KAPÍTULO SHETE
Berdadero Speransa pa Bo Sernan Kerí Ku A Muri
Kon nos por sa ku e resurekshon realmente lo tuma lugá?
Kiko ta indiká ku Yehova ta deseá di resusitá e mortonan?
Ken lo haña resurekshon?
1-3. Ki enemigu ta persiguí nos tur, i dikon un konsiderashon di loke Beibel ta siña lo duna nos un poko alivio?
IMAGINÁ ku bo ta huyendo for di un enemigu kruel. E ta hopi mas fuerte i mas lihé ku bo. Bo sa ku e ta sin miserikòrdia pasobra bo a mir’é mata algun di bo amigunan. Pero kon ku bo purba kore bai lag’é, e ta sigui yega mas serka. Parse ku no tin ningun skapatorio. Pero diripiente, ata un reskatadó ta presentá na bo lado. E ta hopi mas poderoso ku bo enemigu, i e ta primintí di yuda bo. Ki un gran alivio bo ta sinti!
2 Den un sentido, bo ta ser persiguí dor di un enemigu asina. I no abo so, nos tur. Manera nos a siña den e kapítulo anterior, Beibel ta yama morto un enemigu. Ni un di nos por kore bai lag’é ni resistié. Mayoria di nos a mira kon e enemigu aki a kita bida di hendenan ku nos stima. Pero Yehova ta hopi mas poderoso ku morto. E ta e Reskatadó amoroso ku ya kaba a demostrá ku e por derotá e enemigu aki. I el a primintí di destruí e enemigu aki—morto—unabes pa semper. Beibel ta siña: “E delaster enemigu ku lo wòrdu destruí ta morto.” (1 Korintionan 15:26) Esei ta bon notisia!
3 Laga nos konsiderá brevemente kon e enemigu, morto, ta afektá nos ora ku e kita bida di un hende ku nos konosé. Esaki lo yuda nos komprondé un promesa ku lo hasi nos felis. E kos ta ku Yehova ta primintí ku e mortonan lo biba atrobe. (Isaias 26:19) Nan lo haña resurekshon. Esei ta e speransa ku Dios ta duna nos.
ORA UN SER KERÍ MURI
4. (a) Dikon e manera ku Hesus a reakshoná riba morto di un ser kerí ta siña nos kiko ta Yehova su sintimentu tokante morto? (b) Hesus a desaroyá ki amistat spesial?
4 Bo a yega di pèrdè un ser kerí? E doló, tristesa i sintimentu di impotensia por parse insoportabel. Na momentunan asina, nos tin ku akudí na e Palabra di Dios pa haña konsuelo. (2 Korintionan 1:3, 4) Beibel ta yuda nos komprondé kiko Yehova ku Hesus ta pensa tokante morto. Hesus semper a reflehá su Tata perfektamente, i tin un relato ku ta konta kon Hesus a reakshoná ora ku el a eksperensiá e doló di pèrdè un ser kerí. (Juan 14:9) Tur biaha ku Hesus tabata na Yerusalèm, e tabatin kustumber di bai bishitá Lázaro i su ruman muhénan, Maria i Marta, kendenan tabata biba na Betania, un stat djis eibanda. Nan a bira amigu íntimo. Beibel ta bisa: “Hesus tabata stima Marta i su ruman muhé i Lázaro.” (Juan 11:5) Pero manera nos a siña den e kapítulo anterior, Lázaro a muri.
5, 6. (a) Kon Hesus a reakshoná ora ku e tabata huntu ku Lázaro su famia- i amigunan ku tabata yora? (b) Dikon Hesus su tristesa ta un animashon pa nos?
5 Kon Hesus a sinti ora ku su amigu a muri? E relato ta bisa nos ku Hesus a bai serka Lázaro su famia- i amigunan segun ku nan tabata yora su morto. Ora Hesus a mira nan, “el a bira profundamente konmoví den spiritu i masha emoshoná.” Anto e relato ta bisa: “Hesus a yora.” (Juan 11:33, 35) Hesus su tristesa a nifiká ku e no tabatin ningun speransa? Apsolutamente ku nò. De echo, Hesus tabata sa ku algu maravioso tabata a punto di tuma lugá. (Juan 11:3, 4) Pero tòg el a sinti e doló i tristesa ku morto ta trese.
6 Den un sentido, Hesus su tristesa ta un animashon pa nos. E ta siña nos ku Hesus i su Tata, Yehova, ta odia morto. Pero Yehova Dios por lucha kontra e enemigu ei i vens’é! Laga nos mira kiko Dios a kapasitá Hesus pa hasi.
“LÁZARO, BIN PAFÓ!”
