Givim Glory Long God ‘Witim Wanfala Mouth’
“Witim . . . wanfala mouth iufala savve givim glory long God and Dadi bilong Lord bilong iumi Jesus Christ.”—ROMANS 15:6.
1. Wanem nao Paul teachim olketa nara Christian abaotem hao for deal witim wei wea each wan garem difren wei for ting long samting?
NO EVRI Christian bae laekem or chusim sem samting. Bat evri Christian mas wakabaot tugeta witim wan mind long road wea lead go long laef. Waswe, olketa savve duim olsem? Ia, sapos iumi no letem olketa smol wei wea iumi garem difren tingting for kamap olketa bigfala problem. Datwan nao samting wea aposol Paul teachim olketa nara Christian long first century. Hao nao hem explainim datfala important point? And hao nao iumi distaem savve followim datfala kaonsel wea God muvim hem for givim?
Wei wea Olketa Christian Garem Wan Mind Hem Important
2. Hao nao Paul mekhae long need for garem wan mind?
2 Paul savve finis hao hem barava important for olketa Christian garem wan mind, and hem givim gudfala kaonsel for helpem olketa Christian for letem love muvim olketa for patient witim narawan. (Ephesians 4:1-3; Colossians 3:12-14) Nomata olsem, from hem startim planti niu kongregeson and visitim samfala nara kongregeson for winim 20 year, hem savve hao hem no isi for keepim wan mind. (1 Corinthians 1:11-13; Galatians 2:11-14) Dastawe hem givim disfala encouragement for olketa Christian long Rome: “Letem God wea givim fasin for go ahed strong and comfort givim iufala . . .wanfala mind and wanfala mouth [mekem] iufala savve givim glory long God and Dadi bilong Lord bilong iumi Jesus Christ.” (Romans 15:5, 6) Distaem, iumi tu mas givim glory long Jehovah God ‘witim wanfala mouth’ olsem pipol bilong hem wea garem wan mind. Waswe, iumi duim diswan?
3, 4. (a) Olketa wanem difren kaen living nao olketa Christian long Rome garem? (b) Why nao olketa Christian long Rome fit for servem Jehovah ‘witim wanfala mouth’?
3 Planti Christian long Rome olketa klos fren bilong Paul. (Romans 16:3-16) Nomata olketa garem difren kaen living, Paul acceptim evri brata bilong hem olsem olketa “wea God lovem.” Hem raet olsem: “Mi tok thankiu long God bilong mi thru long Jesus Christ for iufala evriwan, bikos evriwea long world pipol tok abaotem faith bilong iufala.” Hem klia hao olketa Christian long Rome kamap gudfala example long planti difren wei. (Romans 1:7, 8; 15:14) Bat, samfala long datfala kongregeson garem difren tingting abaotem samfala samting. From olketa Christian distaem garem planti difren kaen living and kastom, wei for studyim kaonsel wea Paul givim long hao for deal witim diswan savve helpem olketa for story ‘witim wanfala mouth.’
4 Olketa Jew and Gentile Christian stap long Rome. (Romans 4:1; 11:13) Luk olsem samfala Jew Christian no laek lusim samfala kastom wea olketa followim long Law Bilong Moses, nomata olketa shud savve finis hao olketa no need for duim kaen samting olsem for kasem salvation. Long narasaed, samfala Jew Christian acceptim wei wea sakrifaes bilong Christ mekem olketa free from samfala tambu wea olketa followim bifor olketa kamap olketa Christian. From diswan, olketa changem samfala wei and kastom bilong olketa. (Galatians 4:8-11) Nomata olsem, olsem Paul talem, “God lovem” olketa evriwan. Evriwan long olketa savve praisem God ‘witim wanfala mouth’ sapos olketa keepim stretfala tingting abaotem narawan. Distaem iumi tu maet garem difren tingting from narawan saed long samting, so hem gud for iumi lukluk gud long wei wea Paul hem explainim datfala important principle.—Romans 15:4.
“Welkamim Narawan”
5, 6. Why nao olketa long kongregeson long Rome garem difren tingting?
5 Long leta bilong hem for olketa long Rome, Paul storyim wanfala samting wea pipol savve garem difren wei for ting long hem. Hem raet olsem: “Wanfala man garem faith for kaikaim evri samting, bat man wea wik hem kaikaim olketa vegetable.” Why nao olsem? Law Bilong Moses tambuim wei for kaikaim pigpig. (Romans 14:2; Leviticus 11:7) Bat bihaen Jesus hem dae, datfala Law finis nao. (Ephesians 2:15) Then, thri and haf year bihaen dae bilong Jesus, wanfala angel talem aposol Peter hao long tingting bilong God, evri kaikai hem klin nomoa. (Acts 11:7-12) From olketa samting hia, samfala Jew Christian maet feel free for kaikaim pigpig—or eni nara kaikai wea bifor hem tambu saed long Law.
