: “O SEÑOR, pa fabor, laga e hòmber di Dios ku bo a manda bini serka nos atrobe, pa e siña nos kiko nos mester hasi pa e mucha ku mester nase.” (Hues. 13:8) Manoa ku su kasá a tuma e edukashon di nan yu masha na serio. Sin duda, nan a hasi nan bèst pa siña nan yu, Sámson, e lei di Dios. I nan esfuerso a duna bon resultado, pasobra Beibel ta bisa ku ‘e spiritu di Yehova a kuminsá move Sámson.’ Ta p’esei Sámson, komo un di e huesnan di Israel, por a hasi hopi kos ekstraordinario.—Hues. 13:25; 14:5, 6; 15:14, 15.
Manoa a pidi e guia di Yehova pa eduká e yu ku tabata bai nase
Ki ora mayornan mester kuminsá siña nan yu? Wèl, Beibel ta bisa di Timoteo ku “for di chikitu” su mama, Eunise, i su wela, Loida, a siñ’é “e skrituranan santu.” (2 Tim. 1:5; 3:15) Pues, Timoteo su edukashon den e Skritura a kuminsá for di komienso di su infansia.
Ta bon pa mayornan kristian pidi e guia di Yehova i plania di antemano pa nan por kuminsá eduká nan yunan “for di chikitu.” Proverbionan 21:5 (BPK) ta bisa: “Plan bon pensá ta duna bon resultado.” Indudablemente, mayornan ta prepará nan mes bon promé ku e yu nase. Kisas nan ta asta traha un lista di kos ku e yu mester. Pero ta importante tambe pa nan traha un lista di aktividat spiritual ku nan lo hasi kuné. Nan meta mester ta pa kuminsá siña nan yu tokante Yehova asina ku e nase.
Un buki tokante desaroyo di mucha a komentá lo siguiente: “E promé lunanan di bida di un bebi ta desisivo pa e desaroyo di su selebro. Durante e tempu ei e kantidat di sinápsis—e konekshonnan entre e sèlnan di nèrvio di e selebro ku ta hasi posibel ku hende por siña kos—ta bira 20 biaha mas tantu.” (Early Childhood Counts—A Programming Guide on Early Childhood Care for Development) Ta masha importante anto pa mayornan probechá di e periodo kòrtiku akí den e desaroyo mental di nan yu pa inkulká e prinsipionan di Yehova i tambe su norma- i balornan den nan yu.
Un mama ku ta pionero regular a bisa tokante su yu muhé: “Mi ta bai kuné den sirbishi for di tempu ku e tabatin un luna. Klaru ku e no a komprondé kiko tabata pasa, pero mi ta kere ku esei tabatin un efekto masha positivo riba dje. Pa ora e tabatin dos aña, ya e tabata ofresé e hendenan tratado sin niun tiki miedu.”
No tin duda ku mayornan ta haña bon resultado ora nan kuminsá eduká nan yu for di chikitu den e kaminda di Yehova. Pero hopi mayor ta atmití ku esei no ta semper fásil pa hasi.
‘USA BOSO TEMPU DI E MIHÓ MANERA’
Por lo general, mucha su atenshon ta kita masha lihé i nan no gusta sinta ketu. Esaki por ta un reto pa e mayornan. Pero ta e mucha su kuriosidat ta pone ku e ke konosé e mundu rònt di dje, i su tinu ta bula bai di un kos pa otro. Pues, kon mayornan por yuda nan yu konsentrá riba loke nan ta purba di siñ’é?
Pensa riba loke Moises a bisa na Deuteronomio 6:6 i 7: “E palabranan akí, ku mi ta ordená bo awe, mester ta riba bo kurason. Siña nan ku tur diligensia na bo yunan, i papia di nan ora bo ta sinta den bo kas, ora bo ta kana riba kaminda, ora bo ta bai drumi i ora bo ta lanta.” E teksto akí ta mustra ku mayornan tin ku ripití bes tras bes loke nan ta siña nan yunan. Un mucha ta meskos ku un mata ku a kaba di sprùit i ku bo mester muha ku regularidat. Si ripitishon ta yuda hende grandi kòrda kosnan importante, kuantu mas esei lo no yuda mucha chikitu kòrda kos!
Pa mayornan por siña nan yunan e bèrdat, nan tin ku pasa tempu huntu ku nan. Ma den e mundu agitá djawe tal bes no ta niun tiki fásil pa nan saka tempu pa esei. Pero apòstel Pablo a konsehá nos pa ‘usa nos tempu di e mihó manera,’ sí, pa atendé nos responsabilidatnan kristian. (Efe. 5:15, 16) Kon nos por hasi esaki? Por ehèmpel, un ansiano a konta ku tabata un reto pa haña e balansa entre eduká su yu muhé, atendé su responsabilidatnan teokrátiko i traha pa su pan di kada dia. Su kasá, kende ta un pionero regular, tambe tabatin un agènda yen. Kon nan a logra saka tempu pa eduká nan yu muhé? E tata a splika: “Tur mainta, promé ku mi bai trabou, ami ku mi kasá ta lesa sea e teksto di dia p’e òf algu for di Mi Buki di Relato Bíbliko. Anochi, promé ku e bai drumi, nos ta bolbe lesa p’e. I ora nos ta bai prediká, nos ta bai kuné. Nos no kier pèrdè niun oportunidat durante e promé añanan akí di su bida.”
YUNAN TA “MANERA FLECHA”
Naturalmente, nos tur ke pa nos yunan bira adulto responsabel. Pero e motibu prinsipal pakiko nos ta eduká nan ta pa nan siña stima Dios di kurason.—Mar. 12:28-30.
Salmo 127:4 ta bisa: “Manera flecha den man di un guerero, asina ta e yunan hañá den un hende su hubentut.” Den e versíkulo akí, yunan ta ser kompará ku flecha ku ta den man di un tiradó di flecha. E mester mek bon riba e blanko, pasobra unabes e tira e flecha, e no por kue bèk. Mayornan tin e “flecha,” esta, nan yu, pa un periodo relativamente kòrtiku huntu ku nan. P’esei nan mester probechá di e tempu ei pa inkulká prinsipionan di Beibel den e mente i kurason di nan yunan.
Apòstel Huan a skirbi tokante su yunan spiritual, esta, hende ku el a yuda pa bira sirbidó di Yehova: “No tin nada ku ta hasi mi mas kontentu ku esaki: di tende ku mi yunan ta sigui kana den e bèrdat.” (3 Huan 4) Mayornan kristian ta sinti e mesun satisfakshon ora nan mira nan yunan “sigui kana den e bèrdat.”