7, 8. Dikon e kaso di Lázaro lo por a parse sin speransa pa e hendenan presente, pero kiko Hesus a hasi?
7 Lázaro tabata derá den un kueba, i Hesus a pidi pa kita e piedra ku a tapa boka di e kueba. Marta no tabata di akuerdo pa hasi esei pasobra despues di kuater dia, Lázaro su kurpa mester a kuminsá putri kaba. (Juan 11:39) Desde un punto di bista humano, ta ki speransa por tabatin?
E resurekshon di Lázaro a resultá den gran alegria.—Juan 11:38-44
8 Pero nan a hala e piedra, i Hesus a yama na bos haltu: “Lázaro, bin pafó!” Kiko a sosodé? “Esun ku a muri a bin pafó.” (Juan 11:43, 44) Bo por imaginá e alegria di e hendenan presente? Sea ku Lázaro tabata nan ruman, famia, amigu òf bisiña, nan tabata sa ku el a muri. Sin embargo, at’é aki—e mesun hòmber stimá—pará meimei di nan atrobe. Esei lo mester a parse un kos inkreibel. Hopi hende sin duda lo a brasa Lázaro di alegria. Ki un viktoria riba morto!
Elias a resusitá e yu hòmber di un biuda.—1 Reinan 17:17-24
9, 10. (a) Kon Hesus a revelá e Fuente di su poder pa resusitá Lázaro? (b) Menshoná algun benefisio di lesa e relatonan di resurekshon den Beibel.
9 Hesus no a pretendé ku el a hasi e milager asombroso aki ku su mes poder. Den su orashon djis promé ku el a yama Lázaro pa sali, el a mustra bon kla ku ta Yehova tabata e Fuente di e resurekshon. (Juan 11:41, 42) Esaki no tabata e úniko biaha ku Yehova a usa su poder pa resusitá un hende morto. E resurekshon di Lázaro ta un di e nuebe milagernan di resurekshon ku tin pará skirbí den e Palabra di Dios.a Ta un plaser pa lesa i studia e relatonan aki. Nan ta siña nos ku Dios no ta hasi distinshon di persona, pasobra entre esnan resusitá tabatin hóben i bieu, hòmber i muhé, israelita i no-israelita. I ki un alegria e pasashinan aki di Beibel ta deskribí! Por ehèmpel, ora Hesus a lanta un hobensita for di morto, su mayornan “tabata for di nan mes di gran eksitashon.” (Marko 5:42, NW) Sí, Yehova a duna nan un motibu di alegrá ku nunka nan lo no a lubidá.
Apòstel Pedro a resusitá e muhé kristian Dorkas.—Echonan 9:36-42
10 Klaru ku e personanan ku Hesus a resusitá, ku tempu a bolbe muri. Akaso esaki ta nifiká ku no a bale la pena resusitá nan? Nò. E relatonan bíbliko aki ta konfirmá bèrdatnan importante i ta duna nos speransa.
SIÑA FOR DI E RELATONAN DI RESUREKSHON
11. Kon e relato di Lázaro su resurekshon ta yuda konfirmá e bèrdat ku tin pará skirbí na Eklesiastés 9:5?
11 Beibel ta siña ku e mortonan “no sa nada.” Nan no ta na bida ni nan no tin un eksistensia konsiente ningun kaminda. E relato di Lázaro ta konfirmá e bèrdat aki. Ora Lázaro a bolbe na bida, akaso el a konta hende relatonan emoshonante tokante shelu? Òf el a spanta nan ku kuentanan horibel tokante un fièrnu di kandela? Nò. Beibel no tin ningun di e historianan ei for di boka di Lázaro. Durante e kuater dianan ku e tabata morto, e ‘no tabata sa nada.’ (Eklesiastés 9:5) Lázaro simplemente tabata drumí den morto.—Juan 11:11.
12. Dikon nos por tin sigur ku e resurekshon di Lázaro realmente a tuma lugá?
12 E relato di Lázaro ta siña nos tambe ku e resurekshon ta un realidat, no un simpel kuenta di fantasia. Hesus a resusitá Lázaro dilanti di un multitut di testigu. Asta e lidernan religioso, ku tabata odia Hesus, no a nenga ku e milager aki a sosodé. Mas bien nan a bisa: “Kiko nos ta hasi? Pasobra e hòmber aki [Hesus] ta hasi hopi milager.” (Juan 11:47) Hopi hende a bai mira e hòmber resusitá. Komo resultado, mas hende ainda a pone fe den Hesus. Nan a mira Lázaro komo un prueba bibu di e echo ku ta Dios a manda Hesus. E evidensia aki tabata asina poderoso ku algun di e lidernan religioso hudiu di kurason duru, a plania pa mata tantu Hesus komo Lázaro.—Juan 11:53; 12:9-11.