6 Nomata olsem, hem hard tumas for samfala Jew Christian for ting for kaikaim samting wea bifor hem no klin. Olketa wea garem feeling olsem maet feel nogud taem olketa lukim olketa nara Jew Christian kaikaim datwan. And tu, samfala Gentile Christian, wea maet no garem eni tambu saed long kaikai long religion bilong olketa bifor, maet no minim why nao eniwan laek raoa abaotem kaikai. Really, hem no rong for samwan no laek kaikaim samfala kaikai, bat hem mas no sei datwan nao rul and wei for kasem salvation. Nomata olsem, wei wea pipol garem difren tingting hem savve isi for mekem raoa kamap insaed kongregeson. Olketa Christian long Rome need for careful, nogud wei for garem difren tingting stopem olketa for givim glory long God ‘witim wanfala mouth.’
7. Wanem nao olketa difren tingting bifor saed long wei for markem wanfala spesol day evri week?
7 Paul givim mek-tu example: “Wanfala man hem sei wanfala day hem winim narawan; narafala man hem sei evri day hem semsem nomoa.” (Romans 14:5a) Long Law Bilong Moses, man mas no duim eni waka long Sabbath. Nomata for travel go long eni ples, hem tambu long datfala day. (Exodus 20:8-10; Matthew 24:20; Acts 1:12) Bat taem datfala Law hem finis, olketa tambu hia finis tu. Nomata olsem, samfala Jew Christian maet feel nogud taem olketa waka or travel long datfala day wea bifor olketa markem olsem holy. Nomata bihaen olketa kamap Christian finis, olketa maet markem datfala mek-seven day for olketa spiritual samting nomoa, nomata long tingting bilong God, Sabbath hem finis nao. Waswe, hem rong for olketa duim olsem? Nomoa, bat olketa mas no sei Sabbath hem samting wea God askem olketa for keepim. Dastawe, from Paul tingim conscience bilong olketa Christian brata bilong hem, hem raet olsem: “Each man mas barava sure long mind bilong hemseleva.”—Romans 14:5b.
8. Nomata olketa mas patient witim olketa wea garem conscience wea difren, olketa Christian long Rome mas no duim wanem?
8 So, nomata hem encouragem olketa brata bilong hem for patient witim olketa wea stragol witim conscience bilong olketa, Paul hem tok strong againstim olketa wea trae for forcem Christian brata bilong olketa for followim Law Bilong Moses and wea sei olketa mas duim olsem for kasem salvation. Olsem example, long samting olsem 61 C.E., Paul raetem buk bilong Hebrews, wea hem leta wea garem strongfala toktok insaed for olketa Jew Christian. Datfala leta explainim long kliafala wei hao olketa no need for followim Law Bilong Moses from olketa Christian garem hope wea moabeta wea garem faondeson long ransom sakrifaes bilong Jesus.—Galatians 5:1-12; Titus 1:10, 11; Hebrews 10:1-17.
9, 10. Olketa Christian mas no duim wanem samting? Explainim.
9 Olsem iumi lanem finis, Paul showimaot klia hao wei for chusim difren samting no need for spoelem wan mind, sapos datwan no againstim eni Christian principle. Dastawe, Paul askem olketa Christian wea conscience bilong olketa wik: “Why nao iu judgem brata bilong iu?” And hem askem olketa wea moa strong (maet olketa wea conscience no stopem olketa for kaikaim samting wea tambu anda long Law bifor or for duim waka long Sabbath): “Why nao iu lukdaonem brata bilong iu?” (Romans 14:10) Paul talem hao olketa Christian wea garem conscience wea wik mas no judgem brata bilong olketa wea conscience bilong olketa no wari long olketa samting olsem. Long narasaed, olketa strong Christian mas no lukdaonem olketa wea garem wik conscience saed long samfala samting. Evriwan shud respectim reason why narawan duim samting and shud “no tinghae tumas long [olketa seleva] winim wanem hem fitim.”—Romans 12:3, 18.