13. Ki base nos tin pa kere ku Yehova realmente por resusitá e mortonan?
13 Ta irealístiko pa aseptá e resurekshon komo un echo? Nò, pasobra Hesus a siña e hendenan ku un dia “tur ku ta den graf” lo ser resusitá. (Juan 5:28) Yehova ta e Kreadó di tur bida. Ta duru pa kere ku e por bolbe krea bida? Esei lo ta dependé naturalmente di Yehova su memoria. E por kòrda nos sernan kerí ku a muri? Wèl, nos universo ta konsistí di míles di miónes di strea, i tòg Dios sa e nòmber di kada un di nan! (Isaias 40:26) Pues, Yehova Dios por kòrda tur detaye di nos sernan kerí ku a muri, i e ta kla pa restorá nan na bida.
14, 15. Manera nos por mira for di loke Jòb a bisa, kiko ta indiká ku Yehova ta deseá di resusitá e mortonan?
14 Beibel ta siña nos ku Yehova ta ansioso pa resusitá e mortonan. Kon nos por ta sigur di esaki? E hòmber fiel Jòb a puntra: “Si un hende muri, lo e bolbe biba?” Jòb a papia di warda den graf te ora ku e tempu yega pa Dios kòrda riba dje. El a bisa Yehova: “Abo lo yama, i ami lo kontestá bo; lo bo anhelá na e obra di bo mannan.”—Jòb 14:13-15.
15 Pensa riba esei! Bon mirá, Yehova ta anhelá pa trese e mortonan bèk na bida. No ta alentador pa sa ku Yehova ta sinti asina? Pero relashoná ku e futuro resurekshon aki, ken lo ser resusitá i na unda?
“TUR KU TA DEN GRAF”
16. E mortonan lo haña resurekshon pa biba bou di ki klase di kondishon?
16 E relatonan di resurekshon den Beibel ta siña nos hopi kos tokante e binidero resurekshon. E hendenan ku a ser restorá na bida aki mes riba tera a bolbe uni ku nan sernan kerí. E futuro resurekshon lo ta similar, pero hopi mas mihó. Manera nos a siña den Kapítulo 3, Dios su propósito ta pa henter e tera keda transformá den un paradeis. Pues e mortonan lo no resusitá den un mundu yen di guera, kriminalidat i malesa. Nan lo tin un oportunidat di biba pa semper riba e tera aki bou di kondishonnan di pas i felisidat.
17. Kon ekstenso e resurekshon lo ta?
17 Ken lo resusitá? Hesus a bisa ku “tur ku ta den graf lo tende [Hesus] su bos, i lo sali.” (Juan 5:28, 29) Asina tambe Revelashon 20:13 ta bisa: “Laman a entregá e mortonan ku tabata den dje, i morto i Hades a entregá e mortonan ku tabata den nan.” “Hades” ta referí na e graf komun di humanidat. (Wak e artíkulo di Apèndiks Kiko Seol i Hades Ta?.) E graf kolektivo aki lo ser hasí bashí. Tur e míles di miónes di hendenan ku ta sosegá den dje lo biba atrobe. Apòstel Pablo a bisa: “Lo tin un resurekshon di tantu e hustunan komo e malbadonan.” (Echonan 24:15) Kiko esei ta nifiká?
Den Paradeis, e mortonan lo lanta i lo bolbe uni ku nan sernan kerí
18. Ken lo ta inkluí den “e hustunan” ku lo haña resurekshon, i ki efekto e speransa aki por tin riba abo personalmente?
18 “E hustunan” ta inkluí hopi di e hendenan ku nos ta lesa di dje den Beibel ku a biba promé ku Hesus a bin na tera. Lo bo por pensa riba Noe, Abraham, Sara, Moisés, Ruth, Ester i hopi otro mas. Hebreonan kapítulo 11 ta papia di algun di e hòmber- i muhénan aki ku tabatin fe firme den Dios. Pero “e hustunan” ta inkluí tambe e sirbidónan di Yehova ku muri den nos tempu. Debí na e speransa di resurekshon, nos por ser librá di kualke miedu di muri.—Hebreonan 2:15.