10 Paul explainim balance wei for ting long diswan: “Man wea kaikai mas no lukdaonem man wea no kaikai, and man wea no kaikai mas no judgem man wea kaikai, from God nao welkamim hem.” And hem sei moa: “Christ tu hem welkamim iumi, for givim glory long God.” From God and Christ acceptim olketa wea wik and strong, iumi mas garem semkaen tingting and “welkamim narawan.” (Romans 14:3; 15:7) Hard for eniwan no agree witim datwan!
Love Midolwan Olketa Brata Mekem Wan Mind Distaem
11. Wanem nao datfala samting wea happen long taem bilong Paul?
11 Long leta bilong hem for olketa long Rome, Paul story abaotem wanfala samting wea no happen evritaem. No longtaem go nomoa, Jehovah finisim wanfala covenant and startim niu wan. Hem hard for samfala getius long disfala change. Datfala sem samting no happen distaem, bat samting wea lelebet semsem maet kamap samfala taem.
12, 13. Long olketa wanem wei nao olketa Christian distaem savve showimaot respect for conscience bilong olketa nara brata?
12 Olsem example, maet bifor hem kamap Christian, wanfala woman joinim lotu wea strongim wei wea kaleko and lukluk mas barava simpol. Taem hem acceptim truth, maet hem hard for datfala woman getius long wei wea hem olraet nomoa for werem kaleko wea fitim and wea maet kalakala or for iusim mek-ap long gudfala wei. From hem no brekem eni Bible principle, hem no stret for eniwan trae forcem datfala Christian woman for duim samting wea mekem conscience bilong hem feel nogud. Long semtaem, hemseleva luksavve hao hem mas no judgem olketa Christian woman wea conscience bilong olketa letem olketa for iusim olketa samting hia.
13 Tingim nara example. Wanfala Christian man maet growap long ples wea pipol no acceptim wei for drinkim alcohol. Taem hem savve long truth, hem lane hao Bible sei wine hem wanfala present from God wea man savve iusim long balance wei. (Psalm 104:15) Hem acceptim datfala teaching. Nomata olsem, from tingting wea hem growap witim, hemseleva disaed for no drinkim alcohol, bat hem no tok againstim olketa wea chus for iusim long balance wei. Long wei olsem, hem followim toktok bilong Paul: “Iumi mas aftarem olketa samting wea mekem peace and olketa samting wea buildimap narawan.”—Romans 14:19.
14. Saed long olketa wanem samting nao olketa Christian savve followim principle bilong kaonsel bilong Paul for olketa long Rome?
14 Olketa nara samting savve happen wea mekem need kamap for followim principle insaed kaonsel bilong Paul for olketa long Rome. Staka didifren pipol nao insaed long Christian kongregeson and evriwan laekem difren samting. Dastawe, olketa savve chusim samting wea difren from narawan—olsem example, saed long kaleko and lukluk. Hem tru, olketa klia principle stap long Bible wea evri tru Christian followim. No eniwan long iumi shud werem kaleko or staelem hair long wei wea ova tumas or wea showimaot body or mekem iumi luk olsem samfala nogud sekson long world. (1 John 2:15-17) Olketa Christian mas no forgetim hao olketa nao olketa minister bilong Sovereign Bilong Universe evritaem, nomata taem olketa relax tu. (Isaiah 43:10; John 17:16; 1 Timothy 2:9, 10) Nomata olsem, olketa Christian savve chus from staka difren samting wea fitim.a
No Mekem Narawan Stambol
15. Wanem kaen samting savve kamap wea, for helpem olketa brata bilong hem, wanfala Christian bae no duim samting nomata hem garem right for duim?
15 Paul storyim wanfala nara important principle long kaonsel bilong hem for olketa Christian long Rome. Samfala taem, wanfala Christian wea conscience bilong hem kasem gudfala training maet disaed for no chusim samting, nomata datfala samting hem olraet nomoa. Why nao olsem? Hem luksavve hao datfala samting maet affectim narawan long nogud wei. Sapos iumi feisim disison olsem, wanem nao iumi shud duim? Paul hem sei: “Hem gud for no kaikaim meat or for drinkim wine or duim eni samting wea bae mekem brata bilong iu foldaon.” (Romans 14:14, 20, 21) So, “iumi wea strong mas acceptim wik point bilong olketa wea no strong, and no tingim nomoa samting wea iumi laekem. Iumi wanwan mas mekem neiba bilong iumi hapi long wei for duim samting wea gud for strongim hem.” (Romans 15:1, 2) Sapos samting wea iumi ting for duim maet spoelem conscience bilong nara Christian, love for brata bilong iumi bae muvim iumi for tingim hem and for no duim datfala samting. Wanfala example saed long diswan hem wei for iusim alcohol. Hem no tambu for wanfala Christian drinkim wine long balance wei. Bat sapos datwan maet mekem narawan stambol, nomata hem garem right for drink, bae hem tingim feeling bilong narawan.