19. Ken ta “e malbadonan,” i Yehova bondadosamente ta duna nan ki oportunidat?
19 Kiko di tur e hendenan ku no a sirbi òf obedesé Yehova pasobra nunka nan no tabata sa di dje? Dios lo no lubidá e míles di miónes di hendenan ‘malbado’ aki. Nan tambe lo ser resusitá i lo duna nan tempu pa siña tokante e Dios berdadero i sirbié. Durante un periodo di mil aña, lo resusitá e mortonan i duna nan oportunidat di djòin hende fiel riba tera den sirbi Yehova. Lo ta un tempu maravioso. E periodo aki ta loke Beibel ta referí na dje komo Dia di Huisio.b
20. Kiko ta Gehena, i ken ta bai einan?
20 Akaso esaki ta nifiká ku tur hende ku a yega di biba lo haña resurekshon? Nò. Beibel ta bisa ku algun di e mortonan ta den Gehena, tradusí komo “fièrnu” den Beibel Santu. (Lukas 12:5) Gehena a haña su nòmber for di un lugá di dùmp sushi ku tabatin pafó di antiguo Yerusalèm. Einan hende tabata kima sushi i kurpanan morto. E kurpanan morto ku nan a tira einan tabata di personanan ku e hudiunan no a konsiderá digno di haña un entiero i un resurekshon. Pues Gehena ta un símbolo apropiá di destrukshon eterno. Ounke Hesus lo hunga un papel den husga e bibu- i e mortonan, Yehova ta e Hues final. (Echonan 10:42) Nunka Yehova lo resusitá personanan ku e ta husga ku ta malbado i no ke kambia.
E RESUREKSHON SELESTIAL
21, 22. (a) Ki otro tipo di resurekshon tin? (b) Ken tabata e promé persona ku a yega di risibí un resurekshon pa bida komo persona spiritual?
21 Beibel ta referí tambe na un otro tipo di resurekshon, unu pa biba komo un kriatura spiritual den shelu. Den Beibel nos ta haña un solo ehèmpel di e tipo di resurekshon aki, esun di Hesukristu.
22 Despues ku nan a mata Hesus komo hende, Yehova no a permití su Yu fiel keda den graf. (Salmo 16:10; Echonan 13:34, 35) Dios a resusitá Hesus, pero no komo hende. Apòstel Pedro a splika ku Kristu a ser “matá den e karni, ma hasí bibu den e spiritu.” (1 Pedro 3:18) Esaki tabata realmente un gran milager. Hesus tabata bibu atrobe komo un persona spiritual poderoso! (1 Korintionan 15:3-6) Hesus tabata e promé persona ku a yega di risibí e tipo di resurekshon glorioso aki. (Juan 3:13) Pero lo e no tabata e último.
23, 24. Ken ta forma Hesus su “tou chikitu,” i kuantu nan kantidat lo ta?
23 Komo ku Hesus tabata sa ku pronto lo e bolbe na shelu, el a bisa su siguidónan fiel ku lo el a “prepará un lugá” pa nan einan. (Juan 14:2) Hesus a referí na esnan ku lo bai shelu komo su “tou chikitu.” (Lukas 12:32) Kuantu persona lo forma parti di e grupo relativamente chikí aki di kristiannan fiel? Segun Revelashon 14:1, apòstel Juan a bisa: “Mi a wak, i ata e Lamchi [Hesukristu] tabata pará riba Seru Sion, i huntu kuné 144.000 ku tabatin su nòmber i e nòmber di su Tata skirbí na nan frenta.”
24 E 144.000 kristiannan aki, ku ta inkluí Hesus su apòstelnan fiel, ta haña resurekshon pa biba den shelu. Na ki tempu nan resurekshon ta tuma lugá? Apòstel Pablo a skirbi ku lo e sosodé durante e tempu di Kristu su binida. (1 Korintionan 15:23) Manera lo bo siña den Kapítulo 9, nos ta bibando awor den e tempu ei. Pues, di e poko personanan ku a resta di e 144.000, esnan ku muri den nos tempu ta resusitá instantáneamente pa bida den shelu. (1 Korintionan 15:51-55) Sin embargo, e gran mayoria di humanidat tin e speransa di ser resusitá den futuro pa biba den Paradeis riba tera.
25. Kiko nos lo konsiderá den e siguiente kapítulo?
25 Sí, Yehova realmente lo derotá nos enemigu morto, i lo e disparsé pa semper! (Isaias 25:8) Pero kisas bo ta puntra bo mes: ‘Kiko esnan ku haña resurekshon pa biba den shelu lo bai hasi einan?’ Nan lo forma parti di e maravioso gobièrnu di Reino den shelu. Nos lo siña mas tokante e gobièrnu ei den e siguiente kapítulo.
a E otro relatonan nos ta haña na 1 Reinan 17:17-24; 2 Reinan 4:32-37; 13:20, 21; Mateo 28:5-7; Lukas 7:11-17; 8:40-56; Echonan 9:36-42 i 20:7-12.
b Pa mas informashon riba Dia di Huisio i e base pa ser husgá, sea asina bon di wak e Apèndiks, página 213-15.