16. Hao nao iumi savve showimaot iumi tingim feeling bilong pipol long territory bilong iumi?
16 Iumi savve followim disfala principle tu long wei wea iumi deal witim pipol wea no part bilong Christian kongregeson. Olsem example, maet iumi stap long ples wea main religion bilong pipol long there markem wanfala day evri week olsem day for rest. From iumi no laek mekem neiba bilong iumi stambol or duim eni samting wea spoelem preaching waka bilong iumi, bae iumi trae hard for no duim eniting long datfala day wea savve mekem neiba bilong iumi feel nogud. Or maet wanfala rich Christian muv go long poor area for preach from bigfala need kamap long there. For showimaot hem tingim feeling bilong olketa niu neiba bilong hem, maet hem chus for no werem stael kaleko or garem rich living nomata hem garem selen.
17. Why nao hem fitim for iumi tingim nara pipol taem iumi disaed for duim samting?
17 Waswe, hem fitim for expectim olketa “wea strong” for mekem kaen change olsem? Tingim disfala tokpiksa: Taem iumi draev long wanfala big road, iumi lukim samfala pikinini wea wakabaot barava klosap long road. Waswe, iumi go ahed for draev fast bikos iumi garem right for duim olsem? Nomoa, iumi slowim trak mekem iumi no bangam olketa pikinini hia. Samfala taem, iumi needim semkaen fasin for willing for tingim olketa Christian brata bilong iumi or nara pipol. Maet iumi duim samting wea hem no tambu and iumi garem right for duim. Iumi no brekem eni Bible principle. Nomata olsem, Christian love bae muvim iumi for careful, nogud samting iumi duim savve mekem narawan feel nogud or spoelem narawan wea garem conscience wea wik. (Romans 14:13, 15) Winim wei for duim samting wea iumi garem right for duim, hem moa important for iumi keepim wan mind and sapotim waka bilong Kingdom.
18, 19. (a) Taem iumi tingim feeling bilong nara pipol, hao nao iumi followim example bilong Jesus? (b) Iumi evriwan duim wanem samting witim wan mind, and nextfala article bae storyim wanem samting?
18 Taem iumi duim olsem, iumi followim nambawan example. Paul hem sei: “Christ no tingim hemseleva nomoa, bat olsem olketa raetem finis: ‘Nogud toktok bilong olketa wea tok spoelem iu hem kasem mi.’ ” Jesus willing for sakrifaesim laef bilong hem for iumi. So iumi shud willing for sakrifaesim samfala right bilong iumi mekem iumi and “olketa wea no strong” savve givim glory long God witim wan mind. Tru nao, for willing for tingim olketa Christian wea garem wik conscience—or for willing for no chusim samting nomata iumi garem right—hem showimaot “sem wei for ting long samting olsem Christ Jesus garem bifor.”—Romans 15:1-5.
19 Nomata iumi maet garem difren tingting from narawan saed long samting wea no join witim eni Bible principle, long saed bilong worship iumi garem wan mind. (1 Corinthians 1:10) Olsem example, iumi garem wan mind saed long wei wea iumi deal witim olketa wea againstim tru worship. Word bilong God kolem olketa wea againstim iumi olketa stranger and warnim iumi for keakea long “voice bilong olketa stranger.” (John 10:5) Hao nao iumi savve luksavve long olketa stranger olsem? Hao nao iumi shud deal witim olketa? Nextfala article bae ansarem olketa kwestin hia.
[Footnote]
a Hem responsibility bilong parents for givim direction long pikinini saed long kaleko.
Hao Nao Bae Iu Ansa?
• Why nao wei for garem difren tingting saed long samting wea man seleva mas disaedem bae no spoelem wan mind?
• Why nao love shud muvim iumi olketa Christian for tingim feeling bilong narawan?
• Wanem nao samfala wei wea iumi savve followim kaonsel bilong Paul distaem saed long wei for garem wan mind, and wanem nao bae muvim iumi for duim olsem?
[Piksa long page 9]
Kaonsel bilong Paul abaotem wan mind hem barava important for kongregeson
[Piksa long page 10]
Nomata olketa Christian garem olketa difren kaen living olketa garem wan mind
[Piksa long page 12]
Disfala draeva mas duim wanem samting?